Novi podaci Državnog zavoda za statistiku o zaposlenima u obrtu i slobodnim zanimanjima pokazuju da je broj zaposlenih u rujnu 2025. u odnosu na kolovoz bio manji za 3,5%. Porastao je u 12 županija, a najviše u Virovitičko-podravskoj županiji.
Porast broja zaposlenih ostvaren je u četiri područja djelatnosti, u rasponu od 0,1% (Obrazovanje) do 32,6% (Rudarstvo i vađenje). Pad broja zaposlenih je pak bio u 14 područja djelatnosti, u rasponu od 0,3% (Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje) do 15,3% (Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane), a broj zaposlenih u Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ostao je na razini kolovoza 2025.
U odnosu na srpanj broj obrta povećan je u osam županija, a najviše u Virovitičko-podravskoj županiji, za 1,31 posto. U preostalih sedam postotak rasta je manji od 1 posto, a najbliže VPŽ bile su Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija.
U odnosu na kolovoz broj zaposlenih porastao je u 12 županija, a najviše opet u Virovitičko-podravskoj županiji, za 1,9 posto. U preostalih 11 također je rast bio manji od 1 posto na mjesečnoj razini. Najbliže Virovitičko-podravskoj županiji po rastu broja zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima bio je u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Brodsko-posavskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Najveći broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima imala je na kraju rujna, nakon Grada Zagreba s 33.879 zaposlenih, Splitsko-dalmatinska županija (33.411), Istarska županija (21.240), Primorsko-goranska županija (20.294), Zagrebačka županija (13.291) i Zadarska županija(13.108).
Najveći broj zaposlenih je u obrtu i slobodnim zanimanjima na području ugostiteljstva, građevine, prerađivačke industrije, djelatnostima stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te ostalim uslužnim djelatnostima.
No, u Virovitičko-podravskoj je, primjerice, najveći broj zaposlenih u obrtu i slobodnih zanimanja na području poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. (L.K.)
