Na kraju prosinca 2025. bilo je gotovo 5 posto više osiguranika nego u isto vrijeme godinu prije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prema podacima po županijama, zaključno sa studenim, najveći broj osiguranika, koji je indikator razine zaposlenosti, imala je, nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinska županija. U odnosu na 2015. godinu najveći rast broja osiguranika/zaposlenih zabilježile su Zagrebačka, Zadarska, Brodsko-posavska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija. Najbolji omjer zaposlenih i umirovljenika ima Istarska županija. A najveće prosječne starosne mirovine umirovljenici iz Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na zadnji dan 2025. bilježi 1.729.787 osiguranika, što je na godišnjoj razini rast od gotovo 21 tisuću osiguranika odnosno za 1,22 posto, u odnosu na kraj 2023. za gotovo 81 tisuću, odnosno za 4,91 posto, a u odnosu na kraj 2022. godine za više od 122 tisuće, odnosno za 7,59 posto.
Najveći broj osiguranika koji su indikator zaposlenih, je u prerađivačkoj industriji, pa trgovini na veliko i na malo, građevinarstvu i obrazovanju.
Najveći broj osiguranika na kraju studenoga, nakon Grada Zagreba gdje je bilo zaposleno i na HZMO prijavljeno preko 507 tisuća osoba, imala je Splitsko-dalmatinska županija (174.657), slijedi Primorsko-goranska (125.657), Zagrebačka (104.608), Istarska (101.460) i Osječko-baranjska županija (98.582). Pogledaju li se samo obrtnici, najviše ih je također bilo, nakon Grada Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, nešto više od 11,3 tisuće, u Istarskoj gotovo 8,8 tisuća, Primorsko-goranskoj 8,5 tisuće, Zagrebačkoj 5,8 tisuća i Osječko-baranjskoj 5,1 tisuću.
Gledajući posljednjih deset godina broj osiguranika porastao je u svim županijama, ali isto tako i na godišnjoj razini. Lani je, u odnosu na 2015., najveći postotni rast broja osiguranika bio u Zagrebačkoj županiji, za čak 46 posto, u Zadarskoj za 41 posto, Brodsko-posavskoj za 33 posto, Šibensko-kninskoj za 31 posto i Dubrovačko-neretvanskoj za 30 posto. Još u šest županija – Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, rast je bio veći od 20 posto…
Na kraju studenoga najveći broj umirovljenika koji su istodobno bili zaposleni na pola radnog vremena bio je, nakon Grada Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Najveći broj korisnika mirovina jesu, nakon Grada Zagreba, umirovljenici u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gotovo 102 tisuće, u Primorsko-goranskoj ih je blizu 80 tisuća, nešto više od 70 tisuća u Zagrebačkoj županiji, 61,5 tisuća u Osječko-baranjskoj županiji i 55,4 tisuće u Istarskoj županiji.
Najveće prosječne mirovine jesu u Gradu Zagrebu, blizu 740 eura, Primorsko-goranskoj 674 eura, Istarskoj 653 eura, Dubrovačko-neretvanskoj 637 eura, Zagrebačkoj 612 eura i Splitsko-dalmatinskoj 610 eura. No, gledaju li se samo najbrojnije, starosne mirovine, najveće imaju nakon Grada Zagreba, također umirovljenici u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, pa Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji.
Pogleda li se broj osiguranika i umirovljenika, najbolji omjer je u Istarskoj županiji (1,79), odnosno tu je najveći broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, slijedi Međimurska županija s omjerom od 1,75, Dubrovačko-neretvanska s omjerom od 1,70, Varaždinska s 1,68 i Zadarska s omjerom od 1,54. (L. Kiseljak)
