Nakon Grada Zagreba, lani su najveću neto dobiti ostvarili poduzetnici u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj i Varaždinskoj županiji. Splitsko-dalmatinska, Istarska i Primorsko-goranska županija imale su najveći broj poduzetnika, dok su najveće prosječne plaće isplaćene kod poduzetnika u Zagrebačkoj, Istarskoj i Šibensko-kninskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji. Naša ranija analiza pokazala je da je lani najveći broj otvorenih tvrtki i obrta u odnosu na broj stanovnika bio u Istarskoj županiji.
Prvi po svim obrađenim kriterijima, osim po ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici su čije je sjedište u županiji Grad Zagreb (udio od 32,5% u broju poduzetnika, 37,1% u broju zaposlenih, 49,5% u ukupnim prihodima, 43,5% u izvozu i 56,2% u neto dobiti), čemu je najviše doprinio rezultat društava: FORTENOVA GRUPA d.d., HEP d.d., INA d.d., HT d.d. itd. Neto dobit ostvaren u 2024. kod poduzetnika Grada Zagreba iznosila je 5,57 milijardi eura i bila je oko 1,5 milijardi eura veća nego godinu prije, pokazuju podaci FINA-e.
Izuzme li se Zagreb, prema kriteriju neto dobiti slijede poduzetnici Splitsko-dalmatinske (638,7 milijuna eura), Istarske (553,5 milijuna eura), Zagrebačke (441,3 milijuna eura), Primorsko-goranske (433,2 milijuna eura) i Varaždinske županije (305,4 milijuna eura) .
Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su manju neto dobit u odnosu na 2023. za 2,8 milijuna eura, poduzetnici Istarske županije povećali su u godinu dana neto dobit za 86,1 milijun eura, poduzetnici Zagrebačke županije smanjili za 197,9 milijuna eura, Primorsko-goranske smanjili za 42,8 milijuna eura, a poduzetnici Varaždinske županije povećali za 25,8 milijuna eura u 2024. u odnosu na 2023. godinu.
Na rezultat poduzetnika u navedenim županijama najviše su utjecali rezultati društava: HATTRICK-PSK d.o.o. (Dugopolje, 43,6 milijuna eura dobiti), TOMMY d.o.o. (Split, 25,7 milijuna eura dobiti), CEMEX HRVATSKA d.d. (Kaštel Sućurac, 23,6 milijuna eura dobiti), ADRIS GRUPA d.d. (Rovinj, 75 milijuna eura), PLAVA LAGUNA d.d. (Poreč, 57,2 milijuna eura dobiti), MAISTRA d.d. (Rovinj, 32,7 milijuna eura dobiti), LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. (Velika Gorica, 59,9 milijuna eura dobiti), HP – HRVATSKA POŠTA d.d. (Velika Gorica, 30,9 milijuna eura dobiti), HOSPIRA ZAGREB d.o.o. (Prigorje Brdovečko, 27 milijuna eura dobiti), PLODINE d.d. (Rijeka, 21,3 milijuna eura dobiti), JADRANSKA VRATA d.d. (Rijeka, 19,5 milijuna eura dobiti), JGL d.d. (Rijeka, 18,4 milijuna eura dobiti) i VINDIJA d.d. Varaždin (Varaždin, 30 milijuna eura dobiti).
Poduzetnici Sisačko-moslavačke županije jedini su među županijama iskazali neto gubitak u 2024. godini (2,5 milijuna eura), u odnosu na neto dobit u 2023. godini (20,7 milijuna eura), na što je najviše utjecao rezultat društva PETROKEMIJA d.d. (Kutina, 79,4 milijuna eura gubitka).
Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja prvi su poduzetnici Dubrovačko-neretvanske županije, drugi su poduzetnici Ličko-senjske, treći su poduzetnici sa sjedištem u Istarskoj županiji, četvrti poduzetnici Krapinsko-zagorske i peti poduzetnici Koprivničko-križevačke županije.
Po ukupnim prihodima, nakon Grada Zagreba, najveći su u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Najveći broj poduzetnika, nakon Grada Zagreba, imali su lani Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka i Zadarska županija, a po broju zaposlenih kod poduzetnika, nakon Zagreba, slijede Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Istarska i Varaždinska županija.
Ukupan broj poduzetnika u 2024. godini bio je 162.135, a u 2023. poslovalo je 156.145 poduzetnika.
Najveće prosječne neto plaće isplaćene su lani kod poduzetnika u Gradu Zagrebu (1.323 eura), Zagrebačkoj županiji (1.191 euro), Istarskoj (1.167 eura), Šibensko-kninskoj (1.151 euro), Primorsko-goranskoj županiji (1.139 eura) i Karlovačkoj (1.130 eura).
Najveći izvoznici bili su lani poduzetnici u Gradu Zagrebu, a potom iz Zagrebačke, Istarske, Primorsko-goranske, Varaždinske i Splitsko-dalmatinske županije.
Izneseni prikaz poslovanja poduzetnika po županijama ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta, navode u FINA-i, kao i zaključak da s obzirom na rezultate poslovanja poduzetnika u 2024. godini, promatrano na razini županija, gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija.
Rang lista županija prema NETO DOBITI poduzetnika u 2024. g. – broj poduzetnika i zaposlenih, prosječna plaća, ukupni prihodi, izvoz i dobit/gubitak razdoblja (iznosi u tisućama eura, indeksi 2023=100,0, prosječne plaće u eurima
Podsjetimo se da su nedavni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali da je lanjski robni izvoz iznosio 24 milijarde eura te da su najviše izvozile tvrtke iz Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Istarske županije.
Nadalje, podaci DZS-a pokazuju da su u svim županijama u prvom tromjesečju ove godine nastavile rasti plaće kod pravnih osoba, a najviše su porasle u Požeško-slavonskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj, Osječko-baranjskoj županiji… Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvom tromjesečju 2025. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1 642 eura, slijedi Zagrebačka županija s prosječnom neto plaćom od 1 441 euro, Primorsko-goranska s 1 422 eura, Karlovačka s 1 392 eura, Krapinsko-zagorska s 1 373 eura i Splitsko-dalmatinska s 1 358 eura isplaćene prosječne neto plaće.
Daljnji svježiji podaci DZS-a su pokazali da je nakon Grada Zagreba s registriranom stopom nezaposlenosti od 2,6 posto u ožujku, daljnju najmanju nezaposlenost imale Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija sa stopom registrirane nezaposlenosti od 2,8 posto. Slijedi Varaždinska županija gdje je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 3 posto, Koprivničko-križevačka s 3,3 posto, Karlovačka s 3,5 posto te Primorsko-goranska županija sa stopom od 3,9 posto.
U prvom tromjesečju ove godine najveći rast zaposlenosti na godišnjoj razini imale su: Virovitičko-podravska županija (+3,5 posto), Šibensko-kninska (+3,4 posto), Vukovarsko-srijemska (+3,2 posto), Brodsko-posavska (+3,1 posto) te Zadarska županija(+2,6 posto).
Naša analiza napravljena na temelju podataka resornih institucija pokazala je kako je na svakih 1.000 stanovnika najviše otvorenih poduzeća u prošloj godini bilo u Istarskoj, Zadarskoj, Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a obrta također u Istarskoj, pa Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji.
Naše učestale analize pokazuju da su dijelom za napredak malih poduzetnika zaslužne i mjere županija.
U suradnji Istarske županije, istarskih gradova, Istarske razvojne agencije, poslovnih banaka te HBOR-a u travnju ove godine krenula je realizacija nove 18. kreditne linije za poticanje razvoja poduzetništva, ponajprije za ulaganja u nove investicije te ulaganja u sektoru prerađivačke industrije. Konačne kamatne stope kreću se od 1,5 posto, odnosno od ove godine s ukupno 2 postotna boda se subvencioniraju određene djelatnosti, konkretno prerađivačka industrija, IT sektor te obnovljivi izvori energije, odnosno investicije koje doprinose zelenoj tranziciji gospodarstva. I ulaganja na području poduzetničkih zona u Istarskoj županiji subvencioniraju se s 2 postotna boda.
Primorsko-goranska županija je u 2025. godini za potpore poduzetnicima predvidjela više od milijun eura potpora iz županijskog proračuna. Potpore će se tako poduzetnicima dodjeljivati kroz devet mjera, i to za sufinanciranje troškova opreme prerađivačke djelatnosti, poticanje energetske učinkovitosti, potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima, poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja žena, sufinanciranje pripreme i prijave projekta za EU fondove, potpore inkluzivnom poduzetništvu, sufinanciranje profesionalnog i stručnog usavršavanja, poticanje razvoja turističkog poduzetničkog potencijala Gorskog kotara te za stjecanje znanja i vještina poduzetnika i budućih poduzetnika. Potpore male vrijednosti dodjeljivat će se u obliku bespovratnih sredstava subjektima malog gospodarstva koji su registrirani kao obrti, trgovačka društva i ustanove u privatnom vlasništvu, osim za mjeru stjecanja znanja koja je namijenjena poduzetničkim potpornim institucijama. O danu otvaranja Javnih poziva izvijestit će se javnost na budućim press kolegijima te objaviti na službenim internetskim stranicama PGŽ.
Splitsko-dalmatinska županija dodjeljuje potpore za poduzetnike početnike, žene poduzetnice i za očuvanje tradicijskih djelatnosti. Također i subvencionira kamatne stope za korisnike kredita sukladno “Programu kreditiranja poduzetništva i obrta putem subvencioniranja kamate kredita u SDŽ”, a putem kojega subvencionira kamatnu stopu do 2 postotna boda za nove investicije te s 1 postotnim bodom za obrtna sredstva. Kroz kreditne programe HBOR-a subvencionira se kamata po kreditiranju programa, „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Investicije privatnog sektora“, u visini do 2 postotna boda za cijelo vrijeme trajanja kredita. Tu je i poseban potprogram za žene poduzetnice kojima se financira boravak djece u dječjim vrtićima, ženama koja otvore OPG ili tvrtku.
Do 1. srpnja u Osječko-baranjskoj županiji otvorene su prijave kroz 4 javna poziva: za podnošenje prijave za dodjelu potpora za pokretanje, razvoj i unaprjeđenje poslovanja, za podnošenje prijave za dodjelu potpora za informiranje i obrazovne aktivnosti, za podnošenje prijave za dodjelu potpora za savjetovanje i mentoriranje poduzetnika te za dodjelu potpora za učeničko poduzetništvo.
Varaždinska županija sufinancira trošak HBOR-ovog kredita za Žene poduzetnice, početnike i mlade s 1,5 postotnih bodova.
‘Varaždinska županija je osnivač 13 srednjih škola u sklopu kojih smo unazad nekoliko godina formirali pet centara izvrsnosti iz strukovnih zanimanja, a sve prema dogovoru s našim obrtnicima. Nastojimo u suradnji s njima slijediti potrebe gospodarstva, što znači da naše učenike ne školujemo za Zavod za zapošljavanje, nego da nakon srednjoškolskog obrazovanja mogu nastaviti svoje školovanje na nekom od fakulteta, otići na tržište rada ili pak se možda netko na početku tog dijela svog životnog puta odluči za obrtništvo’ -rekao je nedavno župan Anđelko Stričak.
Koprivničko-križevačka županija subvencionira s 2 posto kamatu za kredite plasirane po HBOR-ovim „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Investicije privatnog sektora“, Kreditom do konkurentnosti – Mjera 1. te projektu „Obrtna sredstva za mikro i male poduzetnike“. Velika potpora je i program za samozapošljavanje „START UP“, za osnivanje novog obrta/tvrtke za proizvodne djelatnosti odnosno djelatnosti iz područja prerađivačke industrije, kao i za deficitarna zanimanja. Za sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama (tuzemnim i inozemnim), subvencionira se 50% nastalih materijalnih troškova.
Američki Financial Times objavio je fDi Intelligence ljestvicu europskih gradova i regija budućnosti 2025. godine na kojoj je Krapinsko-zagorska županija zauzela visoko četvrto mjesto. ”Mi smo uspjeli doći u poziciju da biramo investicije, biramo investitore koji ulažu u nove tehnologije i obnovljive izvore energije, koji prate zelenu agendu i otvaraju radna mjesta s većom dodatnom vrijednošću i većim osobnim dohocima“, poručio je početkom godine župan Željko Kolar. Poslovno-tehnološki inkubator Krapinsko-zagorske županije potiče dinamičan inovacijski ekosustav, povezujući startupove s fondovima rizičnog kapitala i pružajući podršku u fazama razvoja poslovanja.
Na istoj ljestvici našla se je i Međimurska županija u kojoj su također zapažena jaka imena ulagača. Županija sufinancira projekte i aktivnosti obrtnika, a primijećeno je sve veće zanimanje mladih za stipendije koje se u suradnji s Obrtničkom komorom Međimurske županije te gradovima i općinama dodjeljuju učenicima koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima. ”S takvim obrazovanjem mladima su zagarantirana radna mjesta, a domaće tržište rada sa svakom novom generacijom dobiva kvalitetnu radnu snagu. Samo tijekom prošle godine Međimurska županija je u obrazovanje novih mladih obrtnika uložila gotovo 38.000 eura za 121 stipendiju“, istaknuo je početkom godine župan Matija Posavec. Uz sufinanciranje nastupa na obrtničkim sajmova, Međimurska županija sufinancira kamate na kredite, izradu natječajne dokumentacije, te pomaže poduzetnicima pri ulaganju u osnovnu imovinu. Podržava inkubaciju poduzetnika početnika te sufinancira istraživanje, razvoj i inovacije, te informiranje i savjetovanje o dostupnim instrumentima financiranja.
Za dodjelu potpora male vrijednosti za razvoj poduzetništva na području Karlovačke županije u 2025. godini, odobreno je 74 potpora, ukupne vrijednosti 150.000 eura, koliko je bio raspoloživi fond u ovoj godini. Sredstva su namijenjena mikro i malim poduzetnicima, a cilj poticanje razvoja poduzetništva i obrtništva, očuvanje radnih mjesta, povećanje broja zaposlenih, razvoj i unapređenje poslovanja poduzetnika, te jačanje njihove konkurentnosti.
Virovitičko-podravska županija od 2021. godine raspisuje natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnicima po Programu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva. Potpora je doživjela veliki uspjeh i ostvarila veliki interes kod mikro i malih poduzetnika i obrtnika koji se bave proizvodnjom ili preradom, odnosno po NKDC djelatnostima. Potpora se dodjeljuje i ove godine za ulaganje u osnovnu imovinu, odnosno za nabavku strojeva, opreme ili alata, nabavu računalne opreme, te računalnih programa i sustava, poticanje izvoza te poticanje sudjelovanja na inozemnim sajmovima. Osigurano je 150.000 eura.
Brodsko-posavska županija objavila je ovih dana Javni poziv za dodjelu potpora poduzetnicima, a za što je u proračunu osiguran iznos od 500.000 eura. Cilj Javnog poziva je poticanje razvoja konkurentnog i inovativnog malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, tehnološko unaprjeđenje i digitalna tranzicija, odnosno digitalna transformacija poslovanja malih i srednjih poduzeća u Županiji povećanjem ulaganja u digitalne alate i opremu kojima će se osigurati uvođenje novih, odnosno poboljšanje postojećih poslovnih procesa. Odnosno za ulaganja u razvoj proizvoda i usluga i modernizaciju procesa; unutrašnje uređenje poslovnog prostora; uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete, pregled i ispitivanje radne opreme, instalacija i uvjeta u radnom okolišu i digitalizacija poslovanja.
Ličko-senjska županija objavila je ove godine Javni natječaj za dodjelu potpora male vrijednosti za sufinanciranje troškova marketinških aktivnosti poduzetnika i aktivnosti promidžbe poduzetništva u 2025. godini za što je osigurano 6 tisuća eura. Sredstva se dodjeljuju za nastupe na sajmovima i manifestacijama, uređenju i opremanju izložbenog prostora ili za izradu pisanog promidžbenog materijala i proizvoda vezanih za nastup na sajmu.
Ove je godine potpisan Dodatak Ugovora o poslovnoj suradnji pri provedbi subvencioniranja kamatnih stopa po HBOR-ovim programima kreditiranja “Poduzetništvo mladih, žena i početnika” i “Obrtna sredstva”. Potpisom dodatka Ugovoru o poslovnoj suradnji proširuju se prihvatljivi korisnici kredita iz kreditne linije Poduzetništvo mladih, žena i početnika na sve one koji ulažu u potpomognuta područja prema Zakonu o regionalnom razvoju RH, brdsko-planinska područja 1. skupine i one koji ulažu u komercijalizaciju inovacija, a istovremeno je ugovoreno subvencioniranje kamatne stope po novoj kreditnoj liniji – “Investicije privatnoga sektora”.
Početkom godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji predstavljena je 330 tisuća eura vrijedna potpora za poduzetnike, za kupovinu strojeva, alata i/ili zaposlenje radnika. (L. Kiseljak)
