Za 9,8 posto je smanjena nezaposlenost na kraju prosinca prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, pokazuju objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Manje nezaposlenih imale su sve županije, a najveći pad bilježe Požeško-slavonska, Istarska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Splitsko-dalmatinska županija.
Na kraju prošle godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 82.625 nezaposlenih osoba, što je za 1.513 osoba ili 1,9 posto više nego prethodnoga mjeseca, a za 8.938 osoba ili 9,8 posto manje nego u prosincu 2024.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim županijama. Najveći pad broja nezaposlenih evidentiran je u Požeško-slavonskoj (za 22,2 %), Istarskoj (za 21,6 %), Sisačko-moslavačkoj (za 18,6 %), Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (za 17,7 %) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (za 13,1 %).
U odnosu na studeni nezaposlenost je smanjena u 9 županija. Najveći pad, od 4,6 posto, imale su Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija, u Gradu Zagrebu je nezaposlenost smanjena na godišnjoj razini za 2,7 posto, dok je u ostalih šest pad bio manji od 2 posto.
U skupini nezaposlenih osoba u prosincu 2025., gledano prema dobnoj skupini, najviše je nezaposlenih bilo od 50 do 54 godine. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (25.489 ili 30,8 %) te osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom.
Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u skupini osoba sa završenom osnovnom školom (za 14,6 %), a najmanje u skupini osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (za 7 %).
U ukupnome broju nezaposlenih u prosincu 2025. godine 11.274 osobe (ili 13,6 %) bile su bez radnoga iskustva, što je 15,7 % manje nego u isto vrijeme 2024. godine. Istodobno, 71.351 osoba (86,4 %) imala je prethodno radno iskustvo, a njih je 8,7 % manje nego u prosincu 2024. godine. Promatrano po djelatnostima, među osobama s radnim iskustvom, najveći je broj radio u: smještaju te pripremi i usluživanju hrane (13.338 ili 18,7 %), prerađivačkoj industriji (9.967 ili 14,0 %), trgovini na veliko i na malo (8.938 ili 12,5 %), građevinarstvu (5.957 ili 8,3 %) te prijevozu i skladištenju (4.812 ili 6,7 %).
Tijekom prosinca 2025. u evidenciju nezaposlenih prijavila se 12.801 osoba, što je za 8,5 % više nego istoga mjeseca prošle godine. Ukupno je pak tijekom prosinca iz evidencije nezaposlenih izašlo 11.288 osoba, što je za 11,4 % više nego u prosincu 2024. godine. Od toga su zaposlene 6.842 osobe, i to: 6.238 osoba na temelju radnoga odnosa (1,7 % više nego u prosincu prošle godine) i 604 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Najveći godišnji rast osoba koja su izašle s evidencije nezaposlenih i zaposlile se na temelju radnog odnosa, bio je u Koprivničko-križevačkoj županiji, za 43,3 posto, Međimurskoj, za 22,5 posto, Krapinsko-zagorskoj za 21 posto, Zagrebačkoj za 18,5 posto i Karlovačkoj za 15,7 posto.
Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: djelatnosti smještaja te pripremi i usluživanju hrane (1.066 ili 17,1 %), trgovini na veliko i na malo (942 ili 15,1 %), prerađivačkoj industriji (674 ili 10,8 %), obrazovanju (571 ili 9,2 %) te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne
skrbi (495 ili 7,9 %).
Najveći rast potražnje za radnicima bio je u prosincu u odnosu na prosinac 2024. godine, u Varaždinskoj županiji, rast od čak 58 posto, u Međimurskoj za 26,4 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj za 12,7 posto, Karlovačkoj za 9,8 posto i Koprivničko-križevačkoj za 8,8 posto.
Tijekom prosinca Hrvatskome zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 13.339 slobodnih radnih mjesta, što je za 10,4 % manje nego u prosincu 2024. Najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: obrazovanje (2.748 ili 20,6 %), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (2.432 ili 18,2 %), smještaj te priprema i usluživanje hrane (1.607 ili 12,0 %), prerađivačka industrija (1.504 ili 11,3 %) te građevinarstvo (946 ili 7,1 %). (L.K.)
REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, PROSINAC 2025
