U RH je sve više stranih radnika, a to pokazuju i podaci o migracijama. S inozemstvom je migracijski saldo bio u plusu za preko 31 tisuću osoba, a od toga je bilo preko 80 posto stranaca, najviše iz Nepala. Migracijski saldo s inozemstvom bio je lani u plusu u 18 županija i Gradu Zagrebu, u 109 gradova i u 284 općine. Ukupan migracijski saldo, odnosno ukupno više doseljenih nego odseljenih, pozitivan je bio u 15 županija i Gradu Zagrebu, u 103 grada i 243 općine. Pretežito je riječ o mjestima na Jadranu, gdje je zbog turizma i najveća potražnja za stranim radnicima, kao i u Zagrebu i okolnim područjima. No, ima i povratnika, ali i obitelji iz drugih država koje su odlučile graditi život u mirnijim gradovima ili općinama naše zemlje.
Kao što smo pisali nakon ljetos objavljenih podataka DZS-a, u RH se je iz inozemstva doselila 70.391 osoba, a u inozemstvo se odselilo 38.997 osoba, odnosno saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 31.394. U 2024. iz inozemstva se doselilo 18,9% hrvatskih državljana i 81,1% stranaca, a odselilo se 51,7% hrvatskih državljana i 48,3% stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.
Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 14,2% doselilo ih se iz Nepala, a 11,3% iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (21,1%).
U Grad Zagreb doselilo se je lani iz inozemstva najviše, 15.306 osoba, u Splitsko-dalmatinsku županiju 7.966 osoba, Istarsku 7.011, Zagrebačku 5.978 osoba, Primorsko-goransku 5.887 i Zadarsku županiju 4.579 osoba.
Najveću razliku (više doseljenih nego odseljenih iz županija u inozemstvo) imao je s preko 7,5 tisuća osoba Grad Zagreb, a slijede Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka i Zadarska županija. Najbolju postotnu razliku doseljenih i odseljenih imale su Istarska, Ličko-senjska, Zadarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Lani su samo dvije županije imale negativan migracijski saldo s inozemstvom, Požeško-slavonska (-168) i Osječko-baranjska županija (-13), odnosno 18 njih i Grad Zagreb su bile u plusu.
U devet županija je u odnosu na 2023. godinu bilo manje doseljenih iz inozemstva. Ali zato u Zagrebu za oko 1,1 tisuću više, blizu 500 više u Zagrebačku županiju, za preko 300 više u Krapinsko-zagorsku, oko 200 više u Sisačko-moslavačku, nešto više od 100 više u Požeško-slavonsku, Primorsko-goransku, Dubrovačko-neretvansku i Virovitičko-podravsku…
Najveći ukupan migracijski saldo (razlika ukupnog broja doseljenih i odseljenih iz županija u druge županije ili inozemstvo) bila je nakon Grada Zagreba s razlikom od oko 7 tisuća osoba, u Zagrebačkoj županiji, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Primorsko-goranskoj, gledaju li se apsolutni brojevi, odnosno, prema relativnom pokazatelju – Istarskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji. Ukupno je u 15 županija i Gradu Zagrebu bio pozitivan ukupan migracijski saldo.
Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih među županijama) imalo je šest županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 903 osobe), Zadarskoj (571), Istarskoj (454), Šibensko-kninskoj (250) i Krapinsko-zagorskoj županiji (115). Šesta je Ličko-senjska županija u koju su doselile iz drugih županija 52 osobe više nego li iz nje odselilo. Negativan saldo migracije među županijama imalo je 14 županija i Grad Zagreb.
U 2024. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 71.575 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar zemlje bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,6%). Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2024., najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21,5% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2024. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija.
A evo kako to izgleda po gradovima i općinama. Najveći broj doseljenih vezan je velikim dijelom za gospodarstvo, odnosno strane radnike koji se pretežito zapošljavaju u trgovinama, ugostiteljskim objektima, građevinskim tvrtkama… Ipak, ima i povratnika, ali i obitelji koji su se odlučile na život u našoj zemlji, a tome svjedoče mnoge priče iz, primjerice, mjesta uz obalu ili onih zagorskih.
Ukupno su 103 grada imala lani pozitivan ukupan migracijski saldo. Ukupno je u gradove lani doselilo 101.119 stanovnika, a odselilo 77.582, odnosno ukupan migracijski saldo za gradove je lani bio pozitivan i iznosio je 23.537, koliko je više stanovnika došlo u gradove, nego iz njih otišlo, u druga mjesta u RH ili u inozemstvo.
Ne računa li se Zagreb, najveći ukupan migracijski saldo imale su lani Velika Gorica, Zadar, Pula, Poreč, Kaštela, Varaždin, Rijeka, Sveta Nedelja, Dubrovnik i Dugo Selo. No, gleda li se migracijski saldo u relativnom iznosu, tada predvode mali gradovi, a prvih devet su redom uz obalu. Vodeća je Novalja, a slijede Nin, Poreč, Vodice, Supetar, Pag, Vodnjan, Biograd na Moru, Krk i Dugo Selo.
Iz inozemstva je ukupno u gradove lani doselilo 101.119 stanovnika, a odselilo 77.582, odnosno više je bilo doseljenih iz inozemstva, nego onih koji su otišli, za 23.537. Ukupno je 109 gradova bilo je u plusu.
Najveći plus doseljenih iz inozemstva u odnosu na odseljene imali su Split, Zadar, Rijeka, Pula, Poreč, Velika Gorica, Dubrovnik, Varaždin, Kaštela i Jastrebarsko. Kada se gleda migracijski saldo s inozemstvom u postotnom iznosu, predvode mali gradovi. Najveći migracijski saldo imala je opet Novalja, a slijede gradovi: Poreč, Pag, Nin, Vodice, Supetar, Novigrad, Mali Lošinj, Jastrebarsko i Vodnjan.
Kada je pak riječ o općinama, u 243 općine je lani više osoba doselilo nego odselilo, dok je u njih 9 bio isti broj doseljenih i odseljenih. Ukupno je lani u općine doselilo 40.847 osoba, a odselilo 32.290 te je ukupan migracijski saldo bio u plusu i iznosio je 7.857. Iz inozemstva je doselilo 18.054 osoba, a odselilo izvan granica zemlje iz općina 10.622 osobe, odnosno migracijski saldo s inozemstvom je također bio u plusu i iznosio je 7.432. Ukupno je u 284 općina bilo više doseljenih osoba iz inozemstva u općine, nego odseljenih iz općina u inozemstvo, a u 11 općina je bio podjednak broj doseljenih i odseljenih.
Najveći ukupan migracijski saldo imao je Medulin, a slijede Podstrana, Viškovo, Župa dubrovačka, Vir, Poličnik, Stupnik, Rugvica, Dugopolje i Okrug. Stavi li se omjer u postotke, tada u vodećih deset ima i manjih općina. Predvode Vrhovine, Vir, Medulin, Funtana, Vrsar, Dobrinj, Kanfanar, Okrug, Karlobag i Stubičke Toplice.
Kada je riječ o razlici osoba koje su doselile iz inozemstva u odnosu na odseljene, opet predvodi Medulin, a slijede Župa dubrovačka, Viškovo, Podstrana, Vir, Plitvička Jezera, Poličnik, Stupnik, Vrsar i Stubičke Toplice. Pogleda li se omjer migracijskog salda s inozemstvom u postotnom iznosu, Vrhovine su prve, a slijede: Funtana, Vrsar, Medulin, Vir, Dobrinj, Kanfanar, Stubičke Toplice, Kolan i Pirovac. (L. Kiseljak)
