U Hrvatskoj je na kraju lanjske godine povećan broj stanovnika u odnosu na 2023. godinu, za preko 12 tisuća, što je gotovo dvostruko više od procjene rasta sa sredinom prošle godine. Rast broja stanovnika imalo je devet županija plus Grad Zagreb. Pokazuju to podaci o procjeni broja stanovnika od strane Državnog zavoda za statistiku. Podaci pokazuju i da je najviše mladog stanovništva imala Međimurska županija, a najviše starijih osoba Šibensko-kninska.
Na temelju podataka o popisu stanovništva iz 2021., prirodnom prirastu i migracijama, nova procjena DZS-a kaže da je u RH na kraju prošle godine bilo 12.383 više stanovnika nego godinu prije. Preklani nas je bilo 3.861.967, a na kraju 2024. godine 3.874.350. Kao što je poznato, do povećanja broja stanovnika dolazi zbog sve većeg priljeva stranih radnika, ali, ima i povratnika. Ipak, veći je broj Hrvata koji odlazi iz zemlje, nego li se vraća.
Povećan je broj stanovnika u 10 županija, u svih 7 jadranskih te u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Najviše u Istarskoj, za 1,83 posto, Zadarskoj za 1,56 posto, Zagrebačkoj za 1,26 posto, Ličko-senjskoj za 0,87 posto i Dubrovačko-neretvanskoj za 0,78 posto. Rast je još bio u jadranskim županijama – Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj.
Kao što smo pisali, u 2024. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselila 70.391 osoba, a u inozemstvo se odselilo 38.997 osoba. Iz inozemstva se doselilo 18,9% hrvatskih državljana i 81,1% stranaca, a odselilo se 51,7% hrvatskih državljana i 48,3% stranaca. Samo su dvije županije (Požeško-slavonska i Osječko-baranjska), imale manji broj doseljenih u odnosu na iseljene.
Istodobno je lani usporen trend manje rođenih beba. Što se tiče prirodnog priljeva, podsjetimo se, u 2024. u odnosu na godinu prije broj živorođene djece pao je za 0,3%, tj. rođeno je 101 dijete manje nego u 2023. Ukupan broj rođenih u 2024. bio je 32.204 djeteta. U osam županija broj živorođene djece je povećan na godišnjoj razini – Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Požeško-slavonskoj, Zagrebačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Istarskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Priopćenje DZS-a pak donosi analizu procjene stanovnika za sredinu prošle godine, kada nas je bilo, kako se navodi 3.866.233, što je za 6.547 osoba više ili za 0,2% u odnosu na procjenu od sredine 2023. godine. Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su Istarska županija, u kojoj je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 1,66%, Zadarska županija (1,27%), Zagrebačka županija (1,14%), Ličko-senjska županija (0,77%), Splitsko-dalmatinska županija (0,62%), Dubrovačko-neretvanska županija (0,47%), Grad Zagreb (0,41%), Primorsko-goranska županija (0,25%), Varaždinska županija (0,17%) i Međimurska županija (0,01%). U ostalim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Požeško-slavonskoj županiji (1,51%), Virovitičko-podravskoj županiji (1,27%) te Vukovarsko-srijemskoj županiji (1,15%).
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,3%, a udio muškaraca 48,7%. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,2%), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (52,5%). U 2024. nastavljeno je kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 44,5 godina (muškarci 42,8 godina, žene 46,2 godine), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.
Udio mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 19,0%. Na razini županija najmanji udio mladog stanovništva bio je u Primorsko-goranskoj županiji (16,5%), a najveći u Međimurskoj županiji (21,3%). Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (28,5%), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,8%).
U Republici Hrvatskoj 52,5% stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (774 225 ili 20,0%) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (428 680 ili 11,1%), dok su najmanje stanovnika imale Ličko-senjska županija (43 058 ili 1,1%) i Požeško-slavonska županija (60 976 ili 1,6%). (L.K.)
