U devet ovogodišnjih mjeseci rođeno je 24.348 beba, pokazuju podaci Matice rođenih, što je oko 300 manje nego u istom razdoblju lani, ali i ujedno puno manja razlika nego li je bila lani u odnosu na preklani. Najveći rast rođenih beba u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani bio je u rodilištima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj županiji. Najviše brakova sklopljeno je nakon Grada Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najviše stranaca sklopilo je brakova u županijama uz obalu – Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj… Pokazuju to novi podaci iz Matice rođenih i Matice vjenčanih Ministarstva uprave i pravosuđa.
Prema podacima Matice rođenih u trećem ovogodišnjem tromjesečju rođeno je 8.605 beba te se tako kao i prethodnih godina broj rođenih povećava na kraju godine. U prvom tromjesečju podaci Matice pokazali su da je rođeno 7.975 beba, a u drugom 7.768. Ukupno je to 24.348 beba u devet ovogodišnjih mjeseci, dok je lani u istom razdoblju u Matici bilo evidentirano 24.651 beba. Odnosno oko 300 manje što je puno bolje od oko 1.600 manje kolika je bila razlika rođenih u devet prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2022.
Najviše rođenih u trećem tromjesečju je nakon Grada Zagreba (2.692), imala Splitsko-dalmatinska županija gdje su rođene 1.102 bebe, u Osječko-baranjskoj 504, Primorsko-goranskoj 552, Zadarskoj 375 i Varaždinskoj 333 bebe.
Usporedi li se broj rođenih u razdoblju od srpnja do kraja rujna ove godine s istim razdobljem lani, najveći rast od 58 više rođenih beba bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 54 više rođenih beba bilo je u Krapinsko-zagorskoj županiji, 40 više u Primorsko-goranskoj županiji, 32 više u Bjelovarsko-bilogorskoj i 30 više u Varaždinskoj županiji. U ukupno je 9 županija povećan broj rođenih beba u odnosu na isto razdoblje lani, a osim spomenutih to su još Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Upisi u Maticu obavljaju se na području gdje je dijete rođeno, a kako Zagrebačka županija nema bolnica te je dosta beba rođeno u drugim županijama, gdje roditelji nemaju prebivalište, točne podatke o rođenima i iz kojih županija dolaze, dat će DZS.
Podaci Matice pokazali su da je lani rođeno 32.770 beba. Računica pokazuje da bi se u zadnjem tromjesečju trebalo roditi još oko 8.000 beba kako bi bili na istoj prošlogodišnjoj razini. No, nažalost trendovi su već godinama u opadanju, uz iznimke.
Službeni podaci DZS-a pokazali su da je lani rođeno 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene. U petogodišnjem razdoblju samo je 2021. bilo rođeno više djece, čemu je razlog bila korona i za kratko zaustavljene migracije. U 2019. živorođenih je bilo 36.135, 2020. 35.845, 2021. 36.508, u 2022. 33.883 i 2023. spomenutih 32.170.
U trećem tromjesečju rođeno je više dječaka nego djevojčica, a najčešća muška imena bila su Luka, Jakov, Petar, Toma, Roko, Mateo, Noa, Ivan, Niko, David, Josip, Matej…, a kod djevojčica Mia, Rita, Nika, Mila, Lucija, Marta, Sara, Ema, Dora, Lara, Klara, Marija…
Novi podaci iz Matice vjenčanih pokazuju pak da je u trećem tromjesečju najviše brakova sklopljeno nakon Grada Zagreba (1.054) u Splitsko-dalmatinskoj županiji (777), Zagrebačkoj (455), Osječko-baranjskoj (419), Primorsko-goranskoj (343) i Vukovarsko-srijemskoj (296). Najviše vjerskih brakova sklopljeno je u Zagrebu, 598, odnosno blizu 60 posto od ukupno sklopljenih brakova, u Splitsko-dalmatinskoj 448 što je također blizu 60 posto od ukupnog broja sklopljenih brakova, Zagrebačkoj 285, Osječko-baranjskoj 269, Vukovarsko-srijemskoj 202, što je pak gotovo 70 posto u odnosu na ukupan broj sklopljenih brakova.
Žene se i stranci u našoj zemlji, a u ljetnim mjesecima najviše je sklopljenih bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj… (L. Kiseljak)
