Gorski kotar je među područjima s najlošijim demografskim pokazateljima, a nalazi se istodobno unutar jedne od najrazvijenijih županija. Upravo zato Primorsko-goranska županija i njezina razvojna agencija imaju niz mjera kojima pomažu u razvoju tog planinskog područja, ali koji se ne može dogoditi bez odlučnih fiskalnih mjera i značajnih sredstava s nacionalne razine.
Regionalna razvojna agencija PGŽ-a u lipnju je otvorila poseban ured u Gorskom kotaru. U programskom razdoblju od 2014. – 2020. godine, Operativnim programom Konkurentnost i kohezija, kroz 28 projekata u Gorskom kotaru plasirano je 52.736.354 kuna. Primorsko – goranska županija godišnje pomaže regiju kroz Fond za Gorski kotar u iznosu od 3.000.000 kuna, te dodatnom pomoći kroz poticaje poduzetnika i projekte općina. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u 2020. godini odobrilo je sufinanciranje 10 projekata u iznosu od 2.685.000 kuna. Najvažniji projekti na tom području u ovoj godini su primjerice izgradnje dječjih vrtića u Fužinama i Ravnoj Gori, uređenje dječjeg vrtića u Lokvama, uređenje riječnog kupališta na rijeci Kupi u Vrbovskom, rekreacijsko poučne staze u općini Mrkopalj, proširenje javne rasvjete na području grada Čabra, gospodarsko korištenje prostora Stara Sušica – objekt za preradu voća s punionicom meda, izgradnja knjižnica i čitaonica Janet Majnarich u Delnicama… Jedan od značajnih projekata je program zapošljavanja žena „Zaželi“. Inače, u okviru WIFI4EU inicijative, svi gradovi i općine Gorskog kotara zatražili su vaučere za ugradnju potrebne opreme na javnim mjestima. U Razvojnoj agenciji PGŽ smatraju neophodnim formiranje intervencijskog plana za Gorski kotar po uzoru na projekt „Slavonija, Baranja i Srijem“.
Gorski kotar se s pravom naziva „zelenim srcem Hrvatske“. Regija je to koja spaja kontinentalnu i jadransku Hrvatsku.
‘Za razliku opd mnogih drugih JLS-ova, od kojih mnoge s ovim statusom izlaze na more, Gorski je kotar je gotovo planinska regija što bi svako buduće definiranje javnih politika, poticaja i mjera nacionalne politike kao osnovu podrške i vraćanja života trebala uvažiti.’ – komentira ravnatelj Razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) Vedran Kružić.
Regija je, na žalost, do danas samo deklarativno, određena kao područje od interesa i pod posebnom zaštitom RH, a čine je područja u kojima su, zbog osobitosti uvjetovanih velikom nadmorskom visinom, ekstremnim klimatskim uvjetima, nagibom i raščlanjenosti terena, uvjeti za život i rad stanovnika značajno otežani, prepričava nam Kružić.
Status brdsko-planinskih područja u Gorskom kotaru nose 3 grada i 6 općina. Poticajne mjere, koje država namjerava pokrenuti u Gorskom kotaru odnose se na demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvoj te stvaranje preduvjeta za rješavanje socijalnih prilika i podizanja životnog standarda stanovnika. U kontekstu uvjeta za razvoj, posebnost je ovih područja visoka raseljenost te rijetka mreža naselja u kojoj dominiraju naselja s manje od 100 stanovnika.
Županijska skupština Primorsko-goranske županije 2014. godine donijela je Deklaraciju o opstojnosti, opstanku, razvoju i napretku Gorskog kotara. Jedan od zaključaka je i donošenje posebnog Zakona o Gorskom kotaru kojim bi se brojnim, prvenstveno poreznim politikama i mjerama, osigurali preduvjeti opstanka ovog područja.
Zakon o Brdsko-planinskim područjima donesen je početkom 2019. godine, no provedbeni Program Zakona o BPP još uvijek se ne provodi u svojem zamišljenom obuhvatu. Iako su sredstva za provedbu Programa osigurana u proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu, za razvoj brdsko-planinskih područja u iznosu 26.000.000 kuna ona niti izbliza nisu dovoljna za pokretanje razvoja ovih područja u RH.
Usprkos činjenici da je Gorski kotar regija kroz koju prolazi najsuvremenija energetska i prometna infrastruktura (plinovod, naftovod, autocesta „Goranka“, akumulacijska jezera), te ga karakterizira opsežna eksploatacija šumskog bogatstva,zajednica koja nastanjuje Gorski kotar nema osjetne koristi od eksploatacije resursa i prirodnih bogatstava koje vrlo profitabilno kapitaliziraju državna poduzeća (HEP, Hrvatske šume, JANAF, HAC i dr.). Gorski kotar je od 1991. do danas izgubio više od 35% stanovnika. Danas među 19.500 stanovnika Gorskog kotara stanovništvo starije od 65 godina čini više od 35% ukupnog stanovništva.
Regionalna razvojna agencija PGŽ-a, od 2018. godine akreditirana od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU kao regionalni koordinator, uspješnom prijavom projekta »Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije« osigurala je za svoje djelovanje na području PGŽ bespovratna sredstva u iznosu od 16,6 milijuna kuna. Time je RRA PGŽ osigurala najveći dio financiranja svojeg rada do kraja 2023. godine.
Od samog trenutka osnivanja Agencije počelo se promišljati o prioritetnim mjerama razvoja posebnih županijskih područja , Gorskog kotara i otoka. U dogovoru sa županijskim Upravnim odjelom za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, u lipnju 2020. godine otvara se poseban ured Agencije u Gorskom kotaru. Cilj ureda u Gorskom kotaru je konkretna stručna i savjetodavna podrška javnopravnim tijelima, diseminacija znanja te osmišljavanje budućeg razvoja u suradnji sa zainteresiranim dionicima na području Gorskog kotara. Djelatnici Agencije pružaju stručnu i savjetodavnu pomoć javnopravnim tijelima u prijavi i provedbi projekata kandidiranih na Europske strukturne i investicijske fondove te aktivnom sudjelovanju u predlaganju projekata i definiranju srednjoročnih planova razvoja. Razvojna agencija imenovanjem goranskih i otočnih koordinatora započela je aktivno provoditi stručnu i savjetodavnu podršku javnopravnim tijelima s područja Gorskog kotara i kvarnerskih otoka.
Trenutačno u goranskom uredu radi jedna djelatnicadoke će se u listopadu 2020. taj broj povećati za još jednu osobudok na otocima namjeravamo uz podršku MRRFEU zaposliti dvije. Tim koordinatora RRA PGŽ aktivno će koordinarati izradom razvojnih dokumenata za razdoblje 2021. – 2027., te će fokus biti postavljen na razvoj tzv. integrirani projekata, čija je svrha povezivati projekte više lokalnih samouprava podižući kvalitetu i standard života na ukupnom području.
U programskom razdoblju od 2014. – 2020. godine, Operativnim programom Konkurentnost i kohezija, kroz 28 projekata različitih korisnika s područja Gorskog kotara plasirano je 52.736.354 kuna. 36% ukupno ugovorenih sredstava (19.262.517,45 kuna) odnosi se na 19 projekata u poduzetništvu, ulaganjima u proizvodnju u malom i srednjem poduzetništvu, dok se ostatak odnosi na povećanje energetske učinkovitosti velikih poduzeća i javne infrastrukture, gospodarenje otpadom, obnovljive izvore energije i jačanje turističkog potencijala prirodnog područja. Jedan od primjera ulaganja u poduzetništvo iz navedenog Operativnog programa je projekt nabave strojeva i opreme radi uspostave proizvodnje peleta radi postizanja veće konkurentnosti i bolje tržišne pozicije poduzeća Pilana Vrata d.o.o. ugovorene vrijednosti 6.426.000,00 kuna.
Iz Europskog socijalnog fonda, u okviru OP Učinkoviti ljudski potencijali, ugovorena su sredstva za 2 projekta na području Gorskog kotara i iznose 1.968.179,61 kuna. Primorsko – goranska županija godišnje pomaže regiju kroz »Fond za Gorski kotar« u iznosu od 3.000.000,00 kuna, te dodatnom pomoći Programa za poduzetnike i pojedine projekte općina. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u 2020. godini odobrilo je sufinanciranje 10 projekata u iznosu od 2.685.000,00 kuna.
‘Najvažniji projekti na tom području 2020 godine, u cilju zaustavljanja odljeva stanovništva su izgradnje dječjih vrtića u Fužinama i Ravnoj Gori, uređenje dječjeg vrtića u Lokvama, uređenje riječnog kupališta na rijeci Kupi u Vrbovskom, rekreacijsko poučne staze u općini Mrkopalj, Fužine i Lokve, izgradnja Atletske staze u Mrkoplju, proširenje javne rasvjete na području grada Čabra, uređenje javne površine i parkirališta Čoka, gospodarsko korištenje prostora Stara Sušica – objekt za preradu voća s punionicom meda, brojne sanacije narazvrstanih cesta i sustava oborinske odvodnje, izgradnja knjižnica i čitaonica Janet Majnarich u Delnicama te mnogi drugi.’ – nabraja ravnatelj Razvojne agencije i dodaje da je jedan od nadasve značajnih projekata program zapošljavanja žena „Zaželi“, financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, koji pozitivno utječe na niz različitih aspekata socio-ekonomskih problema pojedinaca, ali i samih lokalnih zajednica Gorskog kotara, kroz smanjenje nezaposlenosti žena iznad 50 godina s mogućnošću zapošljavanja u projektu, ali i poboljšanje kvalitete života kroz pružanje usluga izvaninstitucionalne skrbi starijim i potrebitim osobama. Na ovaj se način, kaže, programom utječe na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te izravno doprinosi revitalizaciji ruralnih i teško dostupnih područja.
Jedan od inovativnih modela oživljavanja Gorskog kotara je i koncept ‘Pametnih sela i naselja’ kojim će se omogućiti snažnija društvena i gospodarska povezanost, omogućiti spasruralnog područja, smanjiti iseljavanje mladih, jednom riječju modernizirati život na navedenom području.
‘U navedeni se koncept izvrsno uklapa projekt „e-Županija“. U suradnji s Primorsko-goranskom županijom, pokrenut je projekt koji će transformirati PGŽ u gregiju tzv. gigabitnog društva, visoko vrednovan od strane Europske komisije, nastaje međugranični projekt Hrvatske i Slovenije „Rural Network-RuNe“, vrijedan više od 350 milijuna Kn sa ciljem pokrivanja tzv. bijelih (ruralnih) područja širokopojasnim mrežama nove generacije, stvarajući uvjete jedankih šansi za stanovnike i poduzetnike diljem PGŽ omogućavajući pametne usluge poput obrazovanja na daljinu, telemedicine, teledijagnostike, digitalizacije turizma i prirodne baštine i sl. Tijekom 2016. godine oformljeno je 5 konzorcija od kojih se jedan odnosi na Gorski kotar, čiji je nositelj Grad Delnice. Projektom RuNe planira se obuhvatiti 6.780 adresa s područja Gorskog kotara ukupne investicijske vrijednosti 51.000.000,00 kuna.’ – kaže ravnatelj Razvojne agencije Vedran Kružić.
Dodatno, u okviru WIFI4EU inicijative, Europska komisija raspisala je četiri kruga natječaja kojima se promiče besplatan Wi-Fi pristup za građane u javnim prostorima kao što su parkovi, trgovi, javne zgrade, knjižnice, zdravstveni centri i muzej. Gradovi i općine imali su mogućnost zatražiti vaučere u vrijednosti od 15 tisuća eura za ugradnju potrebne opreme na javnim mjestima, a to su učinili svi gradovi i općine na području Gorskog kotara čime se bitno unapređuje turisitčka usluge te još važnije za digitalno doba, unapređuje digitalna spremnost zajednice.
‘Budući da područje Gorskog kotara karakterizira značajna depopulacija, te je jedno od najugoženijih područja negativnim demografskim trendovima što je, među ostalim, ograničavajući čimbenik ekonomskog i društvenog napretka regije, jedan od načina revitalizacije područja zasigurno bi mogao biti i formiranje intervencijskog plana za Gorski kotar po uzoru na projekt „Slavonija, Baranja i Srijem“.
Cilj projekta Slavonija je osigurati 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, iz postojećih operativnih programa putem izravnih dodjela, kao i mogućnosti da njihovi gradovi i općine ostvare dodatne bodove prilikom odabira projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava. Provedbom intervencijskog plana za Gorski kotar, po uzoru na navedeni projekt, konkretizirala bi se veća apsorpcija EU sredstava na područu brojnih izazova s kojima je suočena ova regija. Dodatno bi se doprinijelo povećanju standarda života te bi se postepeno ublažila demografska regresija na području Gorskog kotara, osnažili fiskalni i ljudski kapaciteti jedinica lokalne samouprave za provedbu projekata, ali i povećao investicijski potencijal mikroregije. Benefiti takvih ulaganja imali bi multiplicirajući efekt i na ostale sektore, posebno malo i srednje poduzetništvo , ključnog nositelja razvoja, sa ciljem podizanja kvalitete života goranskih stanovnika i olakšanog kucanja „zelenog srca Hrvatske“.’ – zaključuje Kružić.
U Gorskom kotaru su inače tijekom 2019. godine Razvojna agencija i osnivač PGŽ provele tri radionice na kojima je sudjelovalo više od 110 relevantnih stručnjaka i dužnosnika s nacionalne, regionalne i lokalne razine. Sagledani su svi problemi i ponuđeni prijedlozi budućeg pametnog i održivog razvoja Gorskog kotara. Brojnim prijedlozima koji su upućeni ispred PGŽ-a,RRA PGŽ i JLS-a s područja Gorskog kotara cilj je stvoriti preduvjete za ostanak i privlačenje stanovnika na području Gorskog kotara. Navedeno je ključni preduvjet razvoja očuvanja adekvatne razine društvenih (medicinskih,obrazovnih,kulturnih) servisa, razvoja poduzetništva, otvaranja radnih mjesta te poticanje dolaska investitora u Gorski kotar kao i podizanja kvalitete i standarda života. Uz ključne mjere, kao što su fiskalna i funkcionalna decentralizacija u cilju jačanja lokalnih razvojnih kapaciteta, vraćanje komunalne naknade jedinicama lokalne samouprave Gorskog kotara za objekte od državnog značaja kao što su akumulacijska jezera, osiguranje prioritetnog financiranja strateških razvojnih projekata, osiguranje financiranja nacionalne komponente u 100% iznosu kod provedbe projekata financiranih iz fondova EU i ostalih bespovratnih izvora, decentralizacija upravljanja prirodnim resursima, revalorizacija napuštenih te izgradnja novih stambenih objekata uz subvencioniranje troškova od strane Ministarstva graditeljstva, smanjenje cijene rada za radnike zaposlene u Gorskom kotaru kroz smanjenje doprinosa na plaće te oslobođenje poreza na dobit za poduzetnike iz Gorskog kotara, sufinanciranje zimske službe za sve kategorije prometnica, besplatna cestarina za sve stanovnike i poduzetnike u Gorskom kotaru te osiguranje mreže društvenih sadržaja (škole, domovi zdravlja, banke, pošte) napravljen je i širi popis mjera, njih 50 uz 5 horizontalnih mjera. (L.K.)
