Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade održali su danas u Termama Tuhelj sastanak sa županima uključenim u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske, sa željom da od njih izravno čuju što su stvarni prioriteti na koji zajednički mogu staviti financijski fokus, bilo iz domaćih, europskih ili međunarodnih izvora financiranja. Ukupno je uručeno 29 ugovora vrijednih 53 milijuna eura za brojne projekte na sjeveru Hrvatske, usmjerenim razvoju i konkurentnosti poljoprivrede i gospodarstva te izgradnje infrastrukture, osobito obrazovne. Od toga se više od polovice iznosa, odnosno 29,8 milijuna odnosi na projekte u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar potpisao je čak 28.436.173,7 vrijednih pet ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava na temelju Poziva “Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole” iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026 te 1.350.892,17 eura vrijedan ugovor za projekt “Ulaganje u kapacitete za pružanje primarne i specijalističko- konzilijarne zdravstvene zaštite na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima Krapinsko-zagorske županije”.
Ovom je prilikom župan Željko Kolar istaknuo kako se potpisivanjem novih ugovora nastavlja snažan investicijski ciklus Krapinsko-zagorske županije, koja dosljedno provodi jasno zacrtani investicijski plan. “Danas smo potpisali četrnaesti ugovor o dodjeli sredstava za škole te jedan ugovor za jačanje zdravstvene zaštite na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima naše županije, čime potvrđujemo da istovremeno ulažemo u obrazovanje i zdravstvo – dva temeljna stupa kvalitete života“, kazao je župan Kolar.
Osvrnuvši se na dinamiku provedbe, naglasio je kako je ona dijelom uvjetovana nacionalnim procedurama i odlukama nadležnih ministarstava. “Naš je cilj biti spreman u svakom trenutku, što znači da ne čekamo, već odmah krećemo u realizaciju čim se otvore mogućnosti financiranja. Upravo nam je takav pristup omogućio kontinuirano ugovaranje novih sredstava”, rekao je Kolar.
Dodao je i kako Krapinsko-zagorska županija, uz sredstva osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ulaže i značajna vlastita sredstva kako bi se osigurao viši standard infrastrukture i usluga. “Ne zadovoljavamo se minimumom. U školama želimo kvalitetnije prostore i bolje uvjete rada, s jasnom ambicijom da što veći broj škola prijeđe na rad u jednoj smjeni, dok u zdravstvu dodatno jačamo dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi za stanovnike diljem cijele Krapinsko-zagorske županije”, zaključio je župan Kolar.
Osim projekata za osnovne škole na području Krapinsko-zagorske županije, župan Željko Kolar danas je potpisao ugovor za projekt “Ulaganje u kapacitete za pružanje primarne i specijalističko- konzilijarne zdravstvene zaštite na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima Krapinsko-zagorske županije” čiji je cilj jačanje kapaciteta primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite na području županije. Projektom se odgovara na izazove vezane uz dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga u najzahtjevnijim dijelovima županije – brdsko-planinskim i potpomognutim područjima, koja obuhvaćaju devet jedinica lokalne samouprave (Budinščina, Desinić, Hum na Sutli, Jesenje, Lobor, Mihovljan, Novi Golubovec, Radoboj i Stubičke Toplice). Prijavitelj projekta je Krapinsko-zagorska županija, dok su partneri županijski Zavod za hitnu medicinu i županijski Dom zdravlja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.350.892,17 eura, a ukupna bespovratna sredstva iznose 1.314.515,11 eura. Ključna aktivnost projekta usmjerena je na nabavu suvremene dijagnostičko-terapijske i medicinsko-tehničke opreme, s ciljem povećanja dostupnosti, učinkovitosti i kvalitete zdravstvene skrbi na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima Krapinsko-zagorske županije. Osim nabave ukupno 206 jedinica suvremene medicinske opreme, projekt uključuje i nabavu dva električna vozila za potrebe patronažnih sestara koje svakodnevno obilaze pacijente na terenu.
Župan Željko Kolar potpisao je i pet ugovora za pet novih obrazovnih projekata na području Krapinsko-zagorske županije – projekt “Rekonstrukcija i dogradnja zgrade Osnovne škole Oroslavje” vrijedan je ukupno 9.259.747,45 eura od čega bespovratna sredstva iznose 6.819.610,66 eura. Ovim će se projektom rekonstruirati i prenamijeniti postojeća sportska dvorana u nove učionice, adekvatan kuhinjski pogon te prostor knjižnice kao i izgraditi trodijelna sportska dvorana. Ovim će se projektom osigurati kapacitet za dodatnih 112 učenika u četiri nove učionice, omogućiti prelazak škole u jednosmjenski rad te održavanje cjelodnevne nastave.
Uručen je ugovor i za projekt “Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Janka Leskovara” ukupne vrijednosti 6.053.675,11 eura od čega 5.381.488,46 eura bespovratnih sredstava. Projektom se predviđa proširenje i unapređenje prostornih kapaciteta škole, čime će se omogućiti da svi učenici pohađaju nastavu u jednoj smjeni, a osigurat će se dodatni kapaciteti za još 224 učenika u novih osam učionica. Novi će dio školske zgrade imati namjenu, osim za nove učionice, za nove kabinete, blagovaonu za učenike, spremište, garderobu za učenike, knjižnicu, prostorije za knjižničare, stručne suradnike i spremače, kao i sanitarije za učenike, nastavnike te osobe s invaliditetom.
Župan Kolar potpisao je ugovor i za projekt “Izgradnja školske sportske dvorane Područne škole Mirkovec” ukupne vrijednosti 777.266,45 eura od čega je 580.682,90 eura bespovratnih sredstava. Projektom se planira prelazak na jednosmjenski rad za planirani kapacitet od 52 učenika, dogradnja male školske sportske dvorane s postojećom zgradom škole, ugradnja energetski učinkovitih sustava grijanja i hlađenja kao i postavljanje sunčane fotonaponske elektrane.
Nadalje, potpisan je i ugovor za projekt “Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja Osnovne škole Zlatar Bistrica” ukupne vrijednosti 3.497.432,17 eura od čega bespovratna sredstva iznose 3.467.184,60 eura. Ovim će se projektom nadograditi dio 1. kata i 2. kata čime će se ostvariti šest novih učionica, rekonstruirati dio postojećeg tava za knjižnicu te stručne službe kao i rekonstruirati kuhinja. Ovim će se zahvatima osigurti infrastrukturni uvjeti za prelazak u jednosmjenski rad te održavanje cjelodnevne nastave.
Projektom ukupne vrijednosti 8.848.052,48 eura “Izgradnja građevine Osnovne škole Antuna Mihanovića Petrovsko i jednodijelne školske sportske dvorane” uklonit će se postojeća te izgraditi i opremiti nova zgrada Osnovne škole. Predviđena je i izgradnja devet novih učionica kapaciteta za 28 učenika i prelazak u jednosmjenski rad. Bespovratna sredstva iznose 6.678.710,82 eura. Projektom će se ukloniti potreba za Područnu školu Slatin čime će svi učenici pohađati novu školsku zgradu a te će kompletna nastava biti osigurana u jednoj smjeni.
Potpisivanje pet novih ugovora nastavak je kontinuiranog prijavljivanja projekata na javne pozive Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih nakon što su već potpisani ugovori za projekt izgradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice ukupne vrijednosti 20.495.833,71 eura, projekt “Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar i male školske sportske dvorane” vrijedan 3.539.204,68 eura, projekt “Rekonstrukcija i dogradnja građevine Osnovne škole Stjepana Radića Brestovec Orehovički” ukupne vrijednosti 2.437.105,95 eura, projekt gradnje sportske dvorane Područne škole Dubrovčan vrijedan 2.632.964,21 eura te projekt “Rekonstrukcija i dogradnja zgrade Osnovne škole Viktora Kovačića Hum na Sutli” vrijedan 1.868.932,10 eura, projekt “Dogradnja i rekonstrukcija Osnovne škole Donja Stubica” vrijedan ukupno 2.982.815,63 eura, projekt “Rekonstrukcija i dogradnja zgrade Osnovne škole Krapinske Toplice” ukupne vrijednosti 9.805.552,12 eura, projekt “Rekonstrukcija i dogradnja zgrade Osnovne škole Belec” sveukupne vrijednosti 6.904.117,32 eura te projekt “Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Sveti Križ Začretje” ukupne vrijednosti 7.327.595,08 eura.
Koprivničko-križevački župan Tomislav Golubić potpisao je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izgradnje školske sportske dvorane Osnovne škole Kalnik, a koji je odobren u sklopu Poziva „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.godine.
Ugovore su županu Golubiću uručili ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs i ravnatelj Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić. Županija je time osigurala 1,1 milijun eura bespovratnih sredstava, što je najveći mogući iznos sufinanciranja, za projekt ukupno vrijedan gotovo 1,5 milijuna eura. Cilj ovog programa je stvoriti kvalitetnije uvjete nastave za učenike i djelatnike škole te omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu. Dodajmo kako su bespovratna sredstava osigurali i Grad Koprivnica za projekt izgradnje Područne škole Jagnjedovec, Gimnazija “Fran Galović” Koprivnica za projekt CH4RGE i Regionalna energetska agencija Sjever za projekt CROSS-EV.
Županija je u novom investicijskom ciklusu u obrazovnu infrastrukturu pripremila 10 projekata rekonstrukcija i nadogradnji škola kojima će se riješiti nedostatak prostornog i materijalnog kapaciteta za organizaciju jednosmjenskog rada te učenicima i nastavnicima osigurati bolji uvjeti rada i bolja organizaciju nastavnih i izvannastavnih aktivnosti.
Riječ je o sportskoj dvorani maksimalnih vanjskih dimenzija 29,38 metara x 38,48 metara, površine borilišta 435,97 m2 te s gledalištem za 129 osoba. Dvorana će biti povezana s postojećim objektom škole, a sastoji se od dvije svlačionice, kabineta za nastavnike, spremišta sprava, hodnika, sanitarnih prostorija i gimnastičke dvorane od 83,64 m2. U planu je i energetski učinkovit sustav grijanja/klimatizacije i solarna elektrana, a projektom se će se riješiti i problem parkirališta kroz izgradnju 17 parkirnih mjesta. Stručnu i tehničku pomoć u pripremi projekta izgradnje školske sportske dvorane Osnovne škole Kalnik pružila je PORA Regionalna razvojna agencija KKŽ, a ovakvim se investicijama nastoji stvoriti jednake uvjete obrazovanja za sve učenike na području županije.
Gradu Čakovcu uručen je ugovor o nastavku ulaganja u projekte iz ITU mehanizma. Riječ je o projektima triju zona aktivnog življenja na području grada Čakovca, općine Nedelišće i općine Strahoninec, vrijednih 7.776.779 eura, od čega je 6.112.502 eura bespovratnih sredstava.
U projektima prekogranične suradnje Interreg, sredstva su dodijeljena Međimurskoj energetskoj agenciji MENEA za unaprjeđenje energetske učinkovitosti javnih zgrada u prekograničnom području u iznosu od 170.533 eura, gradu Mursko Središće za projekt Cross Cultural Connections vezan uz suradnju pograničnih lokalnih zajednica u iznosu od 143.230 eura, te Lokalnoj akcijskoj grupi Mura Drava za projekt razvoja aktivnosti u prekograničnom području u iznosu od 196 050 eura. Ugovore su preuzeli zamjenica gradonačelnice grada Čakovca Lana Remar, gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak, direktor MENEA-e Alen Višnjić i predsjednik LAG-a Mura Drava Mario Moharić.
Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je Ugovore poduzeću Dodlek agro iz Belice za dogradnju i opremanje postojećeg objekta za skladištenje krumpira i povrća te nabavku poljoprivredne mehanizacije u iznosu od 1.924.613 eura, društvu Blažeka agro iz Donjeg Kraljevca za prenamjenu, dogradnju i opremanje objekta za preradu povrća u iznosu od 1.273.451 eura, vinogradarstvu i vinarstvu Štampar iz Svetog Urbana za nabavu i sadnju višegodišnjih nasada vinove loze u iznosu od 77.429 eura, i društvu Štampar agro iz Svetog Jurja u Trnju za tehnološku opremljenost i intenziviranje proizvodnje krumpira u iznosu od 75.000 eura. Sveukupna vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava iznosi 9.972.829 eura.
Župan Međimurske županije Matija Posavec podsjetio je na strateške projekte Međimurske županije s osvrtom na prioritete u sklopu Razvojnog sporazuma. “Većina projekata je krenula sa realizacijom, no žao mi je da se oko nekih projekata ne možemo usuglasiti. U Međimurskoj županiji se odvija rekonstrukcija, dogradnja i izgradnja 15 škola, pet sportskih dvorana kako bi prilagodili uvjete za jednosmjensku nastavu u svim našim školama. Ukupna vrijednost svih projekata je više od 120 milijuna eura, od čega gotovo 40 milijuna eura mora osigurati Međimurska županija.” Neki od projekata definirani su Razvojnim sporazumom još 2020. godine, poput izgradnje nove osnovne škole u Nedelišću ili dogradnje čakovečke Gimnazije su krenuli, no većinu financijskih sredstava mora osigurati Međimurska županija.
Najvažniji projekt iz razvojnog sporazuma u prometnoj i komunalnoj infrastrukturi je krenuo, a riječ je o izgradnji cestovne obilaznice Nedelišća, te nastavak druge i treće faze obilaznice Čakovca, a nakon završetka izgradnje cestovne obilaznice Preloga, planiraju se daljnji projekti obilaznice Šenkovca i još jedan prometni pravac prema Murskom Središću, a prioriteti se usmjeravaju i u proširenje i obnovu ceste uz kanal HE Dubrava u donjem Međimurju. Važan projekt iz razvojnog sporazuma je i završetak izgradnje i rekonstrukcije nasipa uz rijeke Muru i Dravu zbog daljnje zaštite od poplava, izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, kao i razvoj željezničke infrastrukture gdje se trenutno odvijaju projekti na modernizaciji pruge od Kotoribe do Varaždina, u nabavci je šest baterijskih vlakova, a punionica za vlakove bit će u Kotoribi gdje će se obnoviti infrastruktura i zgrada na kolodvoru. Projekti u revitalizaciji kulturne baštine se odvijaju prema planu te će se tijekom ove godine završiti obnova dvaju vrijednih spomenika kulturne baštine, obnova dvorca Feštetić u Pribislavcu i kulturni centar Međimurske popevke u Donjoj Dubravi.
Župan Posavec resornim je ministrima predstavio i projekte daljnje revitalizacije Centra znanja u Čakovcu, od obnove bivših vojnih objekata, projekta parkovne arhitekture kroz prijavljeni projekt Zelena oaza, te razvoj poduzetničke zone za daljnja ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta. U segmentu zdravstvene i socijalne zaštite, župan se osvrnuo na projekt izgradnje Centra za starije osobe u Nedelišću, ulaganja u dogradnju i obnovu Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu te najavio da Županija priprema projektnu dokumentaciju za još jedan Centar za starije na području Međimurja.
Uz projekt dogradnje novih ambulanti Doma zdravlja u Čakovcu i obnovu ambulanti opće i obiteljske medicine, Posavec je istaknuo kako je Međimurje jedna od rijetkih županija koja ima u potpunosti popunjenu mrežu primarne zdravstvene zaštite, no izrazio je nezadovoljstvo podrškom i dinamikom izgradnje Centra za palijativnu medicinu, za što je Međimurska županija pripremila projektnu dokumentaciju i ishodila građevinsku dozvolu još krajem 2023. godine.
„Ovo je po mojoj ocjeni strateški projekt Međimurske županije u segmentu dostojanstva i zaštite naših stanovnika, i tražim suglasnost da krenemo s radovima na način i u konceptu koje smo već izradili“, istaknuo je Posavec te podsjetio kako u Međimurju tristotinjak ljudi godišnje treba palijativnu skrb, a tom broju treba dodati i broj članova njihovih obitelji. „Ovaj centar neće biti samo infrastrukturni projekt – on je temelj za sustav palijativne skrbi koji u Međimurju danas nedostaje. Njegova realizacija odražava civilizacijski standard naše županije i brigu za sve građane u najosjetljivijim životnim trenucima,“ naglasio je Posavec.
Raspravljalo se i o logističko distributivnom centru za voće i povrće, suzbijanju zlatne žutice, za čije je mapiranje i krčenje vinograda osigurano 220 tisuća eura, rezultatima sastanaka sa potpredsjednikom Vlade i ministrom Davorom Božinovićem, te drugim važnim projektima.
U pratnji župana Međimurske županije Matije Posavca bila je ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDE-a Sandra Polanec Marinović.
U kontekstu ulaganja u obrazovnu infrastrukturu premijer je podsjetio na ciklus vrijedan 2,7 milijardi eura, kazavši da takva ulaganja Hrvatska nije vidjela od bana Mažuranića.
Jasni ciljevi tog ulaganja su da do kraja ovoga desetljeća svako dijete u svakom kraju Hrvatske ima osigurano mjesto u dječjem vrtiću, a da je sustav osnovnoškolskog obrazovanja baziran na jednosmjenskoj i cjelodnevnoj nastavi.
U tom je kontekstu naveo da je u rujnu prošle godine otvoren Centar za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, sličan onome u Krapinsko-zagorskoj županiji, koji pokazuje visoki stupanj socijalne osjetljivosti Vlade, županije, gradova i svih drugih koji su uključeni u pomoć onima kojima je potreban poseban oblik skrbi.
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak podsjetio je na Razvojni sporazum Sjever koji je potpisan 2021. godine.
– Za Varaždinsku županiju on jasno pokazuje naš razvojni smjer, posebno u području zdravstva. U Sporazumu je predviđena izgradnja Centralnog operacijskog bloka vrijednog 45 milijuna eura, ali paralelno s tim provodimo ili smo već proveli šest velikih zdravstvenih projekata – od tzv. Spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama, obnove Minerve, izgradnje Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u OB Varaždin, obnove bolnica u Novom Marofu i Klenovniku, do izgradnje nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo. Time jasno pokazujemo da nam je cilj osigurati što kvalitetniju zdravstvenu skrb za naše građane – naglasio je župan Stričak te nastavio kako je Varaždinska županija pak u obrazovanju, uz podršku Vlade i resornih ministarstava, realizira 164 investicije vrijedne oko 100 milijuna eura. Spomenuo je i zajedničke projekte, poput Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, vrijednog oko 150 milijuna eura.
– Alternative tome nema, tako da su, bez obzira na političku pripadnost, svi župani, gradonačelnici, načelnici s područja sjevera Hrvatske to jednoglasno prihvatili i podržavaju – kazao je Stričak.
Dodao je kako je na sjeveru iznimno snažno gospodarstvo.
– Varaždinska županija ima oko 160 tisuća stanovnika, više od 72 tisuće zaposlenih dok nam nezaposlenost iznosi svega 2 do 3 posto. Upravo zbog velikog investicijskog ciklusa suočavamo se i s nedostatkom radne snage, što potvrđuje i angažman stranih radnika na brojnim projektima, uključujući obnovu dvorca Opeka – objasnio je Stričak istaknuvši i važnost prometne infrastrukture.
– Brza cesta Varaždin–Krapina dobro napreduje, a za dionicu Varaždin–Lepoglava ishođena je lokacijska dozvola. Očekujemo da ćemo tijekom ove godine raspisati natječaje za izvođenje radova na drugoj i trećoj fazi. Zahvaljujem predsjedniku Vlade, ministrima i cijeloj Vladi na kontinuiranoj podršci te ih pozivam u obilazak brojnih gradilišta na području Varaždinske županije – zaključio je župan Stričak.
Govoreći u uvodnom dijelu sastanka o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, premijer Plenković podsjetio je da je u saborsku proceduru upućen novi Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju koji ima nekoliko ciljeva.
Prvi je politiku i praksu u posljednjih deset godina, koja je bila utemeljena na sustavnom dijalogu sa županijama, gradovima i općinama te funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji, to jest omogućavanju većih prihoda svim jedinicama lokalne i područne samouprave, nastaviti na intenzivniji način u cilju realizacije razvojnih projekata.
Cilj te politike, naglasio je, bio je da Hrvatska napreduje u svim krajevima, s obzirom da nisu svi krajevi u istoj poziciji jer, objektivno gledajući, geografski položaj bitno utječe na ekonomski i demografski razvojni stupanj.
Stoga želimo svima postupno omogućiti jednake šanse, od prometne, preko obrazovne, zdravstvene i socijalne infrastrukture pa do stvaranja preduvjeta za ulaganje, a time i kreiranje novih radnih mjesta, poručio je.
Osobito je to važno za one krajeve gdje je u proteklom razdoblju depopulacija bila izraženija, kazao je premijer, dodajući da je niska stopa nataliteta horizontalni problem Europske unije, a što je zemlja malobrojnija, to je taj problem vidljiviji, naglasio je. U tom je kontekstu naveo da se u demografske mjere ulaže 820 milijuna eura u ovoj godini.
Drugi cilj novog zakona jest institucionalizacija suradnje sa županijama po uzoru na provedbu programa Slavonija, Baranja i Srijem, kao i ovoga za Sjever Hrvatske, za jadranske županije i središnju Hrvatsku.
„Imat ćemo četiri sustavna dijaloga fokusirana na prioritete u pojedinim krajevima Hrvatske“, pojasnio je i istaknuo kako će novi zakon učiniti bržom provedbu projekata i bolje razumijevanje onoga što su zajednički prioriteti.
Govoreći konkretnije o Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske, premijer je izrazio zadovoljstvo što je velik broj projekata ili u visokoj fazi realizacije ili pred dovršetkom, dodajući da su, nažalost, potresi pogodili i taj dio Hrvatske pa su velika sredstva morala biti osigurana i usmjerena u post-potresnu obnovu.
U tom je kontekstu istaknuo da je do sada za obnovu nakon potresa potrošeno 4 milijarde i 360 milijuna eura, dodajući da se radi o ogromnim sredstvima koja su kombinirana iz nekoliko izvora – Fonda solidarnosti, Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i iz državnog proračuna.
Naveo je i brojna ulaganja u kontinentalni turizam, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuvši da ona nikada nisu bila veća.
U proteklih desetak godina za projekte na sjeveru Hrvatske plasirano je 3 milijarde eura, istaknuo je predsjednik Vlade poručivši da na razini Vlade nitko ne gleda gdje je koja politička opcija na vlasti, nego svi rade za hrvatske interese jednako angažirano u svakom kraju Hrvatske. (L.K.)
