Hrvatska je jedina država članica EU-a koja se 2019. godine prijavila za nove regije NUTS 2. Prethodna podjela je bila na Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. Novu podjelu Hrvatske će činiti 4 nove regije, a one su Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Grad Zagreb te Jadranska Hrvatska.
‘Panonska Hrvatska obuhvatit će osam manje razvijenih županija. Uz pet slavonskih, tu su i Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Po razvijenosti su ispod 45 posto prosjeka EU-a i u sljedećem programskom razdoblju će moći osigurati veće bespovratne potpore poduzetnicima, do 55 ili 70 posto umjesto sadašnjih 35 ili 45 posto’ – rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak za Regio-novosti.
Grad Zagreb je najrazvijenija NUTS 2 regija, on je na 124 posto prosjeka EU-a. Poduzetnici u Zagrebu neće ništa izgubiti. Moći će dobiti maksimalno 40 posto potpora, dosad su dobivali do 45 posto. No stopa povrata na investiciju u Zagrebu je veća i brža nego u svim ostalim dijelovima Hrvatske. Ostale regije su Jadranska Hrvatska i Sjeverna Hrvatska, a one će zadržati istu stopu potpore kao i do sada, 35 do 45 posto, sukladno postocima razvijenosti koje imaju.
‘Ovog kolovoza smo pokrenuli pregovore s Europskom komisijom da nova karta regionalnih potpora stupi na snagu već 2021. godine. Time se dodatno motivira poduzetnike na ulaganja i proizvodnju, a privlači investitore u manje razvijena područja.
Veliki i srednji gradovi imat će važnu ulogu u razvoju svog gravitacijskog područja te poseban izvor financiranja integriranih razvojnih programa.’ rekla je ministrica.
Nadalje je istaknula da se posebna tema u Vladinom Programu pridaje ravnomjernom regionalnom razvoju i decentralizaciji. Osim ulaganja 30 milijardi kuna u ravnomjeran regionalni razvoj i nove tehnologije, planirano je niz projekata – Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski Kotar te dodatno ojačavanje projekta Slavonija, Baranja i Srijem, razvoj otoka te sjevera Hrvatske.
Do sada je kroz Vladin projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno više od 16 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a projekt se nastavlja i u idućem razdoblju za koje imamo na raspolaganju dvostruko više novca nego sada u okviru NUTS 2 – Panonska Hrvatska, pa će biti i više sredstava na raspolaganju za nerazvijene dijelove Republike Hrvatske. Slavonske županije su vrlo uspješne po pokazateljima vrijednosti ugovorenih sredstava fondova EU-a. Međutim, vidimo kako ima i nedostataka jer fondovi su davali velike, ali ipak ograničene mogućnosti. U Slavoniji, Baranji i Srijemu puno je veća potreba, stoga je nužno aktivirati više nacionalnih sredstava, ali i uključenost svih resora – i znanosti, i kulture, i gospodarstva, i poljoprivrede, a u konačnici je tu vrlo važan regionalni razvoj za dodatni izvor financiranja. Također, potrebne su i izmjene određenih zakona, koje su već potaknute.
Nadalje, nacionalna razvojna strategija će uskoro ići u proceduru usvajanja. To je preduvjet da bismo mogli koristiti sredstva iz novog programskog razdoblja od 2021. do 2027. godine, i o njoj ovisi izrada regionalnih planova razvoja po županijama. Prema uzoru na ovaj uspješan projekt pokrenut ćemo regionalne operativne programe za Panonsku, Sjevernu, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb, u okviru kojih će biti obuhvaćena sva područja s razvojnim posebnostima uključujući i Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu i Gorski kotar, brdskoplaninska područja i otoke.
Ministarstvo regionalnoga razvoja je u okviru različitih programa ulaganja u otoke do kraja kolovoza 2020. uložilo 447,2 milijuna kuna iz državnog proračuna, te je ugovoreno 5,5 milijardi kuna projekata na području otoka iz EU fondova. Govorimo o ulaganjima kroz projekte Program razvoja otoka, Fond za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, Poticanje otočnog gospodarstva, Hrvatski otočni proizvod, Poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza te Opskrba vodom za ljudsku potrošnju na otocima.
Treba naglasiti činjenicu da smo povećali subvenciju cijene vode otočnom stanovništvu u količini do najviše 85 m3 godišnje bez ograničenja mjesečne potrošnje. Prije je subvencija iznosila 45 m3 godišnje uz ograničenje mjesečne potrošnje od 5 m3 po otočaninu. Ovim se izravno ulaže u 3.991 otočno kućanstvo koje ostvaruje pravo na subvenciju vode.
Povećanjem količine zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu i svim ostalim programima vezanima za otoke osigurava se ostanak stanovništva na otocima te neposredno dodatno naseljavanje ruralnih područja, demografska obnova, kao i dodatno poboljšanje kvalitete i opstanka domicilnog otočnog stanovništva.
Otoci su jedan od prioriteta razvojne politike Republike Hrvatske te su kao ključno područje intervencije prepoznati u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. Oni i dalje ostaju u našem fokusu s ciljem ostanka mladih obitelji i dodatnim naseljavanjima na otocima. Neposredno će se utjecati i na zaposlenost otočnog stanovništva, kao i na cjelokupnu revitalizaciju razvoja. (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije)
