Podaci DZS-a o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) na kraju rujna bilo smješteno u Gradu Zagrebu. Udio Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 19,8%. Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba, s udjelom od 10,4% odnosno 13,8%. Tri županije imaju više od 5% udjela registriranih pravnih osoba: Primorsko-goranska (8,4%), Istarska (7,4%) i Zagrebačka (6,3%). Isti je redoslijed tih županija i u broju fizičkih osoba.
Teritorijalna struktura aktivnih trgovačkih društava razlikuje se od strukture registriranih. Tako je, npr. udio Grada Zagreba u skupinama tih subjekata u registriranim subjektima 35,5% i u aktivnima 34,6%. Udio po brojnosti druge županije, Splitsko-dalmatinske, u aktivnim subjektima iznosi 10,6%, a u registriranima 10,5%.
U Splitsko- dalmatinskoj županiji registrirano je bilo 22.494 subjekata, od čega aktivnih 14.308. Broj subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima bio je 12.010. U Primorsko-goranskoj županiji je bilo s krajem rujna registrirano 18.913 trgovačkih društava, od čega aktivnih 11.359 te 9.157 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima. U Istarskoj je bilo 17.612 trgovačkih društava registrirano, od čega 10.760 aktivnih. Istodobno broj obrta i slobodnih zanimanja je bio 7.565.
Po broju trgovačkih društava slijede Zagrebačka, Osječko-baranjska, Zadarska i Varaždinska županija. Po broju obrta i slobodnih zanimanja slijede Zagrebačka, Zadarska, Osječko-baranjska te Dubrovačko-neretvanska županija.
STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA PO ŽUPANIJAMA, STANJE 30. RUJNA 2020.
Izvor: DZS
Inače, usporedba broja pravnih osoba u Registru DZS-a s brojem aktivnih pravnih osoba u drugim registrima pokazuje da udio aktivnih pravnih osoba iznosi 58,7%. Razlika se pojavljuje zbog primjene različite metodologije načina upisa i određivanja aktivnosti pri pojedinim registrima.
Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da je više od polovice registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno u četirima područjima djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, s udjelom registriranih od 18,2% i aktivnih od 16,9%, Prerađivačka industrija, s udjelom registriranih od 7,8% i aktivnih od 8,7%, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s udjelom registriranih od 10,2% i aktivnih od 12,5%, te Ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 16,9% i aktivnih od 13,4%.
Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik. Njime je obuhvaćeno 78,7% subjekata. U državnom je vlasništvu 0,8% subjekata, u mješovitom vlasništvu 0,5% subjekata, u zadružnom vlasništvu 0,5% subjekata, a za 19,5% pravnih osoba vlasništvo se ne prati.
Struktura vlasništva prema djelatnostima pokazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima, npr. u djelatnostima Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, s udjelom od 98,5%, Poslovanje nekretninama, s udjelom od 98,8%, te Prijevoz i skladištenje, s udjelom od 98,0%. Približno isti udio tog oblika vlasništva od proizvodnih djelatnosti imaju Građevinarstvo (98,8%), Prerađivačka industrija (97,2%) te Informacije i komunikacije (98,4%). (L.K.)
