I u jeku korona krize, župani su bili jasni da se od EU projekata neće odustati, jer investicije daju velik zamah za rast gospodarstva. Da će se graditi, potvrđuju i novi planovi izneseni na prošlotjednom Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja obuhvaća pet slavonskih županija. Kroz taj projekt do prošlotjedne sjednice bilo je ugovoreno 16,53 milijarde od predviđenih 18,7 milijardi kuna. Potpisano je dodatnih 440 milijuna kuna vrijednih ugovora, ali su uključeni i novi projekti vrijedni gotovo 10 milijardi kuna. Najveća je vrijednost ugovora sklopljena u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Kako je najavljeno, s posebnim mjerama pomoći ići će se i u ostalim krajevima zemlje. Tako su najavljeni Interventni planovi za Imotski i cetinski kraj u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je pak lani bila vodeća po ugovorenim EU sredstvima. Pomoći će se u projektima i Liki, Gorskom kotaru.. i ostalim slabo naseljenim krajevima, a u cilju povratka stanovništva u te krajeve. Kroz novu statističku podjelu Hrvatske oformit će se Panonska Hrvatska, koja će uz pet slavonskih županija obuhvatiti i Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Bjelovarsko-bilogorsku, a što će omogućiti i za te tri županije bolje gospodarske potpore.
Hrvatska je uspjela osigurati 22 milijarde eura za novo proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. godine. Kako je više puta objasnila ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak taj financijski paket temelji se na dva stupa: prvi je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine, u iznosu od 12,6 milijardi eura i drugi Plan za oporavak “EU sljedeće generacije” u iznosu od 9,4 milijarde eura. Poseban naglasak bit će upravo na kohezijskoj i poljoprivrednoj politici te gospodarskom oporavku od posljedica pandemije koronavirusa.
U okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, u aktualnom financijskom okviru alocirano je 18,7 milijardi kuna, od kojih je ugovoreno 16,53 milijarde kuna odnosno 88,16%, a isplaćeno je 6,6 milijardi kuna, odnosno 440 milijuna kuna više za 66 projekata, nakon prošlotjednih potpisanih ugovora na Savjetu SBS.
U projekt su uključeni novi razvojni i strateški projekti čija je priprema već sufinancirana, a njihova vrijednost je 10,7 milijardi kuna.
U Osječko-baranjskoj županiji riječ je o deset projekata vrijednih 3,5 milijarde kuna. Među njima je Projekt izgradnje i opremanja novog KBC-a Osijek vrijedan 2 milijarde kuna, pa izgradnja Gospodarskog centra vrijedna 355 milijuna kuna, Strateški projekt revitalizacije brownfield područja OLT Osijek vrijedan 150 milijuna kuna, rekonstrukcija i proširenje zračne luke Osijek vrijedna 395 milijuna kuna..
– Zračna luka Osijek je kao prometna infrastruktura do sada bila nedovoljno iskorištena, a osnaživanje putničkog i teretnog prometa od značaja je za svih pet slavonskih županija. Dovršetak Koridora Vc i obnova željezničke infrastrukture stvorit će kvalitetnije uvjete za razvoj gospodarstva. Gospodarski centar u Osijeku koji će ponuditi sajamsku infrastrukturu za istok Hrvatske prepoznat je kao strateški projekt od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku, a Regionalni distribucijski centar za koji ovih dana raspisujemo javnu nabavu za izgradnju, poljoprivredna je infrastruktura koja je neophodna malim proizvođačima na našem području. U novom financijskom razdoblju i s novim, pravednijim, NUTS 2 regijama ove će projekte biti jednostavnije realizirati. Na nama, načelnicima, gradonačelnicima i županima je da ih sa svojim timovima kvalitetno pripremimo – rekao je župan Ivan Anušić prilikom potpisivanja ugovora.
S udjelom od 37 posto OBŽ prednjači po visini isplaćenih sredstava kroz program ruralnog razvoja. Ministarstvo poljoprivrede predložilo je da se Regionalni distribucijski centar, projekt Osječko-baranjske županije vrijedan 98 milijuna kuna, uvrsti u projekte koji će se financirati putem Razvojnog sporazuma.
izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće planirana je u tri faze. U prvoj fazi planirana je izgradnja skladišnih kapaciteta za voće i povrće sa sortirnicom, pakirnicom i laboratorijem za praćenje kontrole kvalitete proizvoda, linija za proizvodnju soka, potrebnih upravnih i pomoćnih prostorija. U drugoj fazi planirana je izgradnja objekta s dodatnim skladišnim prostorom za smještaj voća i povrća, linija, tunela za brzo smrzavanje s potrebnim skladišnim kapacitetom za čuvanje smrznutog voća i povrća, sušare za voće i povrće, te aukcijske dvorane. U trećoj fazi planirana je izgradnja objekta u kojem će biti smješten tehnološki inkubator s malim linijama za proizvodnju prerađevina od voća i povrća s prostorijama za pripremu proizvoda za tržište (dizajn, marketing i slično).
Izgradnjom Gospodarskog centra grad Osijek i Osječko-baranjska županija dobit će adekvatan i kvalitetan prostor koji će zadovoljavati sve standarde za organizaciju međunarodnih sajmova, niza konkretnih događanja kao i prostore za poslovanje budućih poduzetnika.
Spomenimo i da je Osječko-baranjska županija u top pet županija po planirano povučenim sredstvima u ovoj godini, prema aplikaciji Otvoreni proračun s iznosom od 182,5 milijuna kuna.
Za Vukovarsko-srijemsku županiju odobrena su i osigurana sredstva za 10 strateških projekata – Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko-srijemske županije, Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije, Izgradnja Auto park Lipovac, Centar za preradu GMO free soje, Obrazovno-razvojni centar Vinkovci, Izgradnja regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom, Dvorac Khuen Bellasi u Nuštru, Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija, Suvremeni energetsko učinkovit toplinski sustav grijanja u Gradu Vinkovcima,Izgradnja Regionalnog centra za digitalizaciju i razvoj te dva zajednička projekta – Rekonstrukcija pruge Okučani-Vinkovci (obuhvaća dio Sisačko-moslavačke županije) vrijednosti 3,5 milijarde kuna i Centar za gospodarenje otpadom Osječko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije vrijednosti 500 milijuna kuna.
Centar za preradu GMO free soje koji će biti prvi takav u RH, pa izgradnja regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačama u VSŽ je projekt kojim se želi potaknuti razvoj mesne industrije i stočarske proizvodnje tako što će se uspostaviti linije proizvodnje mesnih jedinica koje će omogućiti domaćim stočarima povećanje prihoda i rentabilnosti primarne stočarske proizvodnje.
Prema potpisanom Sporazumu, na području Virovitičko-podravske županije najznačajniji projekt koji će se ovim Sporazumom graditi je Izgradnja i opremanje sušionice povrća u Virovitici, čija je procijenjena vrijednost 225.825.000,00 kuna. Gradit će se Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti čija je procijenjena vrijednost 24.779.000,00 kuna, a za istraživanje geotermalnih potencijala na području Virovitičko-podravske županije, izdvojit će se 20.000.000,00 kuna. Osim toga, Virovitičko-podravska županija s Osječko-baranjskom županijom dio je projekta Rekonstrukcija pruge od Osijeka do Virovitice, čija je procijenjena vrijednost 1.152.000.000,00 kuna. Osim toga, u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom, Virovitičko-podravska županija radi na projektu Izgradnja regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom čija je procijenjena vrijednost 60.000.000,00 kuna. Za ukupno 38 projekata koji će se realizirati u sklopu razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem II., izdvojit će se 10.697.667.000,00 kuna. Sredstva za financiranje navedenih projekata osigurati kroz FRR (Nacionalni plan za oporavak i otpornost), novi višegodišnji financijski okvir 2021-2027. te Državni proračun RH.
– Navedeni projekti dat će novi zamah razvoju Virovitičko-podravske županije. Inače, od posljednje sjednice savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na području naše županije, završili smo izgradnju poduzetničkih inkubatora u Slatini, Orahovici i Pitomači. Završen je Dvorac Janković u Suhopolju. Samo u sustave navodnjavanja na našem području uložili smo 150 milijuna kuna, pa je tako ovo ljeto otvoren sustav navodnjavanja Đolta, do kraja godine očekujemo da će biti gotov i sustav navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac. Građevinski radovi su gotovi na Tehnološko inovacijskom centru, kao i na Centru za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici. Traju radovi na željezničkoj pruzi od Virovitice do Pitomače… Time ne stajemo, jer nas od većih projekata očekuje i obnova Dvorca Janković u Cabuni u Centar za kulturu zdravlja, potom uređenje jezera u Orahovici s turističkim sadržajima, kao i naš krucijalni projekt, brza cesta koja će nas spojiti s Bjelovarom i Zagrebom – između ostalog je na sjednici Savjeta u Našicama, istaknuo virovitičko-podravski župan, Igor Andrović.
‘Kako smo poljoprivredno orijentirana županija, jer imamo 120.000 hektara obradivih površina, kontinuirano razmišljamo kako pomoći našim poljoprivrednicima kako bi oni bili konkurentniji, kako bi smanjili svoje troškove proizvodnje. Ovo je projekt kojim će se izraditi tehnička dokumentacija kako bi dobili građevinsku dozvolu, pa bi budući ICT centar gradili u novom operativnom programu. Zadaća centra će biti prikupljanje podataka iz cijele Slavonije, te nakon njihovog analiziranja, davanje poljoprivrednicima potrebnih preporuka. Lokacija budućeg centra bi bila nasuprot Visoke škole u Virovitici. Želja nam je centar približiti našoj akademskoj zajednici, kako bi studenti i stručnjaci s Visoke škole u Virovitici, surađivali i izgrađivali svoje kompetencije, te time bili konkurentni na tržištu rada. ICT sektor je sve više prisutan u poljoprivredi o čemu imamo nebrojenu puno primjera gdje se pomaže poljoprivrednicima, a sve to nakon dobivenih i analiziranih podataka. Provedba projekta trajat će do polovice prosinca 2022. godine’ – rekao je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu VPŽ Bojan Mijok.
Brodsko-posavskom županu Danijelu Marušiću uručeni su prošli tjedan na Savjetu SBS ugovori za sufinanciranje pripreme strateških projekata – “Simulacijsko-edukacijski centar za upravljanje rizicima od katastrofa radi jačanja kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama (SIMED)” te za „Izradu projektno-tehničke dokumentacije Centra strukovne izvrsnosti u bioekonomiji” (CIB, vrijednost ugovora za pripremu projekta oko 1,77 milijuna kuna, bespovratno sufinancirano oko 1.5 milijuna kuna).
Tehnička škola potpisala je ugovor za Regionalni centar kompetentnosti Tehničke škole, nadalje, potpisan je ugovor za izgradnju mreža sljedeće generacije, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Županije …
S ugovorenih gotovo 198,2 milijuna kuna BPŽ je lani bio među vodećim županijama po ugovorenim sredstvima za ruralni razvoj.
Velik značaj za tamošnju poljoprivredu imaju radovi na sustavu navodnjavanja u Orubici gdje će se vodom iz Save navodnjavati više od 320 hektara poljoprivrednih površina. Vrijedan je 45 milijuna kuna i financira se sredstvima iz fondova Europske unije.
U okviru dodatka u Razvojni sporazum za područje Požeško-slavonske županije uvršteni su projekti Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije u vrijednosti 88 milijuna kuna, Kuća graševine u vrijednosti 64,5 milijuna, Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu u vrijednosti 120 milijuna kuna, Trenkov dvorac u vrijednosti 71 milijun, Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije u vrijednosti 45 milijuna kuna, Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u vrijednosti 50 milijuna i Nova ergela Lipik (Rekreacijsko područje jezera Raminac Lipik) u vrijednosti 63.250.000 kuna.
Projekti Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije, Kuća graševine, Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu, Trenkov dvorac i Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje PSŽ odnose se na realizaciju projekata za koje se trenutno izrađuje projektno-tehnička dokumentacija.
A jedan od prošlotjednih potpisanih ugovora je onaj o dodjeli bespovratnih sredstava za Uspostavu infrastrukture RCK Panonika. Nositelj projekta je Poljoprivredno-prehrambena škola Požega kome tehničku pomoć i podršku kako u pripremi tako i u provedbi pruža Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije. Vrijednost projekta je 30 milijuna kuna, a financira se u potpunosti iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Osim spomenutog, za područje Požeško-slavonske županije ugovorena su dodatno četiri projekta u vrijednosti 15,5 milijuna kuna, a uključuju projekt Centra za socijalnu skrb Požega, te projekte financirane u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali na području Grada Pakraca i Općine Velika.
Inače, Požeško-slavonska županija je s 1.282 tisuće kuna u top pet županija po planirano povučenim EU sredstvima u odnosu na broj stanovnika u ovoj godini.
Potpora Slavoniji realizirat će se kroz novu statističku podjelu Hrvatske, u kojoj će se oformiti Panonska Hrvatska, a koja će uz pet slavonskih županija obuhvatiti i Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Bjelovarsko-bilogorsku. To će omogućiti bolji položaj gospodarstvenika i potpora u te tri županije.
Tako bi se iznos potpora za male poduzetnike povećao sa 45% na 70%, za srednje poduzetnike sa 35% na 60% dok će se za velike poduzetnike povećati sa 25% na 50%.
Bjelovarsko bilogorska županija je u top pet županija prema aplikaciji Otvoreni proračun i po planiranim povučenim EU sredstvima u apsolutnom iznosu i u odnosu na broj stanovnika.
Kako ističu u toj Županiji trenutno imaju ugovorenih europskih projekata vrijednih 700 milijuna kuna.
Jedan od njih je primjerice Regionalni centar kompetentnosti u koji će se ulaže preko 62 milijuna kuna, nastavlja se i projekt Zaželi, među vodećima je po energetskoj obnovi škola, obuhvaćeno je 44 objekta u koje se ulaže 160 milijuna kuna, a u ovoj školskoj godini obnovljeno ih je 12…
Osim ulaganja u istok zemlje, pokrenut je Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina, pokrenuti su intervencijski planovi za Imotsku krajinu, Cetinski kraj i Liku, a najavljeni su i projekti za otoke i ostale krajeve zemlje, u prvome redu s ciljem privlačenja stanovnika na iseljena područja.
Od sljedeće godine Imotska krajina imat će na raspolaganju 150 milijuna kuna iz novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije 2021.-2027. Od tih 150 milijuna kuna namijenjenih Imotskoj krajini, 50 milijuna kuna će ići u potpore poduzetnicima kako bi se pospješio razvoj poduzetništva u ovom području, 50 milijuna kuna će biti namijenjeno infrastrukturnim projektima, poput izgradnje vrtića i škola, uređenja cesta i turističkih staza te izgradnje komunalne i socijalne infrastrukture i podizanja standarda već postojeće infrastrukture kako bi se poboljšala kvaliteta života na ovim područjima. Preostalih 50 milijuna kuna ići će u za razvojne projekte koji će imati dodanu vrijednosti i otvarati nova radna mjesta, poput ekonomije doživljaja koja obogaćuje već postojeću turističku ponudu i zapošljava ljude. Za cetinski kraj Interventni plan ide u izradu.
Inače, sama Splitsko-dalmatinska županija lani je bila vodeća po ugovorenim EU sredstvima.
Od 2011. do 2019. godine Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije uložila je gotovo 300 milijuna kuna u rekonstrukciju, izgradnju i sanaciju više od 40 projekata u lukama Splitsko-dalmatinske županije. Nakon lanjskih 100 milijuna kuna ugovorenih radova u ukupno četiri luke plan su radovi u još šest luka.
Među šest projekata čiji gradnja ili sanacija kreće, zasigurno je najveći izgradnja nove lučke infrastrukture na području Stinice (Vranjičko-solinski bazen), gdje je predviđena investicija od 275 milijuna kuna. Najvažniji cilj je smanjenje prometnog zagušenja u središtu grada Splita, tj. bržoj protočnosti, poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje razine buke. Projekt obuhvaća proširenje i izmještanje lučke infrastrukture luke Split na lokaciju Stinice, odnosno izgradnju nove operativne obale u Stolicama te izmještanje domaćeg teretnog linijskog obalnog prijevoza prema otocima iz Gradskog bazena Lučke uprave Split u Luku Stinice. Glavne aktivnosti projekta uključuju izgradnju nove operativne obale na području Stinica, uključujući pristaništa koja se koriste za vezivanje brodova, obalne zidove i lukobrane.
Uredit će se i luka Omiš kroz drugu fazu izgradnje, a vrijednost projekta je gotovo 51 milijun kuna, pa dogradnja luke Bol na otoku Braču vrijednosti 31,25 milijuna kuna, dogradnja trajektne luke Stari Grad vrijednosti 50 milijuna kuna, pa dogradnja luke Drvenik otvorene za javni promet vrijednosti 18,75 milijuna kuna, zatim novi putnički terminal (bazen Gradska luka) u Splitu vrijednosti 58.750.000 kuna gradio bi se na prostoru zgrade “Jadran ribolova” i dijela skladišta do pristupa za “vanjske vezove”, gdje Lučka uprava Split planira rušenje postojećih objekata i izgradnju novog objekta u istim omjerima, od oko 4000 četvornih metara.
Započetim projektom aglomeracije Split – Solin, u vrijednosti od oko 1,8 milijardi kuna, osigurat će se spoj na sustav javne odvodnje, tj. kanalizacije za 25 tisuća stanovnika s područja Splita, Solina i okolnih općina, isto tako i novih četiri tisuće priključaka na sustav javne vodoopskrbe.
Plan je i uložiti više u Gorski kotar. Kako nam je nedavno pojasnio ravnatelj Razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić status brdsko-planinskih područja u Gorskom kotaru nose 3 grada i 6 općina. Poticajne mjere, koje država namjerava pokrenuti u Gorskom kotaru odnose se na demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvoj te stvaranje preduvjeta za rješavanje socijalnih prilika i podizanja životnog standarda stanovnika.
‘Zakon o BPP donesen je početkom 2019. godine, no provedbeni Program Zakona o BPP još uvijek se ne provodi u svojem zamišljenom obuhvatu. Iako su sredstva za provedbu Programa osiguravana u proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu, za razvoj brdsko-planinskih područja u iznosu 26.000.000 kuna ona niti izbliza nisu dovoljna za pokretanje razvoja ovih područja u RH.’ – rekao je i dodao da bi rješenje za Gorski kotar bilo donošenje Intervencijskog plana po uzoru na projekt Slavonija, Baranja, Srijem. Na taj bi se način konkretizirala veća apsorpcija EU sredstava na područu brojnih izazova s kojima je suočena ova regija. Dodatno bi se doprinijelo povećanju standarda života te bi se postepeno ublažila demografska regresija na području Gorskog kotara, osnažili fiskalni i ljudski kapaciteti jedinica lokalne samouprave za provedbu projekata, ali i povećao investicijski potencijal mikroregije. Benefiti takvih ulaganja imali bi multiplicirajući efekt i na ostale sektore, posebno malo i srednje poduzetništvo , ključnog nositelja razvoja, sa ciljem podizanja kvalitete života goranskih stanovnika i olakšanog kucanja „zelenog srca Hrvatske“..
U programskom razdoblju od 2014. – 2020. godine, Operativnim programom Konkurentnost i kohezija, kroz 28 projekata različitih korisnika s područja Gorskog kotara plasirano je 52.736.354 kuna. 36% ukupno ugovorenih sredstava (19.262.517,45 kuna) odnosi se na 19 projekata u poduzetništvu, ulaganjima u proizvodnju u malom i srednjem poduzetništvu, dok se ostatak odnosi na povećanje energetske učinkovitosti velikih poduzeća i javne infrastrukture, gospodarenje otpadom, obnovljive izvore energije i jačanje turističkog potencijala prirodnog područja. Jedan od primjera ulaganja u poduzetništvo iz navedenog Operativnog programa je projekt nabave strojeva i opreme radi uspostave proizvodnje peleta radi postizanja veće konkurentnosti i bolje tržišne pozicije poduzeća Pilana Vrata d.o.o. ugovorene vrijednosti 6.426.000,00 kuna.
Iz Europskog socijalnog fonda, u okviru OP Učinkoviti ljudski potencijali, ugovorena su sredstva za 2 projekta na području Gorskog kotara i iznose 1.968.179,61 kuna. Primorsko – goranska županija godišnje pomaže regiju kroz Fond za Gorski kotar u iznosu od 3.000.000,00 kuna, te dodatnom pomoći Programa za poduzetnike i pojedine projekte općina. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u 2020. godini odobrilo je sufinanciranje 10 projekata u iznosu od 2.685.000,00 kuna.
Najvažniji projekti na tom području 2020 godine, u cilju zaustavljanja odljeva stanovništva su izgradnje dječjih vrtića u Fužinama i Ravnoj Gori, uređenje dječjeg vrtića u Lokvama, uređenje riječnog kupališta na rijeci Kupi u Vrbovskom, rekreacijsko poučne staze u općini Mrkopalj, Fužine i Lokve, izgradnja Atletske staze u Mrkoplju, proširenje javne rasvjete na području grada Čabra, uređenje javne površine i parkirališta Čoka, gospodarsko korištenje prostora Stara Sušica – objekt za preradu voća s punionicom meda, brojne sanacije narazvrstanih cesta i sustava oborinske odvodnje, izgradnja knjižnica i čitaonica Janet Majnarich u Delnicama te mnogi drugi. Jedan od nadasve značajnih projekata je program zapošljavanja žena „Zaželi“, financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, koji pozitivno utječe na niz različitih aspekata socio-ekonomskih problema pojedinaca, ali i samih lokalnih zajednica Gorskog kotara, kroz smanjenje nezaposlenosti žena iznad 50 godina s mogućnošću zapošljavanja u projektu, ali i poboljšanje kvalitete života kroz pružanje usluga izvaninstitucionalne skrbi starijim i potrebitim osobama. Na ovaj se način programom utječe na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te izravno doprinosi revitalizaciji ruralnih i teško dostupnih područja.
Podsjetimo, u 2019. godini u financijski najtežem Operativnom programa konkurentnost i kohezija najviše su sredstava nakon Zagreba, ugovorile Splitsko-dalmatinska županija s iznosom od 2 milijarde kuna te Osječko-baranjska županija s iznosom od oko 846 milijuna kuna, Koprivničko-križevačka županija s oko 616,2 milijuna, Dubrovačko-neretvanska s ugovorenih 603,1 milijun i Primorsko-goranska županija sa 552,6 milijuna kuna. Što se tiče Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. godine opet je vodeći u 2019. godini bio Grad Zagreb s iznosom od oko 87,6 milijuna kuna, a slijedile su Šibensko-kninska županija s iznosom od oko 49,8 milijuna kuna, Osječko-baranjska županija s iznosom oko 49,2 milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska 47,5 milijuna, Vukovarsko-srijemska 36,1 milijuna kuna i Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih 33 milijuna kuna. Unutar programa ruralnog razvoja po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godine predvodnik je bila Osječko-baranjska županija s oko 500,4 milijuna kuna ugovorenih sredstava i udjelom od 13,64 % u ukupno ugovorenim sredstvima u 2019. godini. Slijedi je Grad Zagreb s oko 363,8 milijuna, Sisačko-moslavačka županija sa 225,8 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih oko 203 milijuna kuna, Brodsko-posavska županija sa 198,1 milijun i Virovitičko-podravska županija s ugovorenih 196,5 milijuna kuna. U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godini Zadarska županija ugovorila je 51,3 milijuna kuna, a slijede Primorsko-goranska županija koja je ugovorila bespovratna sredstva u iznosu od 15,2 milijuna, Splitsko-dalmatinska 14,8 milijuna, Istarska 10,2 milijuna i Grad Zagreb 6,1 milijun kuna. (L.K.)
