Najviše je stanova lani izgrađeno u Zadarskoj, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji, pokazuju podaci DZS-a, a naša detaljnija analiza pokazuje da Zadarska, Istarska i Splitsko-dalmatinska prednjače i gledamo li broj izgrađenih stanova po broju stanovnika. U top pet su još Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija. Najveći rast broja izgrađenih stanova u odnosu na 2020. godinu bio je s malo drugačijim poretkom – u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj, koja je pak zajedno s Varaždinskom i Osječko-baranjskom imala najveći rast završenih stanova na godišnjoj razini prema relativnom pokazatelju.
Prema podacima DZS-a u 2021. završena je 6 071 zgrada, od čega 5.007 stambenih, odnosno ukupno 12.514 stanova.
Od ukupnog broja izgrađenih zgrada 82,5% je stambenih zgrada i 17,5% nestambenih zgrada. Površina završenih zgrada iznosila je 2 460 642 m2, što je za 0,2% manje nego u 2020. Ukupno je završeno 12 514 novih stanova s prosječnom korisnom površinom od 94,9 m2. Prema vrsti radova, pretežan broj stanova (92,0%) sagrađen je kao novogradnja, 7,4% dogradnjom/nadogradnjom postojećih zgrada, a 0,6% prenamjenom nestambenog prostora u stan. Sve popularniji postaju veći stanovi. Pa je tako primjerice u Zagrebačkoj županiji više nego dvostruko trosobnih stanova u odnosu na dvosobne stanove, ali, najviše je četverosobnih stanova. Ipak, najveći je broj i nadalje dvosobnih stanova, a takvih je najviše bilo u Zadarskoj, Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Kako smo već ranije pisali, najveći broj novih zgrada izgrađen je u Zadarskoj županiji, čak 856, od čega 811 stambenih, Istarskoj ukupno 819, od čega 762 stambene, u Splitsko-dalmatinskoj 573 stambenih i nestambenih, a na stambene se odnosi 529 zgrada, pa u Zagrebu ukupno 479, a stambenih 441, Zagrebačkoj 430, od čega stambenih 332 i Primorsko-goranskoj ukupno 418 zgrada, od čega stambenih 379. Kod poretka završenih stambenih zgrada, zadnju poziciju zamjenjuju Zagrebačka i Primorsko-goranska županija, isto kao i kod zbroja završenih stanova.
U Zadarskoj je izgrađeno 2.275 stanova, Splitsko-dalmatinskoj 1.800, Istarskoj 1.481, Primorsko-goranskoj 860 i Zagrebačkoj 688 stanova. Što se tiče broja završenih stanova na 1.000 stanovnika, kako naša analiza pokazuje, najveći je broj opet u Zadarskoj županiji, 14,24 stana, pa u Istarskoj 7,59, Splitsko-dalmatinskoj 4,25, Šibensko-kninskoj 4,04 i Ličko-senjskoj 3,91 stan na 1.000 stanovnika.
Najveći porast broja izgrađenih stanova u odnosu na 2020. godinu imala je Splitsko-dalmatinska županija, 252 više, 168 više izgrađeno je u Istarskoj županiji, 159 više u Zagrebačkoj, 152 više u Zadarskoj i 131 više u Šibensko-kninskoj županiji. Po relativnom pokazatelju vodeća je Šibensko-kninska županija gdje je porast izgrađenih stanova povećan za 50,78 posto u godinu dana, za 48,91 posto u Varaždinskoj županiji, 33,89 posto u Osječko-baranjskoj, 30,06 posto u Zagrebačkoj i 16,28 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Prema površini završenih stambenih zgrada predvodi Zadarska županija, sa 262.527 m2, Istarska sa 215.712 m2, Splitsko-dalmatinska sa 197.179 m2, Primorsko-goranska sa završenom površinom stambenih zgrada od 117.449 m2 i Zagrebačka županija sa 106.153 četvorna metra završenih zgrada za stanovanje. Na 1.000 stanovnika najveća površina stanova završena je u Zadarskoj županiji, pa Istarskoj, Međimurskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji.
U odnosu na 2020. najveći rast površine završenih stambenih zgrada bio je u Zagrebačkoj županiji, za 26.479m2, Istarskoj za 25.945 četvornih metara, Zadarskoj 19.857 m2, Osječko-baranjskoj 16.487 m2 i Šibensko-kninskoj 14.937. U postocima, najveći rast površine stambenih zgrada imala je Šibensko-kninska županija, za 41,71 posto, Osječko-baranjska za 37,64 posto, Zagrebačka za 33,23 posto, Varaždinska za 32,33 posto i Sisačko-moslavačka županija za 23,29 posto.
Zadar, Benkovac i Biograd na Moru od gradova te Vir, Kolan, Privlaka Zadarska, Vrsi, Starigrad i Sukošan od općina vodeći su po broju izgrađenih stanova u Zadarskoj županiji. Županija je lani bila među pet županija s pozitivnim migracijskim saldom, pa je 250 osoba više doselilo, nego odselilo iz Županije, a što stvara i potrebu za novim stanovima.
‘Stvaranje poticajnog okruženja za mlade i obitelj, u sklopu strateškog cilja demografske revitalizacije Zadarske županije, ostvarivat će se kroz konkretne mjere poput razvoja i unaprjeđenja sustava potpora i programa temeljenih na istraživanju životnih navika i stavova mladih obitelji o demografskim kretanjima u Zadarskoj županiji. Razvoj sustava potpora (ovisno o istraživanju) uključivat će naknade za novorođenu djecu, subvencioniranje stambenih kredita za višečlane i mlade obitelji na području cijele Zadarske županije te druge mjere. Unaprjeđenje dostupnosti društvene infrastrukture za mlade i obitelj postići će se izgradnjom dječjih vrtića i igrališta te drugih sadržaja za djecu i mlade. ‘ – stoji u Planu razvoja Zadarske županije do 2027. godine.
Odnosno, iako je prva pomisao da se uz obalu grade isključivo stambeni prostori za najam turistima, podaci o migraciji potvrđuju da se stanovništvo odlučuje tu ostat živjeti, zbog čega su potrebni novi stanovi, a u tome i kvaliteti života raznim mjerama za mlade pomažu Županija, ali i pojedini gradovi i općine.
Druga po broju završenih stanova u 2021. godini bila je Splitsko-dalmatinska županija, a najviše se je gradilo u Okrugu, Podstrani, Dugom Ratu i Šolti među općinama te među gradovima u Splitu, Makarskoj i Kaštelama.
U toj Županiji je izgrađeno i najviše POS stanova, ali potražnja je još uvijek velika, zbog čega u atraktivnijim sredinama, a posebno Splitu, rastu cijene, koje si velik broj obitelji ne može priuštiti.
Županiji je cilj vratiti mlade obitelji u ruralne krajeve, pa daje poticaje mladim obiteljima za gradnju ili obnovu kuća kroz program Tu je tvoj dom. Rezultat je vidljiv, a nastavkom mjere, sadašnji broj od oko 200 obitelji vraćenih u ruralna područja bi se trebao i povećati.
Ipak, podaci o ukupnim migracijama u SDŽ pokazuju da još uvijek više stanovnika odseljava, nego li doseljava. Lani je samo migracijski saldo s inozemstvom bio pozitivan, odnosno više je onih koji su došli iz inozemstva, nego otišli. No kako podaci HZZ-a pokazuju da je u Županiju došlo i velik broj stranih radnika u odnosu na ostale županije, zasigurno se najvećim djelom veći dio doseljenih stranaca odnosi na strane radnike.
U Istarskoj županiji lani je izgrađen 1.481 stan, a najviše u Medulinu, Brtonigli i Funtani među općinama te u gradovima Puli, Poreču, Umagu i Rovinju.
U Primorsko-goranskoj županiji izgrađeno je lani 860 stanova, najviše u u Rijeci i Crikvenici među gradovima te u općinama Malinska-Dubašnica, Kostrena, Matulji, Lovran i Viškovo. Opet je riječ o atraktivnijim lokacijama, a što opet postaje problem zbog cijene mladim obiteljima.
PGŽ je uveo mjeru kojoj je cilj vratiti stanovništvo u ruralne krajeve, Gorski kotar i manje naseljena područja na otocima. Ove godine je za tu mjeru izdvojeno milijun kuna, isto i sljedeće, a s do 300.000 kuna će Županija sudjelovati u sufinanciranju zapuštenih stambenih objekata koji će se povoljno davati u najam mladim obiteljima.
Brdovec, Velika Gorica, Dugo Selo i Samobor su mjesta u kojima se je najviše gradilo lani u Zagrebačkoj županiji.
Spomenute prve tri županije imale su i najveći broj izgrađenih stanova na 1.000 stanovnika, a slijedi kao četvrta Šibensko-kninska županija, gdje je na 1.000 stanovnika izgrađeno 4,04 stana. ŠKŽ je i vodeći po postotnom rastu završenih stanova u 2021. u odnosu na godinu prije. Najviše ih je izgrađeno u Šibeniku, Vodicama i Rogoznici. Iako je Županija lani imala negativan migracijski saldo, ipak, detaljnija analiza DZS je pokazala da je domaće stanovništvo svoje prebivalište najviše zamijenilo onim u Šibenskoj-kninskoj županiji, bilo da su došli iz drugih krajeva zemlje ili inozemstva. Tisno, Bilice, Rogoznica, Murter-Kornati, Vodice, Drniš, Promina, Pirovac, Civljane, Primošten, Ervenik i Tribunj mjesta su unutar Županije koja su imala pozitivan ukupan ili inozemni migracijski saldo, odnosno gradovi i općine u kojima je veći broj stanovnika doselio, nego odselio u prošloj godini.
Varaždinska županija je bila druga u 2021. po rastu završenih stanova u odnosu na 2020. godinu. Ivanec i Varaždin predvode po rastu broja izgrađenih stanova.
U Ivancu su velika poduzetnička ulaganja, pa se traži i stan više. Zato se i nadalje gradi, a nove građevinske parcele se ubrzano otvaraju. Velik dio kuća otkupili su poslodavci za smještaj svojih radnika, ali potražnja je i dalje velika. No i sam Grad ima poticaje za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Ista je situacija u Varaždinu, gdje su nedavno predani ključevi obiteljima, novim vlasnicima POS stanova.
Uz gradove i Županija stvara povoljnije uvjete za život – od otvaranja radnih mjesta, ulaganja u obrazovanje, zdravstvo…
Nakon Varaždinske u postocima je najveći rast završenih stanova lani imala Osječko-baranjska županija. Iako je godinama migracijski saldo loš, cilj je vratiti stanovništvo kroz otvaranje novih radnih mjesta i ulaganja u sve aspekte bitne za kvalitetu života. Sama Županija provodi desetke projekata koji se izravno tiču mladih i demografije, samostalno ili s gradovima i općinama. Najznačajniji je po pitanju stambenog pitanja projekt beskamatnih stambenih kredita za mlade. (L.K.)
