Predstavljamo projekte koji su ušli u finale našeg izbora za Najbolji EU projekt kojega, drugu godinu zaredom, provodimo u suradnji s Jutarnjim listom,  Hrvatskom  zajednicom županija i Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Stručni žiri izabrat će pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama; Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici; Doprinos prekograničnoj suradnji, te Doprinos poduzetništvu, a svog pobjednika birat će i građani preko posebne platforme koju ćemo otvoriti nakon što predstavimo sve projekte.

Ulaganje u infrastrukturu i opremanje medicinskom opremom rezultiralo je proširenjem i razvojem novih usluga koje nisu bile dostupne, uz povećanje znanja medicinskih djelatnika o korištenju nabavljene opreme. Poboljšanjem pristupa kvalitetnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti smanjio se je broj upućivanja pacijenata u bolnice za 15% jer se nabavom opreme omogućilo više dijagnostičkih i terapeutskih postupaka u samim domovima zdravlja

Poboljšanje uvjeta za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji projekt je predložen od strane Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije u izboru za najbolji EU projekt unutar kategorije Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici.

Ukupna vrijednost projekta bila je 9.512.364,17 kuna, od čega bespovratnih 8.085.509,54, a vlastitih 1.426.854,63 kune. Projekt je počeo s provedbom 10. travnja 2017. godine i završio 2. siječnja 2020. godine.

Nositelj projekta bila je Vukovarsko-srijemska županija, a partneri Dom zdravlja Vinkovci, Dom zdravlja Vukovar i Dom zdravlja Županja.

Cilj projekta bio je poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja Vukovarsko-srijemske županije, a sa svrhom poboljšanja kvalitete usluge primarne zdravstvene zaštite u VSŽ.

Na području Županije veliki je broj osoba s invaliditetom, točnije 18 767, što čini oko 10,5 % stanovništva, a projekt je omogućio pristup osobama s invaliditetom primarnoj zdravstvenoj zaštiti kroz prilagođavanje infrastrukture.

Ujedno, nedostatak timova primarne zdravstvene zaštite i manjak medicinske opreme povećava pritisak na bolničke usluge jer pacijenti iz udaljenih područja traže liječničku pomoć direktno u bolnicama. Ulaganje u infrastrukturu i opremanje medicinskom opremom rezultiralo je proširenjem i razvojem novih usluga koje nisu bile dostupne, uz povećanje znanja medicinskih djelatnika o korištenju nabavljene opreme. Medicinsko-tehnička oprema je nabavljena za službe opće/obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije i dentalne medicine. Oko 150 pružatelja zdravstvenih usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristit će opremu nabavljenu u okviru projekta, što ima direktan učinak na poboljšanje pristupa  kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini. Poboljšanjem pristupa kvalitetnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti smanjio se je broj upućivanja pacijenata u bolnice za 15% jer se nabavom opreme omogućilo više dijagnostičkih i terapeutskih postupaka u samim domovima zdravlja.

Projektom se poboljšala kvaliteta usluga primarne zdravstvene zaštite za oko 183.000 korisnika s područja VSŽ i šire. Aktivnosti u projektu su obuhvatile nabavu medicinske i dentalne opreme, manje infrastrukturne radove (ugradnja dizala) te edukaciju zdravstvenih djelatnika. Projektom su obuhvaćena sva tri doma zdravlja s područja VSŽ  te 36 koncesionara koji djeluju u području opće/obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije i dentalne medicine.

Sve nabrojano doprinijelo je koristi samoj Županiji ali i državi u cjelini. Kroz mjere manjih infrastrukturnih zahvata na domovima zdravlja, nabavu nove opreme i edukaciju djelatnika, poboljšana je dostupnost primarne zdravstvene zaštite te se omogućilo poboljšanje pokazatelja zdravlja na području VSŽ.

Bolnička skrb u Republici Hrvatskoj u najvećem dijelu se temelji na modalitetu akutne bolničke skrbi, što predstavlja najskuplji oblik zdravstvene zaštite i potreban je prelazak na druge oblike bolničke skrbi. Dostupnost zdravstvene skrbi često je ograničena i nejednaka diljem zemlje, posebno u ruralnim područjima, na otocima i u malim gradovima, zbog strukturnog manjka zdravstvenih radnika i ostalih prepreka poput troškova i udaljenosti. Ovim projektom se pospješio zdravstveni sustav u RH jer je vizija istog unaprijediti kvalitetu života i stvoriti uvjete za gospodarski rast kroz očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije. (L.K.)