Vukovarsko-srijemska županija povukla je u 2021. godini najviše EU novca u odnosu na ukupno povučena sredstva svih županija, imala je i najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu te je bila u top pet županija po povučenim sredstvima per capita. Po najvećem udjelu povučenih sredstava najbolje stoje i Varaždinska županija, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija. Po stanovniku, najviše su povukle Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko-srijemska, Varaždinska i Međimurska županija. Nakon Vukovarsko-srijemske županije najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu imale su Bjelovarsko-bilogorska županija, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Koprivničko-križevačka županija. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka dobivenih konsolidiranih proračuna.
Iz godine u godinu Hrvatska sve bolje koristi EU fondove pa su tako i županije u 2021. godini povukle 1,368 milijardi kuna, gotovo 93 milijuna više nego godinu ranije kad je ukupno povučeno 1,275 milijardi kuna.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura. Do kraja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura, odnosno 128,52% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 8,95 milijardi eura, odnosno 83,38% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 70,86% dodijeljenih sredstava.
Nadoda li se iznosu od 10,73 milijarde eura još 864,23 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,19 milijardi eura.
I dok je prethodno razdoblje bilo fokusirano na Program Slavonija, Baranja, Srijem koji je obuhvaćao pet slavonskih županija, u novom financijskom okviru kroz Razvojni sporazum za sjever Hrvatske na raspolaganju je 15,2 milijarde kuna za pet županija – Varaždinsku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku.
U pet slavonskih županija ugovoreno je preko 20 milijardi kuna i provedeno je preko 30.000 projekata. Primjerice, 378 milijuna kuna i 147 ulaganja u vrtiće, a iz Plana oporavka uložit će se dodatnih 244 milijuna kuna. U osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u tih je pet županija uloženo 689 milijuna kuna.
U sljedećem će razdoblju na tom području biti uloženo 200 milijuna eura za javne pozive za gospodarstvo, kroz ITU mehanizam u šest slavonskih gradova 164 milijuna eura te kroz program za potpomognuta područja u 124 JLS-a.
Ukupno je kroz EU fondove u novom financijskom okviru na raspolaganju 9 milijardi eura, a tome treba pridodati i novac iz NPOO-a.
Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura, Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura, program Učinkoviti ljudski potencijali, vrijedan gotovo dvije milijarde eura te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
Kako pokazuju podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2021. godinu (podaci za 2022. još nisu dostupni), najviše je te godine povukla Vukovarsko-srijemska županija povukla je u 2021. godini – čak 7,33 posto ukupno povučenih sredstava. Slijede Varaždinska županija sa 7,30 posto, Bjelovarsko-bilogorska sa 7,03 posto, Osječko-baranjska sa 5,38 posto i Splitsko-dalmatinska županija sa 4,59 posto. Po stanovniku, najviše je povukla Bjelovarsko-bilogorska županija – 940,26 kuna, Virovitičko-podravska županija 785,29 kuna, Vukovarsko-srijemska 694,35 kuna, Varaždinska 623,12 kuna i Međimurska županija 565,36 kuna. Vukovarsko-srijemska županija imala je i najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu, za 318,47 posto, Bjelovarsko-bilogorska je imala rast od 84,52 posto, Dubrovačko-neretvanska 65,79 posto, Splitsko-dalmatinska 51 posto i Koprivničko-križevačka županija 25,94 posto.
U 2021. godini Vukovarsko-srijemska županija povukla je 7,33 posto sredstava iz EU fondova, što ju je svrstalo na prvo mjesto, isto kao i rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu, za 318 posto. Po stanovniku je povukla 785,29 kuna.
Projekt Poboljšanje uvjeta za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji osvojio je 2021. godine prvo mjesto u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici na izboru za najbolji EU projekt čiji je jedan od organizatora i naš portal.
Nabavkom specijalizirane opreme i prilagođavanjem infrastrukture u domovima zdravlja Vinkovci, Vukovar i Županja, poboljšana je kvalitete pružanja zdravstvenih usluga stanovnika Županije. Prilagođavanjem infrastrukture osobama s invaliditetom s područja županije, kojih ima oko 10,5%, olakšan je pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti te je nabavljena specijalizirana medicinska i dentalna oprema.
Od niza projekata u Županiji izdvaja se Regionalni centar za digitalizaciju i razvoj i Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija (Centar za pametnu poljoprivredu), Srijemska granična transverzala Ilok – Šarengrad – Bapska –Tovarnik – Nijemci – Lipovac- Strošinci – Gunja, Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ, Transportno-logistički centar VSŽ, Auto Park Lipovac, Agrotehnološki centar VSŽ II. faza, Regionalna klaonica s rasjekaonicom mesa i hladnjačom, Unaprjeđenje infrastrukture i uvjeta OŽB Vinkovci, Razvoj turističke infrastrukture, Centar za preradu GMO free soje…
Projekt izgradnje Transportno-logističkog centra VSŽ odnosi se na projekt izgradnje poduzetničke zone u kojoj će na 55 % površine biti smješten transportno – logistička djelatnost, a ostatak površine bit će ponuđen zainteresiranim privatnim poduzetnicima. TLC VSŽ bit će centar (hub) za područje šire regije u ovom dijelu Istočne Europe, u kojem će se odvijati sve aktivnosti koje se odnose na prijevoz, logistiku i distribuciju robe (za nacionalni i međunarodni tranzit), za najraznovrsnije subjekte/korisnike usluga na komercijalnoj osnovi. Također, u centru će se odvijati ostale gospodarske djelatnosti od interesa za korisnike, u skladu s potrebama korisnika i njegovom osnovnom namjenom.
Projektom izgradnje Regionalnog centra za digitalizaciju i razvoj (RCDR) stvorit će se mjesto okupljanja relevantnih dionika iz javnog, privatno, znanstveno-istraživačkog i civilnog sektora koji će kroz svoje djelovanje pružati različite usluge na jednom mjestu te doprinijeti željenoj digitalnoj transformaciji na području Vukovarsko-srijemske županije, pa i šire.
Planirani Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija u poljoprivrednom, šumarskom, vodno-gospodarskom, komunalnom sektoru i sektoru očuvanja okoliša imat će naglasak na istraživanjima koja se odnose na implementaciju novih tehnologija u navedenim sektorima, s ciljem doprinosa razvoju same proizvodnje i povećanja konkurentnosti i održivosti poljoprivrednih proizvođača u budućem periodu.
Jedan od budućih projekata je i prvi Centar za preradu GMO free soje u Republici Hrvatskoj. Centar za preradu GMO free soje predstavlja industrijsko postrojenje koje će se sastojati od prihvatnog dijela soje i dijela s mogućnošću skladištenja ulazne sirovine za petnaestodnevne potrebe.
Gradit će se i Regionalna klaonica s rasjeckaonicom mesa i hladnjačom koji se zajednički provodi s Virovitičko-podravskom županijom, Gradom Otokom i Općinom Čađavica. Plan je gradnja i opremanje dvije klaonice i pratećih pogona za preradu i skladištenje mesa na području Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije.
Agrotehnološki centar koji se gradi, osigurat će logističku infrastrukturu koja će proizvođačima omogućiti bolje uvjete poslovanja. Nastavlja se i gradnja Drvno-tehnološkog centra koji će biti opremljen vrhunskom opremom za potrebe drvnog sektora (3D dizajn, oprema za pripremu, obradu i testiranje kvalitete drva, itd.)
U Vukovarsko-srijemskoj županiji poljoprivreda je jedan od četiri strateška sektora pa je veliki potencijal i značaj prepoznat u projektu Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi.
Varaždinska županija povukla je iz EU fondova 7,30 posto, odnosno 623 kuna po stanovniku.
Ova godina bit će povijesna za zdravstvo Varaždinske županije budući da će već početkom godine biti otvoreni objekti na koje se čekalo gotovo dva desetljeća. U sklopu Opće bolnice Varaždin bit će otvoren objedinjeni hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, a započet će izgradnja Centralnog operacijskog bloka, u čiju će gradnju i opremanje biti uloženo 53,8 milijuna eura.
To je prvi projekt Varaždinske županije koji je krenuo u realizaciju, a koji će biti financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U njemu će, uz osam operacijskih dvorana, biti smješteni RTG odjel, Jedinica intenzivnog liječenja, Odjel za transfuzijsku medicinu, Medicinsko-biokemijski laboratorij, na krovu će se nalaziti helidrom, a novi objekt će s okolnim zgradama biti povezan toplim hodnicima.
Značajan iskorak u zdravstvu i to na nacionalnoj razini bit će otvorenje Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice. Novi objekt je izgrađen i dovršava se njegovo opremanje, čime će se značajno podići kvaliteta skrbi o pacijentima s ozljedama i bolestima kralježnice iz cijele Hrvatske.
U godini velikih investicija u zdravstvu bespovratna sredstva u iznosu od 8,3 milijuna eura dobivena su i za obnovu zgrada Opće bolnice Varaždin u Novom Marofu, Klenovniku i Varaždinu koje su oštećene u potresu.
U pripremi je i obnova unutrašnjosti Minerve, smještajnog objekta u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, a procijenjena vrijednost tog projekta je 17,2 milijuna eura. U planu je i projekt izgradnje te opremanja nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo.
U pripremi je i niz drugih projekata, pri čemu će na najavljeni javni poziv za infrastrukturna ulaganja u svrhu osiguranja cjelodnevne nastave u osnovnim školama i ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada biti prijavljena izgradnja devet školskih sportskih dvorana i projekt izgradnje osnovne škole u Ivancu te projekte energetske obnove, od kojih će većina biti zgrade Doma zdravlja Varaždinske županije.
U tijeku je izgradnja dva centra kompetentnosti u poljoprivredi i zdravstvu, a riječ je o projektima ukupne vrijednosti 29 milijuna eura.
S Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU potpisani su i ugovori o sufinanciranju projektne dokumentacije za Regionalni centar civilne zaštite, kao i za projekt uređenja javne turističke infrastrukture u Varaždinu, točnije za „Revitalizaciju austrougarskog vojnog konjičkog kompleksa u svrhu očuvanja kulturne i povijesne baštine Varaždinske županije“.
Još ranije je Javna ustanova Priroda Varaždinske županije dobila bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije za Posjetiteljski centar Gaveznica – Kameni vrh, koji je jedinstvena lokacija u Hrvatskoj jer se tamo nalazi jedini sačuvani fosilni vulkan, a uz to i nalazište poludragog kamena ahata.
U tijeku je rekonstrukcija podruma Županijske palače i prenamjena u posjetiteljski centar, koji će biti opremljen visokom tehnologijom, a sve s ciljem da se kulturna i prirodna baština predstavi na atraktivan način. Palača Varaždinske županije jedna je od najstarijih i najljepših građevina smještenih u središtu grada Varaždina. Nedavno je obilježena 250. obljetnica od njezine izgradnje, a s posjetiteljskim centrom će dobiti dodatnu vrijednost u turističkom smislu.
Osječko-baranjska županija povukla je 5,38 posto sredstava iz EU fondova.
S projektom Amazon of Europe Bike Trail Županija je osvojila lani drugo mjesto zajedno s Koprivničko-križevačkom županijom u kojoj se provodi isti projekt u našem izboru za najbolji EU projekt.
Trenutna vrijednost projekata ugovorenih u Osječko-baranjskoj županiji u sklopu razvojnog Projekta Slavonija, Baranja i Srijem iznosi 7,65 milijardi kuna, a odnose se na gotovo sve sfere javnog sustava, od gospodarstva, komunalne i prometne infrastrukture, zdravstva i školstva do kulture i sporta.
‘Potvrda je to sustavnog i intenzivnog ulaganja čiji se rezultati već očituju kroz statističke pokazatelje, ali i nove vizure ovog područja. Naravno, na tomu se ne namjerava stati, dapače u novoj financijskoj perspektivi pripremaju se još veći i značajniji projekti.’ – poručuju u Županiji.
Tako će uskoro započeti s radom Regionalni distribucijski centar Osječko-baranjske županije za voće i povrće, vrijedan 107 milijuna kuna, a izgrađen da bi se osigurala potpora i konkurentnost malih proizvođača voća i povrća. Pri kraju je i gradnja prve faze Gospodarskog centra, investicija vrijedna 65,5 milijuna kuna, od čega je 45 milijuna kuna sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a kojom se dobiva novi moderni sajamski prostor, ali i institucije za potporu gospodarstvu koja će već u prvoj fazi imati 5.000 m2 zatvorenog i 15.000 m2 otvorenog prostora.
Nakon uspješne energetske obnove 54 školskih i zdravstvenih objekata, među kojima su i tri doma za starije i nemoćne osobe, u djelatnosti školstva Osječko-baranjske županije osobito je važan projekt izgradnje I. gimnazije u Osijeku. Na području zdravstva u tijeku je izgradnja zgrade Objedinjenog hitnog bolničkog prijema unutar Kliničkog bolničkog centra Osijek, investicija je vrijedna 169 milijuna kuna. Nakon pripreme projektno-tehničke i ostale dokumentacije, za što je osigurano 35 milijuna kuna, osobita pozornost se usmjerava na izgradnju novog KBC-a Osijek, vrijednog više od dvije milijarde kuna.
Osječko-baranjska županija sustavno ulaže u izgradnju 16 sustava navodnjavanja koji su u različitim fazama izgradnje, od onih već u funkciji ili je izgradnja/dogradnja u tijeku do onih za koje se priprema projektna dokumentacija.
– Sustavi navodnjavanja su ključni za opstanak poljoprivrede u Slavoniji i Baranji, pa i cijeloj Hrvatskoj, što se osobito pokazalo ove godine. Naime, suša je nemilosrdna, na mnogim površinama su stradale žitarice, soja, kukuruz i suncokret, na nekima i potpuno, pa vidimo da je budućnost apsolutno u navodnjavanju. Osječko-baranjska županija ima potencijale za navodnjavanje 150.000 hektara, a imamo 135 milijuna kubnih metara vode na raspolaganju kroz akumulacije i rijeke Dunav i Drava te na tomu stoga radimo zajedno s Hrvatskim vodama i Ministarstvom poljoprivrede koji su zajedno s nama prepoznali upravo te prioritete, koje i realiziramo – kaže župan Ivan Anušić.
Tijekom 2023. i narednih godina nastavit će se i projekti izgradnje prometne infrastrukture, među kojima je prioritetan završetak zadnje dionice Koridora Vc u Baranji, zatim projekt revitalizacije brownfield područja OLT Osijek i drugi projekti.
Virovitičko-podravska županija je povukla u 2021. godini 785,29 kuna po stanovniku.
Nakon projekta „Budi STEMpatičan“ koji je trijumfirao 2020. u našem izboru za najbolji EU projekt, ove je godine opet odnijela pobjedu s projektom Centar za posjetitelje Dvorac Janković u Suhopolju u kategoriji „Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici“. U izboru su bili drugi i treći s projektima Tehnološko-inovacijski centar u Virovitici i Dravska priča.
Rekonstrukcijom zaštićenog kulturnog dobra, dvorca Janković u Suhopolju, arhitektonski vrijedna baština spašena je od daljnjeg propadanja, a uspostavom Centra za posjetitelje posjetiteljima koji svoje vrijeme odluče provesti na području Virovitičko-podravske županije na raspolaganju su brojni sadržaji prilagođeni posjetiteljima raznih interesa i dobrih uzrasta. Provedbom projekta uspostavljen je i opremljen suvremen, moderan, multimedijalni izložbeni prostor u dvorcu i sadržaji koji su objedinili turističke, prirodne, kulturne, umjetničke, materijalne znamenitosti i baštinu Županije na jednom mjestu. Nedavno je odobreno 5 milijuna kuna za uređenje, pa će Dvorac dobiti maleni bazen, wellness, vinski podrum.
Na području VPŽ je proteklih godina izgrađeno 11 novih vrtića, dva se trenutno grade, a u najavi su još četiri nova, tako da neće biti općine ili grada na našem području koji neće imati svoj vrtić, što je sigurno poticaj za ostanak mladih obitelji. U planu imamo izgraditi Sušionicu povrća, Centar za pametnu poljoprivredu koji bi upravo sa svojim inovativnim digitalnim rješenjima, skeniranjem, dronovima, kao i preporukama za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivredu učinio što konkurentnijom na području naše županije. I Tehnološko-inovacijski centar koji smo otvorili isto je jedan inovacijski centar koji kroz inovativna istraživanja pomaže našim poljoprivrednicima u poljoprivrednoj proizvodnji, proizvodnji meda i ljekovitog bilja da budu što konkurentniji na tržištu. Značajan projekt koji provodimo je projekt širokopojasnog interneta za osam općina istočne županije vrijedan 50 milijuna kuna kojim će stanovništvo tog područja dobiti brzi Internet. Pri kraju je gradnja sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška II. faza, a u planu su nam i sustavi Lukač, Đolta II. faza, kao i navodnjavanja na područjima općina, Čađavica, Zdenci, Crnac, Čačinci – rekao je župan Igor Andrović.
Lani je završen projekt Posjetiteljski centar “Kuća čaja – oaza mira” sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u sklopu Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem. Također je vrata otvorio i Centar za posjetitelje Križnica.
U Županiji završava projekt dvorca Janković u Cabuni – budući Centar za kulturu zdravlja te će nakon Kurije Janković u Kapela Dvoru i Dvorca Janković u Suhopolju, biti treći dvorac, kojeg je obnovom i prenamjenom, od propadanja spasila Virovitičko-podravska županije. Županija je prije desetak godina, s dostupnošću EU fondova, krenula s trendom obnove dvoraca, kurija i perivoja na području Virovitičko-podravske županije plemićkih obitelji.
U planu je i daljnje ulaganje u kulturnu baštinu, poput Ružica grada u Orahovici. Bit će tu odmaralište za djecu, bungalovi s 14 apartmana, vanjska igrališta, sportski tereni, Edukativni centar Orahovica “Škola u prirodi”… Budući Turističko-rekreacijski centar “Jezero-Hercegovac-Ružica grad” vrijedan je 81,3 milijuna kuna.
Kroz program priprema dokumentacije i provođenje EU projekata planirana sredstva u sljedeće četiri godine su 59,4 milijuna kuna, za primjerice projekte Centar za posjetitelje – Dvorac Janković, Sunčane elektrane Medinci, pa projekt “Regionalna klaonica s rasjekom mesa i hladnjačom” , “Mreža inkubatora” , Izgradnja centra za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost, izgradnja i opremanje sušionice povrća te istraživanje geotermalnog potencijala.
Međimurska županija povukla je u 2021. godini po stanovniku 565,36 kuna.
‘U proteklom razdoblju ostvarili smo povijesni rezultat s dva investicijska ciklusa – najveća dosad – u međimurskom zdravstvu i kulturi. Investicijskim zamahom ulažemo u sve naše zdravstvene ustanove, a u Županijskoj bolnici Čakovec – našoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi – stvorili bolje uvjete djelatnicima i pacijentima. U ovome trenutku nakon obnovljenih odjela abdominalne i dječje kirurgije, pedijatrije, neonatologije i rekonstrukcije jedne cijele bolničke zgrade otvaramo nove investicije kroz obnovu odjela, energetski se obnavljaju četiri zgrade zdravstvenih ustanova te pripremamo projektnu dokumentaciju za dogradnju bolnice. Iako je Županijska bolnica Čakovec jedina sekundarna zdravstvene ustanova u Međimurju, ulaže se i u stvaranje boljih uvjeta za djelatnike i pacijenata Zavoda za hitnu medicinu, Zavoda za javno zdravstvo, uz posebno razvijanje primarne zdravstvene zaštite.’ – poručuje župan Matija Posavec i nabraja još niz ulaganja u razna područja.
Kad je o kulturi riječ, putem EU fondova revitaliziran je bedem Staroga grada Zrinskih u Čakovcu te u njemu opremljen Muzej nematerijalne baštine – Riznica Međimurja, stalni postav koji je krajem prošle godine struka proglasila najboljim u Hrvatskoj.
Upravo započinje rekonstrukcija barokne palače Staroga grada uz obnovu dvaju krila, preostalog dijela fortifikacije i rekonstrukcije kule, uz dodatno uređenje okoliša tog spomenika nulte kategorije.
Intenzivno se je ulagalo i u turizam, što se vraća impresivnim brojkama za 2022. godinu u kojoj je, uz porast broja noćenja i gostiju, ostvareno povećanje smještajnih kapaciteta za 77 posto, što dovoljno govori o efektima poticajnih mjera Međimurske županije. Međimurje je proteklih mjeseci okrunjeno nagradama i u turizmu: od proglašenja najboljom destinacijom održivog turizma u Hrvatskoj do projekata provedenih zahvaljujući privlačenju novca iz EU fondova poput projekta Med dvemi vodami koji je kvalitetom osvojio drugo mjesto kao najuspješniji projekt financiran iz EU fondova u našem izboru za najbolji EU projekt.
‘U narednom razdoblju nastavljamo razvijati Ekomuzej Međimurje malo kao inovativnu platformu koja će omogućavati samozapošljavanje i inkluziju teže zapošljivih osoba. Projektom će se uspostaviti novi kulturno-turistički proizvod koji umrežuje 30 baštinskih lokaliteta u Međimurskoj županiji. Pred nama je i veliki zahvat revitalizacije Feštetićevog kaštela u Pribislavcu, jednog od najočuvanijih dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koji ima velik turistički potencijal.
Zadovoljni smo rezultatima u području obrazovanja gdje smo uspješno proveli energetsku obnovu na objektima naših srednjoškolskih ustanova, a nastavljamo i u ovoj godini adaptacijama zgrada naših osnovnih škola kako bismo u svima stvorili uvjete za jednosmjensku nastavu. Gradit ćemo i školske sportske dvorane u sredinama gdje ih još nema. Vrlo uspješno je krenuo projekt besplatnih školskih obroka, što je rezultat našeg višegodišnjeg kontinuiranog ulaganja u školske kuhinje, naše općine primile su odluke o sufinanciranju izgradnje ili dogradnje 17 dječjih vrtića čijom realizacijom će se zadovoljiti potrebe za mjesto u vrtiću za svu djecu na području županije, otvorili smo Regionalni centri kompetentnosti iz područja strojarstva, prvi znanstveno-istraživački centar za metalsku industriju „Metalska jezgra“ koji je u vlasništvu regionalne samouprave, u kojoj se između ostalog razvija projekt telemetrijskog mjerenje intrakranijalnog tlaka. U pripremi za prijavu na natječaj iz Europskih fondova nam je dogradnja Gimnazije u Čakovcu i osnivanje još jednog Centra izvrsnosti u Srednjoj školi Prelog.’ – nastavlja župan.
Potpisivanjem razvojnog sporazuma sjever, za Međimursku županiju osigurano je 8 milijuna kuna, odnosno više od milijun eura, za sufinanciranje izrade projekte dokumentacije za novi zdravstveni prostor medicinsko-biokemijskog, patološko-citološkog te transfuziološkog laboratorija, zatim za hortikulturni zahvat Zelena oaza Čakovca, sanaciju bivših vojnih objekata u Centru znanja, izgradnju nove zgrade Osnovne škole Nedelišće, te dogradnju bolnice radi formiranja centra za palijativnu skrb. Proračun Međimurske županije za 2023. godinu uključuje 50 kapitalnih projekata, i u ovoj godini nastavljamo s intenzivnim radom na privlačenju EU sredstava po čemu smo zadnjih godina uistinu lokomotiva Hrvatske.
Splitsko-dalmatinska županija je povukla u 2021. godini 4,59 posto od ukupno povučenih sredstava, a što je u odnosu na 2020. povećanje za 51 posto.
Lani je završen projekt “Skriveni habitati” – Centra za posjetitelje “Skrivena Dalmacija”. Projekt u prvi plan stavlja prezentaciju prirodne baštine i održivi turizam Splitsko-dalmatinske županije, vrijedan je 34 milijuna kuna, od čega 19 milijuna kn čine bespovratna sredstva, a u sklopu kojega je preuređena edukacijska dvorana u Dugopolju, izrađene su interpretacijske staze na Mosoru, interpretacijska maslina, na lokaciji 1500 godina satre masline u Kaštel Štafiliću, a kao kruna svega izrađen je Centar “Skrivena Dalmacija” u Dugopolju u kojemu će posjetitelji moći uroniti u biljni i životinjski svijet na Mosoru, pomirisati ljekovito bilje, poslušati huk vjetra, zavući se u špilju, ali i susresti gorsku vilu.
Lani je i završena prva faza Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Split. U razvojne projekte u toj zdravstvenoj ustanovi osigurano je 225 milijuna kuna.
Druga faza Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC-a Split i Regionalni transfuzijski centar bit će završeni do ljeta ove godine.
Županiji je lani uručen ugovor vrijedan 20,7 milijuna kuna za projekt Jadranski regionalni znanstveni centar za razvoj vještina na području STEM-a, IKT-a (Informacijske i komunikacijske tehnologije), poduzetništva i aktivnog građanstva. Taj projekt je kreiran u suradnji s Ličko-senjskom županijom. Cilj projekta je jačanje kapaciteta institucija osnovnih škola obrazovanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Ličko-senjskoj županiji i gravitirajućih područjima s ciljem poboljšanja STEM vještina učitelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika. Kroz projekt je predviđena uspostava regionalnog znanstvenog centra (RZC) sa sjedištem u SDŽ (Split) s podružnicom u LSŽ (Gospić).
Završava se i projekt Regionalnog centra kompetentnosti unutar Turističko-ugostiteljske škole koja će se dijelom srušiti te će se neki dijelovi rekonstruirati s brojnim kabinetima i potpuno opremljena. Izgradit će se školska radionica, svojevrsni hotel s 4 zvjezdice koji će odražavati razinu hotelske industrije, a uvodi se i niz novih zanimanja. Inovativni programi će se razvijati za redovite učenike, ali i za obrazovanje odraslih; voditelj (manager) hrane i pića, gastronom specijalist za dalmatinske delicije, event manager, voditelj malog hotela i voditelj prijamnog odjela hotela (šef recepcije).
Kroz projekt Firespill unapređuju se operativne sposobnosti hitnih službi nabavkom sigurnosne opreme, hitnih vozila na kopnu i moru, mobilnih zapovjednih i upravljačkih jedinica, komunikacijskih sustava, a uspostavit će si i Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu. Centar se gradi u Vučevici, odakle će se koordinirati, ali i educirati i osposobljavati osoblje u području zaštite od prirodnih i drugih nesreća, a predviđena je izgradnja i opremanje simulacijskih objekata, organiziranje vježbi, seminari za naprednu obuku (prekogranična razmjena znanja), pokazne vježbe spašavanja civila itd.
U prošlogodišnjem izboru za najbolji EU projekt, u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji, treće je mjesto pripalo projektu REVIVAL – Revitalization and Reuse of the lost heritage in the Adriatic landscape – kojeg je provodila Javna ustanova RERA S. D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, a čiji je glavni cilj revitalizacija izgubljenog nasljeđa 20. stoljeća u jadranskom području. (Lidija Kiseljak)
