Ulaganje u obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo, energetske obnove pa do obnove kulturno-turističkih objekata, čak i dvoraca.. posljednjih godina dobilo je zamah uz pomoć EU novca, a iz godine u godinu iznosi ugovorenih i povučenih sredstava su u porastu. Isti su planovi i za novo financijsko razdoblje, uz još veći naglasak na razvojnim projektima, ali i brizi za starije i nemoćne, za zdravstvo, pametna rješenja… U 2019. godini, za koje su posljednje dostupni podaci konsolidiranih proračuna, najveći je udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena po županijama imala Virovitičko-podravska županija, pa Ličko-senjska, Međimurska, Varaždinska i Osječko-baranjska županija. U odnosu na broj stanovnika najviše je povukla u toj godini Ličko-senjska, pa Virovitičko-podravska, Međimurska, Šibensko-kninska i Varaždinska županija.
Naravno, riječ je o projektima koji traju nekoliko godina, a iznos povučenih sredstava koje smo analizirali na temelju konsolidiranih proračuna u 2019. godini odnosi se na fazu projekta u toj godini. U našoj analizi zbrojili smo direktne i indirektne pomoći od EU. Za direktne su uzeta konta koja se odnose na tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a, a za indirektne konto pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne izražene zajedno).
Prioriteti ulaganja su u zdravstvo, poljoprivredu, obrazovanje, gospodarstvo, ali i u razvoj kulturno turističke ponude. Velik dio županija prepoznaje važnost ulaganja u poljoprivredu, pa je i velik broj projekata vezanih za navodnjavanje. U novoj financijskoj omotnici bit će prilike za još više razvojnih projekata, a neke županije su već i napravile plan projekata.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura tj. 81,56 milijardi kuna. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.
Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 65,70% dodijeljenih sredstava.
Najveći udio povučenih sredstava u 2019. godini u odnosu na ostale županije imala je Virovitičko-podravska županija, 6,56 posto, slijedi Ličko-senjska županija s udjelom od 5,74 posto, Međimurska županija 5,67 posto, Varaždinska 5,22 posto i Osječko-baranjska 4,82 posto.
Po stanovniku najviše je povukla u 2019. godini Ličko-senjska županija, gotovo 1,2 tisuće kuna, Virovitičko-podravska 819 kuna, Međimurska 528, Šibensko-kninska 429 i Varaždinska županija 314 kuna.
Virovitičko-podravska županija: Prepoznatljiva po revitalizaciji objekata kulturne baštine
foto: Kristijan Toplak
‘Godina 2019. godina bila je pokazatelj rasta investicija i novih europskih projekata, po čemu je Virovitičko-podravska županija, gledajući povučena sredstva po glavi stanovnika, jedna od vodećih u Hrvatskoj. Rezultat je to rada županijske uprave i županijske Agencije za regionalni razvoj VIDRA. Brojni projekti bili su u završnoj fazi te godine a brojni su tek započeli te se trenutno nalaze u fazi realizacije ili su završeni. Naime, svake godine kontinuirano Županija aktivno sudjeluje na svim relevantnim Pozivima na dostavu prijedloga te se tako sustavno već desetak godina prepliću potpisivanja ugovora za nove projekte s realizacijom postojećih od Kladara do Stare Jošave, od istoka do zapada naše županije gdje se prepliću gradilišta, investicije i nove projektne priče.’ – komentira župan Igor Andrović.
Sa 6,56 posto povučenih sredstava u 2019. godini, Županija je vodeća, a druga po povučenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika, 819,13 kuna.
Od važnijih projekata u 2019. godini koja je bila vrlo dinamična po brojnosti projekata i povučenih EU sredstava u odnosu na proračun županije kao i oni koji su trenutno u fazi realizacije u Županiji izdvajaju njih nekoliko.
Centar za posjetitelje – Dvorac Janković Suhopolje odnosi se na obnovu dvorca Janković u Suhopolju i nastavak je ulaganja županije u obnovu ruševnih dvoraca tj. kulturne baštine ovoga kraja te stavljanje istih u funkciju turizma. Virovitičko-podravska županija zadnjih godina pozicionirala se kao županija koja je prepoznatljiva po revitalizaciji objekata kulturne baštine na svom području. Obnova Centra za posjetitelje sa smještajnim kapacitetima vrijedila je gotovo 40 milijuna kuna a uslijedila je i rekonstrukcija perivoja, također iz EU sredstava putem prekogranične suradnje s Republikom Mađarskom, vrijedna 4,9 milijuna kuna. Spojem nekoliko različitih projekta nastao je Centar sa 15 soba, 5D kinom i posjetiteljskim sadržajem koji spaja povijest i kulturnu baštinu s najmodernijom tehnologijom.
Zatim, važan je i projekt dogradnje i opremanja dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija Opće bolnice Virovitica vrijedan 50 milijuna kuna, koji je pridonio poboljšanju efikasnosti kroz bolju organizaciju poslovanja i bolje uvjete rada za zaposlenike u pogledu prostora, veće dostupnosti zdravstvenih usluga kroz pružanje dodatnih usluga za pacijente koji gravitiraju Virovitičko-podravskoj županiji, a nabavom nove medicinske opreme omogućeno je povećanje broja prijema u dnevnim bolnicama i smanjenje broja prijema na akutne bolničke odjele za 7,93% do 2024. godine. Glavne aktivnosti projekta su razvoj dnevne kirurgije, oprema za centralnu sterilizaciju, operacijske sale i jedinicu za intenzivnu njegu u objektu D1 (nova postojeća zgrada), opremanje dnevnih bolnica, nabava opreme za sljedeće odjele: pedijatrija, kirurgija, oftalmologija, interna te uspostava dnevnih bolnica – Dogradnja zgrade Aneks B1. Projekt je uspješno proveden u 2019. godini.
Tehnološko inovacijski centar Virovitica predstavlja znanstveno-istraživačku infrastrukturu od posebnog značaja za Virovitičko-podravsku županiju čija namjena jest provedba istraživačko-razvojnih projekata u znanstvenim poljima poljoprivrede, biotehnologije i prehrambene tehnologije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 17.559.424,21 kuna, financiran je bespovratnim europskim sredstvima u stopostotnom iznosu. Partneri u provedbi projekta te daljnjem radu su: Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek i Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Znanstvena zajednica će u Tehnološko-inovacijskom centru provoditi istraživanja koja će biti primjenjiva u poljoprivredi na našem području, ali i području cijele Slavonije. Istraživat će kulture koje se sade na našem području, ali i dio prehrambene tehnologije i proizvodnje te pomagati njihovom unaprjeđenju.
Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici je najvažniji razvojni projekt Virovitičko-podravske županije u sektoru mljekarstva, vrijedan više od 36 milijuna kuna. Projekt je to Županije s partnerom Agronomskim fakultetom u Zagrebu. U stopostotnom iznosu financirat će se u sklopu Razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema a otvorenje Centra očekuje se tijekom svibnja 2021. godine. Prostirat će se na dva kata i 1500 četvornih metara, nudit će usluge za istraživanje i razvoj novih proizvoda na bazi mlijeka, probne proizvodnje novih proizvoda od mlijeka prema zahtjevu poduzetnika iz mljekarskog sektora, usluge laboratorijskih istraživanja kao i edukacije.
Na području Virovitičko-podravske županije provedeni su brojni projekti energetskih obnova javnih zgrada od energetske obnove škola do obnove dvorana i domova zdravlja ukupne vrijednosti od 40 milijuna kuna.
Na području Županije, županijskim i europskim sredstvima, izgrađeni su novi poduzetnički inkubatori u Orahovici i Pitomači, dok je u Slatini, temeljito obnovljen i poduzetnicima prilagođen prostor bivšeg Doma zdravlja. Bio je to projekt vrijedan 28 milijuna kuna, Mreža inkubatora VPŽ, za što je Virovitičko-podravska županija, kao nositelj, dobila 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Tijekom kolovoza 2019. godine objavljeni su Pozivi za iskaz interesa poduzetnika te je tijekom 2020. godine ukupno inkubirano 26 poduzetnika i 9 virtualnih stanara koji koriste usluge inkubatora a fizički nisu locirani u samom inkubatoru. Trenutno su u procesu ulaska u inkubatore još 4 poduzetnika.
Budi STEMpatičan, najbolji je hrvatski EU projekt 2020. godine u kategoriji „Doprinos znanosti i inovacijama“ svih hrvatskih županija. Radi se o projektu ulaganja u znanje i ljude, obrazovno-odgojne djelatnike koji će ovim projektom prepoznati darovitu djecu u STEM području. Projekt “Budi STEMpatičan!” odnosio se na razvoj modela identifikacije i rada sa STEM darovitim učenicima u osnovnoj i srednjoj školi te izrade preporuka za unapređenje nastavne i izvanškolskih aktivnosti za STEM darovite učenike. Financiran je u okviru Europskog socijalnog fonda.
Centar za kulturu zdravlja – dvorac Janković Cabuna, projekt je vrijednosti 56,2 milijuna kuna te je trenutno u fazi realizacije. Navedenim projektom će se obnoviti dvorac Janković u Cabuni kako bi se stvorili preduvjeti za unapređenje upravljanja kulturnom baštinom na području Virovitičko-podravske županije i aktivnosti koje u integriranom programu potiču razvoj i promociju tradicije, kulture, zdravog načina života i stvaranje destinacije poželjne za život i razvoj kontinentalnog turizma. Projekt će se provoditi u razdoblju od 36 mjeseci. Budući Centar za kulturu zdravlja – dvorac Janković u Cabuni bit će jedna od točaka na povijesnoj plemićkoj ruti koja je novo uspostavljeni turistički proizvod Virovitičko-podravske županije, a koja spaja najljepše od Podravine i Slavonije.
Ličko-senjska županija: Završava niz projekata energetskih obnova javnih zgrada
Najizdašnija povučena sredstva u prethodnim godinama Županija je imala za projekt razminiranja. U 2019. godini imala je udjel povučenih sredstava od 5,74 posto, odnosno sa 1.193,51 kunom vodeća po iznosu povučenih sredstava iz EU po stanovniku. Sada se okreće i razvojnim gospodarskim projektima.
Kako nam kažu u Županiji, trenutno je u provedbi Projekt Razvojni centar Ličko-senjske županije ukupne vrijednosti 22.260.723,25 kuna, od čega bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 18.597.251,09 kuna.nGlavni cilj projekta Razvojnog centra Ličko-senjske županije usmjeren je na stvaranje središnjeg mjesta za pružanje profesionalnih poslovnih usluga poduzetnicima i ulagačima na području Ličko-senjske županije te razvoj poduzetništva kroz usluge inkubatora, akceleratora i postrojenja za preradu voća i meda, s naglaskom na olakšavanje i stimuliranje poslovanja poduzetnika početnika i postojećih poduzetnika.
Projektom se rekonstruirala bivša vojarna u Pazariškoj ulici u Gospiću. Unutar ove zgrade na neto površini od 1.701,85 m2 smještene su prostorije proizvodnog pogona za preradu voća i meda (za preradu voća i povrća sušenjem, za preradu voća u želirane proizvode (džemove, namaze), za punjenje i preradu meda te laboratorij za fizikalne analize s pratećim skladišnim prostorima i rashladnim komorama. Predviđeni su i uredi i coworking prostori za poduzetnike koji će se tamo smjestiti temeljem javnog natječaja te uredi voditelja poduzetničkog inkubatora, voditelja postrojenja i poduzetničke potporne institucije.
Za poduzetnike će na raspolaganju biti ukupno 30 funkcionalno-prostornih jedinica. Očekivanja su da će doći do povećanja broja novootvorenih malih poduzetnika na području Županije, povećanje broja poljoprivrednih poduzetnika, povećane stope preživljavanja poduzeća uslijed potpornih usluga Centra, učinkovitije privlačenje ulagača u Ličko-senjsku županiju te općenito povećanje zapošljavanja.
U provedbi je i Projekt Start-up nacija: Hrvatska tematska mreža za razvoj poduzetništva i samozapošljavanja. Projekt je vrijedan 2.934.053,36 HRK i trajat će 30 mjeseci. Nositelj projekta je Inicijativa za održivi rast, a Ličko-senjska županija je jedan od partnera na Projektu.
U kolovozu ove godine završava provedba četverogodišnjeg Projekta „Obrazovanje jednakih mogućnosti“ ukupne vrijednosti 7,9 milijuna kuna (Ministarstvo znanosti i obrazovanja – PT1, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih – PT2). Od toga je 7,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020., a 398.000,00 kn je udio Ličko-senjske županije. Provedba projekta omogućuje učenicima s teškoćama u razvoju, jednake mogućnosti obrazovanja kroz uspostavu sustava neposredne profesionalne potpore, odnosno potpore pomoćnika u nastavi. Projektom je u školskoj godini 2020./2021., obuhvaćeno 40 učenika osnovnih i srednjih škola kojima je Ličko-senjska županija osnivač.
Ličko-senjska županija aktivno se uključuje i u provedbu projekata energetskih obnova ustanova kojima je osnivač uz osiguravanje vlastitog udjela u projektima, pa je tako u 2019. godini završena energetska obnova Osnovne škole dr. Franje Tuđmana Korenica. Ukupna vrijednost projekta energetske obnove iznosila je 3,8 milijuna kuna, od toga bespovratna sredstva iz EU fonda i Fonda za sufinanciranje su iznosila 2,8 milijuna, a Ličko-senjska županija sufinancirala je projekt u iznosu od milijun kuna. Lani u prosincu završen je projekt Energetske obnova Doma za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 3,3 milijuna kuna.
U ovoj godini očekuje se završetak projekta energetske obnove OŠ S. Strahimira Kranjčevića u Senju, ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna, zatim energetske obnove Osnovne škole Perušić ukupne vrijednosti 7,2 milijuna kuna, Područne škole Smoljanac, projekta ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna, pa projekt energetske obnove Doma zdravlja Gospić ukupne vrijednosti 3,4 milijuna kuna. Nadalje i projekt Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini u Ličko-senjskoj županiji, ukupne vrijednosti 4,2 milijuna kuna.
U obrazovanju su sredstvima EU fondova sufinancirani projekti obnove i dogradnje osnovnih i srednjih škola, izgrađen je studentski dom, obnovljen učenički dom te radionice za strukovno obrazovanje.
Građanima Međimurja osiguran je veći standard u zdravstvenoj skrbi. Međimurska županija je prijavila i provela projekt nabavke preko 700 komada dijagnostičko terapijske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu, obnovljene su ambulante opće obiteljske medicine, odjeli Županijske bolnice Čakovec te je rekonstruiran i obnovljen bolnički Paviljon za potrebe dnevne bolnice.
U fazi završetka je i projekt fortifikacije Starog grada Zrinskih u Čakovcu, najveće ulaganje u kulturnu baštinu Međimurja, a obnovljene su i brojne kulturne ustanove i domovi.
Sredstvima EU fondova općine i gradovi izgradile su ili obnovile dječje vrtiće (13 vrtića diljem Međimurja), dok se nakon provedenog projekta aglomeracije područja grada Čakovca, koji je realiziran prije nekoliko godina, odvijaju i radovi na aglomeraciji u donjem i gornjem Međimurju.
Od kapitalnih investicija koje su izgrađene dijelom iz Europskih fondova, dva su znanstveno istraživačka centra, Metalska jezgra i Centar održivog razvoja, zatim Centar kompetentnosti iz strojarstva, Tehnološko inovacijski centar i Poduzetnički inkubator te ulaganja u gospodarske zone. Europskim sredstvima provode se i drugi projekti u znanosti i obrazovanju.
Misao vodilja u Međimurju je da potrebe za infrastrukturnim projektima zadovoljimo prijavama na natječaje za EU fondove, dok izvorni prihod proračuna Međimurske županije usmjerimo prema građanima kroz modele financiranog prijevoza za učenike, stipendije za učenike, potpore učenicima, umirovljenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima.
‘U ovome trenutku spremno je čak 158 projekata vrijednih preko 3 milijarde kuna, od čega projekti vrijedni oko milijardu kuna imaju spremnu i svu projektnu dokumentaciju.’ – najavio je neki dan župan Matija Posavec.
Među 158 projekata velik dio čine daljnja ulaganja u obrazovanje, kvalitetu zdravstvene skrbi, gospodarstvo, turizam, poljoprivredu te prometnu i komunalnu infrastrukturu, kao i sustav socijalne skrbi.
Osječko-baranjska županija: Počela gradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, uskoro i Gospodarskog centra
U Osječko-baranjskoj županiji od provedenih i onih u tijeku i planu izdvajaju projekte Izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku, Izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, Projekt Dostupnija primarna zdravstvena zaštita na području cijele OBŽ, Izgradnja Centra za autizam), Izgradnja sustava za navodnjavanje, Energetska obnova javnih zgrada (završena za 54 objekta), Projekt „Školski obrok za sve“, Izgradnja nove zgrade i dvorane Srednje škole Donji Miholjac, Izgradnja I. gimnazije Osijek, Projekt Geotermalni potencijal Osječko-baranjske županije, Projekt revitalizacije brownfield područja OLT Osijek, Izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, Obnova Hrvatskog narodnog kazališta Osijek, Obnova Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, Rekonstrukcija i proširenje Zračne luke Osijek, Obnova zgrada Kolodvora Osijek, Projekt „Skimco“ Sveučilišta J.J. Strossmayera, Izgradnja nove zgrade Dnevne bolnice i Objedinjenog hitnog prijema KBC-a Osijek, Rekonstrukcija dvorac Eugena Savojskog u Bilju, Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, pa izgradnja dva centra kompetentnosti: Elektrotehnička i prometna škola Osijek u sektoru elektrotehnike i računarstva te Ugostiteljsko-turistička škola Osijek u sektoru ugostiteljstva i turizma, Projekt subvencioniranja kamata na stambene kredite građana i projekt obnove kolodvora Laslovo.
S udjelom od 4,82 posto ta je Županija bila u 2019. u top pet vodećih županija po udjelu povučenih sredstava iz EU, ali i po trendu rasta povučenih sredstava na godišnjoj razini, 27,7 milijuna kuna, odnosno 118,18 posto.
Prije neki dan potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za za projekt Izgradnja Zgrade 1. Gospodarskog centra u Osijeku. Ukupna vrijednost projekta u prvoj fazi iznosi 63.750.872,74 kuna, s tim da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU sudjeluje s 44.984.900,12 kuna, a Osječko-baranjska županija s 18.765.972,62 kuna. Ukupna vrijednost projekta je 350 milijuna kuna. Zgrada je osmišljena kao multifunkcionalni objekt s mogućnošću prilagodbe prostora veličini i zahtjevima događanja, mješovite namjene. Svrha njene izgradnje je unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i usluga ulaganjem u sajamsko-prezentacijski prostor, jačanje pozitivne poduzetničke klime i umrežavanje dionika aktivnih u poduzetništvu.
Nedavno je potpisan i ugovor s izvođačem radova za gradnju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, projekta vrijednog 100 milijuna kuna. RDC je projekt izgradnje poljoprivredne infrastrukture od posebnog značaja za Osječko-baranjsku županiju i poljoprivredne proizvođače. Realizirat će se u tri faze izgradnje. Prva faza obuhvaća smještajne kapacitete u U.L.O. režimu i s dinamičkom atmosferom. Planirani kapacitet iznosi 2.910 tona jabuka i ostalih voćarskih vrsta pogodnih za skladištenje. Od toga prostori za 690 tona se odnose na ekološku proizvodnju, a 220 tona za komercijalnu proizvodnju. Postoje i prostori koji će služiti za privremeno skladištenje voća i povrća, pa će ukupni smještajni kapacitet voća i povrća u RDC-u biti 3.298 tona. Objekt će se gradit na prostoru na 8.000 kvadratnih metara u Eko industrijskoj zoni Nemetin, a planirano je zapošljavanje 25 djelatnika i još 29 na određeno radno vrijeme
Na području Osječko-baranjske županije u tijeku je izgradnja tri sustava navodnjavanja (SN Puškaš, SN Mala šuma – Veliki vrt i SN Poljoprivredni institut Osijek), a raspisan je javni natječaj za izgradnju SN Budimci-Krndija. Za tri sustava su u cijelosti osigurana sredstva iz Programa ruralnog razvoja, dok SN Puškaš zajedno financiraju Hrvatske vode i Osječko-baranjska županija. Pripremljene su građevinske dozvole za izgradnju još dva sustava i čim se zatvori financijska konstrukcija može početi njihova izgradnja.
Osječko-baranjska županija se je i ove godine uključila u EU projekt Osiguranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva pod nazivom „Školski obrok za sve“ koji je i jedinstven u Hrvatskoj, jer je odmah na počecima osnovna ideja bila je povezivanje lokalnih OPG-ova i njihove proizvode donijeti na stol osnovnoškolcima, kako bi na taj način imali barem jedan topli obrok dnevno, a u isto vrijeme osnaživati domaće proizvođače i prerađivače hrane. Uz EU novac u projektu sudjeluje sa svojim sredstvima i županija, a uključili su se i gradovi i općine, kako bi svih 18.000 osnovnoškolaca imalo osiguran topli obrok. U ovoj školskoj godini kroz EU Županiji je odobreno 999.000 kuna.
Osim što je među vodećima po povučenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika u 2019. godini Šibensko-kninska županija je bila i među vodećim županijama po povučenim sredstvima per capita u 2019. godini. Ujedno je i vodeća gleda li se trend povećanja povučenih sredstava u 2019. u odnosu na 2018. godinu u apsolutnim brojevima, 34,3 milijuna kuna, odnosno druga s rastom od 271,87 posto, a slijedi ju Sisačko-moslavačka županija s povećanjem od 30,9 milijuna kuna, odnosno 355,38 posto po postotnom rastu gdje je i bila vodeća ta Županija. Osječko-baranjska županija imala je povećanje od 27,7 milijuna kuna, odnosno 118,18 posto, Zadarska županija za 27,6 milijuna, odnosno 133,56 posto, Varaždinska županija za 18,3 milijuna kuna, a Zagrebačka županija za 96,65 posto.
Projektom „Adriatic Business Centre – ABC“ rekonstruirana je i opremljena stara poslovna zgrada u kompleksu bivše tvornice TLM u Šibeniku, čime se poduzetnicima i poduzetničkim potpornim institucijama na području Šibensko-kninske županije omogućava korištenje usluga visokokvalitetne poduzetničke infrastrukture koja uključuje suvremeni studio za dizajn, marketing i audio-vizualnu produkciju.
Jedan od najvažnijih projekata koji se trenutno provodi u Šibensko-kninskoj županiji je „Sustav navodnjavanja Donje polje – Jadrtovac“, čija je vrijednost 80.000.000 kuna. Po završetku projekta na ovom području će se dobiti cca 300 ha površine pod navodnjavanjem, na tlu izuzetno povoljnom za sadnju vinove loze i maslina. Među glavnim ciljevima ovog projekta su održivo upravljanje resursima, poticanje konkurentnosti poljoprivrede i zadržavanje stanovništva u ruralnom području.
Radi se o vrlo kompleksnom i inovativnom projektu, te je njegova priprema trajala desetak godina. Budući da će se za navodnjavanje tla koristiti izvor vode koji je u jednom dijelu godine slan, u periodu zime i proljeća potrebno prikupljati slatku vodu. Prije početka ovog projekta bilo je potrebno godinama pratiti parametre i provesti i Pilot projekt navodnjavanja drvenastih kultura uzgajanih na osvojenim krškim površinama.
Projekt „Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku – 2. faza“ ukupno je vrijedan 26.554.752.95 kn od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija osigurano 19.633.561.16 kn bespovratnih sredstava.
U tijeku je rekonstrukcija zgrade budućeg posjetiteljskog centra – Kanal sv. Ante, vrijednosti 9.630.801,88 s PDV-om. Napuštena zgrada u sklopu bivšeg vojnog kompleksa u uvali Minerska u preuredit će se u Centralnu zgradu posjetiteljskog centra s info pultom, suvenirnicom i atraktivnim postavom koji će između ostalog sadržavati hologramske i 9D projekcije.
Cilj ovog projekta je unaprjeđenje turističkog i gospodarskog potencijala ovog značajnog prirodnog krajobraza. Centar će biti opremljen najmodernijim edukacijskim i interpretacijskim multimedijskim sadržajima, a zajedno sa pratećim objektima, tvorit će jednu atraktivnu cjelinu za sve posjetitelje kanala, šetnice i tvrđave Sv. Nikole.
Šibensko-kninskoj županiji krajem prošle godine odobreno ukupno 4.541.400,00 kuna za projekt Centra za razvoj marikulture. Ukupan iznos projekta financira se iz Europske unije i nacionalnih sredstava, odnosno nije potrebno sufinanciranje od strane Županije. Ovim projektom izgraditi će se i opremiti Purifikacijski centar u uvali sv. Petra u Šibeniku. Izgradnjom ovog centra dobit će se bolji standard u kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti proizvoda, što je u školjkarstvu naročito važno.
Nastavlja se i provedba projekta Regionalnog centra kompetencija, obrazovanje stručnjaka u strojarstvu, vrijednog 61 milijun kuna, kojim će Industrijska škola u Šibeniku dobiti najsuvremenije opremljene učionice, radionice i praktikume brodske i automehanike te dijagnostike, zavarivanja, autooptike i vulkanizerstva, autolimarije, limarije i bravarije, hidraulike, mehatronike….
Bit će to jedini centar za strojarstvo na području od Dubrovnika do Šibenika. Centar će biti namijenjen nadogradnji u struci, specijalizaciji, obrazovanju odraslih bez kvalifikacija u suradnji s HZZ-om… Sjedište budućeg Centra kompetentnosti bit će u adaptiranom prostoru tzv. šibenskog importanea kod Željezničkog kolodvora. Tako da će se napokon urediti i taj zapušteni pothodnik izgrađen prije 15-ak godina.
Projekt energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe Knin, vrijednosti: 4,1 milijun kuna upravo je završen, a pri kraju je projekt energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe „Cvjetni dom“ Šibenik.
Poboljšanje pristupa dnevnoj bolnici oftalmologije i dermatologije i ostalim dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama Opće bolnice Šibensko-kninske županije. Projektom je izgrađena nova zgrada dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije oftalmologije i dermatologije, modernizirana postojeća trafostanica, prilagođen prostor za smještaj MR uređaja i drugih ugovorenih dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija, nabavljen MR uređaja te ostala suvremena medicinska i nemedicinska oprema kao i promotivne aktivnosti.
Ukupna vrijednost projekta je 46.414.521,75 kuna i završen je početkom prošle godine.
Kroz projekt Compete Plamet – jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u sektoru metala i plastike na prekograničnom području koje obuhvaća Šibensko-kninsku županiju i Općinu Posušje u Bosni i Hercegovini realizirana je rekonstrukcija poslovne infrastrukture poslovne zone „Osrdak“ u Posušju i poduzetničkog inkubatora PIN u Šibeniku (napravljena je rekonstrukcija krovišta poduzetničkog inkubatora PIN u Šibeniku; asfaltirana je cesta i uvedena rasvjeta u poslovnoj zoni „Osrdak“ u Posušju ); uspostavila su se dva centra za obradu metala i plastike na oba prekogranična područja. Ukupna vrijednost projekta je bila 12,7 milijuna kuna, a Obradni centar u Šibeniku otvoren je u srpnju 2020.
Sisačko-moslavačka županija: Postala središte gaming industrije, no ulaže se i u zdravstvo, energetske obnove..
Županija je u 2019. godini, pokazala je naša analiza, bila druga s povećanjem povučenih sredstava od 30,9 milijuna kuna, odnosno vodeća sa 355,38 postotnim povećanjem.
Poduzetnički inkubator PISMO je projekt koji je najprepoznatljiviji jer je tako i Županija postala središte gaming industrije.
‘Naše edukacije koje traju 6 mjeseci, a na kojima polaznici programa Unity i Blender uče kako napraviti video igru i pritome od strane HZZ-a primaju minimalnu plaću i troškove puta, sada već polaze polaznici 5. generacije. Obnovom dviju zgrada u Novskoj i njihovim opremanjem vrhunskom opremom i studijima, te financijskim potporama, inkubator je dobio i 42 stanara. Naime, do sad je toliko start-upova registriralo djelatnost proizvodnje video igara. Financijska potpora do 150.000,00 kn: od HZZ-a 70 tisuća kuna, 35 tisuća kuna od Sisačko-moslavačke županije i čak 45 tisuća kuna od Grada Novske bile su ključne u razvoju ove industrijske grane. Slijedeći korak je izgradnja kampusa. Projekt Kampus gaming industrije u Novskoj strateški je projekt Republike Hrvatske u kojem uz Sisačko-moslavačku županiju sudjeluje SIMORA, Regionalni koordinator SMŽ i Grad Novska, a obuhvatit će Fakultet, Studentski i Učenički dom, Poduzetnički inkubator za eSport/4000 mjesta i Akcelerator gaming industrije. Osim izgradnje, projekt uključuje i opremanje koje će potpuno biti prilagođeno zahtjevima i trendovima gaming industrije. Ovaj projekt nadogradnja je odobrenog srednjoškolskog kurikuluma Tehničar za razvoj videoigara te svakako ima stratešku komponentu jer se naslanja na gospodarstvo, obrazovanje i poboljšanje u infrastrukturi.’ – rekao nam je nedavno u intervju direktor Razvojne agencije SIMORA-e Mario Čelan.
Od projekta koji se provode u Županiji je i projekt izgradnje središnjeg paviljona Opće bolnice „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku čija vrijednost premašuje 170 milijuna kuna. Zatim, izgradnja i opremanje posjetiteljskog centra Parka prirode Lonjsko polje „Crna roda Osekovo“ čije se otvaranje očekuje uskoro, a cjelokupan projekt je vrijednosti 20-ak milijuna kuna i ponudit će sasvim novi turistički sadržaj.
Osim što se svake godine osiguravaju besplatni obroci za djecu u opasnosti od siromaštva u školama, energetski su i obnovljene škole u vrijednosti 117 milijuna kuna. Tu si projekti vezani uz razvoj poduzetništva, kao što je projekt IPZ – Inovativnim pristupom do zapošljavanja u SMŽ od 2 milijuna kuna.
Kako je Čelan rekao u sljedećoj financijskoj omotnici Županiji je prioritet izgradnja domova za stare i nemoćne osobe za što već ima gotovih 8 projekata, te izgradnja i opremanje škola i sportskih dvorana, ali i natječaji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz čijeg će fonda mikro i srednji poduzetnici moći graditi hale i kupovati opremu i strojeve.
Tu je i veliki projekt Revitalizacija kulturne baštine na području SMŽ kroz 4 kulturna dobra. Stari grad Zrin, Kaštel Gvozdansko, Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu-Rujevac i ruševine crkve Sv. Marije Magdalene na Zrinu dobile bi svoje novo ruho, a Županija veliki turistički potencijal.
Veliki potencijal vide i u Fondu za pravednu tranziciju, u kojem mogu participirati Istarska i naša Županija, a u kojem je na raspolaganju 2 milijarde i 250 milijuna kuna. Zajedno sa tvrtkama Deloitte i Ecorys već se radi na izradi projektnih aktivnosti koje s tiču uvođenja novih zelenih tehnologija jer su neke od najvećih proizvodnji u našoj županiji ujedno i najveći proizvođači CO2, a njegovu prisutnost u atmosferi, upravo navedeni Fond ima za zadatak smanjiti.
Tu su još i sredstva vezana uz Europski plan oporavka gdje SIMORA radi s jedinicama lokalne samouprave, te sredstva Svjetske banke koja uz projekt Slavonija-Baranja-Srijem dodaju i SMŽ. (Lidija Kiseljak)
