Ličko-senjska županija najviše je u 2019. godini po glavi stanovnika izdvojila za usluge unapređenja stanovanja i zajednice, a nakon nje slijede Zadarska, Primorsko-goranska, Bjelovarsko-bilogorska i Zagrebačka županija. Zadarska je imala najveći proračunski udjel novca za tu namjenu, ali i najveći rast sredstava u odnosu na godinu prije, a slijede ju Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Pokazala je to analiza koju smo napravili na temelju podataka iz konsolidiranih proračuna.
Iz proračuna županija za 2019. godinu smo uzeli stavku ‘usluge unapređenja stanovanja i zajednice’ koja pokazuje niz projekata napravljenih u cilju podizanja kvalitete života. Najviše je riječ o EU projektima, ulaganjima u gospodarske projekte, one za ravnomjeran razvoj ili povećanje turističke ponude… No, naravno, treba napomenuti, da osim te stavke u proračunu, županije imaju i niz drugih programa i projekata koje utječu na kvalitetu od ulaganja u socijalnu skrb, zdravstvo, školstvo…, pa smo se u komentarima dotakli i tih mjera.
Dvije županije su izdvojile preko 3 posto proračuna za usluge unapređenja stanovanja i zajednice, tri iznad jedan posto, a ostale ispod 1 posto.
Ličko-senjska županija je za usluge unapređenja stanovanja i zajednice po stanovniku u 2019. godini izdvojila 234,11 kuna, Zadarska 234,04 kuna, Primorsko-goranska 79,94 kune, Bjelovarsko-bilogorska 60,24 kune i Zagrebačka 50,32 kune. Najveći udjel iz proračuna za tu stavku imala je Zadarska županija, 3,47 posto, Ličko-senjska 3,1 posto, Primorsko-goranska 1,92 posto, Bjelovarsko-bilogorska 60,24 posto i Zagrebačka županija 50,32 posto.
Primorsko- goranska županija izdvojila je 79,94 kune u 2019. za unapređenje stanovanja i zajednice po stanovniku, odnosno 1,92 posto proračuna, a i povećala je sredstva za tu namjenu u odnosu na 2018. godinu za 7,1 milijun kuna.
Iz proračunske stavke unapređenja stanovanja i zajednice PGŽ vidljivo je da je u razdoblju od 2018. do 2020. godine najviše sredstava izdvojeno za ravnomjerni razvoj Županije i projekt Platak. No, kako kažu u Županiji, ‘iako navedena izdvajanja iz proračuna zasigurno utječu na kvalitetu života stanovnika naše Županije, treba napomenuti da je sama kvaliteta života puno kompleksniji pojam i nemoguće ju je ograničiti samo na jednu funkciju u okviru navedene proračunske klasifikacije. Naime, na kvalitetu života u najvećoj mjeri utječu upravo rashodi koji se realiziraju u okviru drugih funkcija kao što su zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita, kultura i sport.’
Kroz ravnomjeran razvoj, naglasak se daje na Gorski kotar i otoke. Osnovan je tako poseban Fond za Gorski kotar, gdje je kroz taj Fond kao i program ravnomjernog razvitka tijekom protekle 4 godine iz Proračuna prema JLS-ima i njihovim trgovačkim društvima usmjereno 13,3 milijuna kuna, kao izravna podrška njihovim razvojnim projektima. Među njima je primjerice i projekt izgradnje Dječjeg vrtića u Fužinama, a ove godine s pola milijuna kuna Županija sufinancira i izgradnju prostora jaslica u Vrbovskom.
‘Podaci govore da smo u četiri godine uložili 170 milijuna kuna sredstava iz proračuna županije kroz naše razne djelatnosti na područje Gorskog kotara. Vratili smo 4 puta više nego što Gorani uplaćuju u županijski proračun želeći napraviti jedinstven razvoj i kvalitetu života svakog građana županije, nevezano nalazi li se u Rijeci, na otocima ili u Gorskom kotaru. Možemo koliko možemo, naši najveći napori su u obrazovanju, školstvu, dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite, ali i svim drugim infrastrukturama – sportskoj prije svega, ali i turističkoj.’, rekao je nedavno župan Zlatko Komadina.
Regionalna razvojna agencija u partnerstvu s općinama i gradovima kreće u izradu Strategije razvoja Gorskog kotara, gdje će se, kako je u planu, urediti mala sanjkališta za što se u naredne četiri godine uložiti 6,5 milijuna kuna, pri čemu će PGŽ osigurati 80 posto tih sredstava. Neki dan je rečeno kako će se 1,5 milijuna kuna rasporediti za 37 programa i projekata iz područja socijalne skrbi te je najavljeno kako će, po sličnom modelu kao i logopeda, Županija financirati i psihologa za detekciju odstupajućeg ponašanja kod djece na području Gorskog kotara. Iz županijskog proračuna za pomoć zdravstvenim ustanova za pokriće povećanih troškova uslijed korona krize uplaćeno 10 milijuna kuna.
Značajan su ulaganja i u dostupnost dostupnost zdravstvenih usluga na otocima kao i u ruralnim dijelovima Županije, intenzivan je investicijski ciklus i u obnovu, dogradnju škola i izgradnju školskih sportskih dvorana. Tako su već blizu jednosmjenskoj nastavi u svim školama.
Najupečatljivija su pak ulaganja na Platku, gdje Županija kroz Goranski sportski centar uspješno preoblikuje Platak u suvremeno odredište s raznovrsnom ponudom za aktivan boravak u prirodi. Po visini dosadašnjih i planiranih ulaganja, Platak predstavlja jedan od najvećih kapitalnih projekata Županije. U proteklih desetak godina uloženo je preko 70 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na velike infrastrukturne zahvate uređenja ceste, izgradnje parkirališta te akumulacijskog jezera sa sustavom zasnježenja i potrebnom opremom.
Bjelovarsko-bilogorska županija izdvojila je 60,24 kune po stanovniku, odnosno oko 1 posto proračuna za unapređenje usluga stanovanja i zajednice.
Županija veliku brigu, a u cilju bolje kvalitete života, usmjerava na starije. Godišnje izdvaja gotovo 30 milijuna kuna za socijalnu skrb iz županijskog proračuna. Uz javne pozive i potpore Bjelovarsko-bilogorska županija provodi i niz projekata uspješno koristeći europska sredstva među kojima je i projekt Zaželi pod nazivom „Za žene Bjelovarsko-bilogorske županije“ vrijedan 5,3 milijuna kuna putem kojeg se brine o 366 korisnika mahom starih i nemoćnih o kojima brine 61 zaposlena žena koja pomaže korisnicima u njihovim domovima. Također, tu je i projekt Pletenica života- faza II“ vrijedan je 1,5 milijuna kuna, kojim je obuhvaćeno 110 osoba, a riječ je o osobama starije životne dobi, osobama s invaliditetom te članovima obitelji uključenih u projektne aktivnosti, a zaposleno je 8 osoba. Jedan u nizu programa namijenjenih poboljšanju kvalitete života umirovljeničke populacije nosi naziv “Za penziće Bjelovarsko-bilogorske županije” čiji je nositelj Matica umirovljenika BBŽ, a Bjelovarsko-bilogorska županija partner. Projekt je vrijedan gotovo 3,7 milijuna kuna, a putem njega potrebnu skrb i pomoć dobiva 240 starijih i nemoćnih osoba s područja grada Grubišnog Polja i općina Hercegovac, Veliki Grđevac, Nova Rača i Severin, a posao je dobilo 40 žena.
Županija je druga po ulaganju u školstvo, pa se tako 250 milijuna kuna ulaže u bolji standard. Najveći dio sredstava odnosi se na energetske obnove, dogradnje i izgradnju 50 školskih objekata. Gradi se Glazbena škola, proširuje Medicinska škola, gradi nova Opća bolnica.. Kroz program ruralnog razvoja izgrađeno je ili dograđeno 11 vrtića. Županija daje i naknade za novorođene bebe u iznosu od 500 kuna.
Zadarska županija imala je i najveći rast proračunskih sredstava u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu za unapređenje stanovanja i zajednice, 14,5 milijuna kuna, slijedila ju je Ličko-senjska sa oko 10 milijuna kuna više, Primorsko-goranska sa 7,1 milijun, Osječko-baranjska sa 4,1 milijun kuna više i Vukovarsko-srijemska sa 3,6 milijuna kuna više proračunskog novca. U postocima, najveći rast imala je Ličko-senjska županija, za preko 500 posto, Osječko-baranjska 103 posto, Vukovarsko-srijemska 88 posto, Zadarska 57,67 posto i Međimurska županija rast od 54,95 posto.
Osječko-baranjska županija povećala je sredstva u 2019. godini u odnosu na godinu prije za usluge unapređenja stanovanja i zajednice za 103,75 posto, odnosno 4,1 milijun kuna.
Gledajući samo na projekte iz uže nadležnosti Županije na kvalitetu života sigurno su znatno utjecali niz projekata. Pa kako su nam izdvojili, neki od njih su, projekt Dostupnija primarna zdravstvena zaštita jer su infrastrukturno, opremom i edukacijama obuhvaćeni sve ordinacije Doma zdravlja OBŽ, osobito u svim gradovima, u školstvu je energetski obnovljeno pedesetak školskih zgrada, svim učenicima osnovnih škola osiguran besplatan obrok, koji je barem 2-3 puta tjedno topli obrok, od namirnica lokalnih proizvođača, puno se radi na opremanju škola, veliki su projekti vodoopskrbe i odvodnje u cijeloj županiji, od projekta za Osijek i okolicu do aglomeracija za sve gradove i njihovo okruženje, prednjači se u projektima za starije osobe, tu je izrazito uspješan projekt Zaželi, pa ulaganja u komunalnu infrastrukturu svih JLS gdje se pomaže s razine županije, od priprema projekata i apliciranja na fondove do financijske pomoći. Isto tako ulaže se u društvenu infrastrukturu, domove, rad vatrogasaca, udruga. Nadalje, financijski se sudjeluje u izgradnji i opremanju dječjih igrališta i sportskih terena, ulaže se u prometnu infrastrukturu, širokopojasni Internet, nadalje, Županija sufinancira prijevoz učenika i studenata, stalni su programi socijalne skrbi, odobrava se subvencija za stambene kredite, projekti za djecu s posebnim potrebama od Centra za autizam do poludnevnog boravka i dr.
Vukovarsko-srijemska županija povećala je sredstva za usluge kvalitete života za 3,6 milijuna kuna, odnosno 88 posto.
‘Brojni su projekti s područja županije koji su pokrenuti u promatranom razdoblju i u određenom su stupnju realizacije. Radi se o velikim infrastrukturnim projektima, projektima energetske obnove zgrada škola, vrtića, zdravstvenih ustanova. Nadalje, osim značajnih strateških projekata iz sektora poljoprivrede i drvne industrije posvetili smo pažnju i poboljšanju vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Vinkovci, Otok, Ivankovo i Cerna. Nadalje, prepoznali smo važnost u uspostavi prihvatljivog, ekonomičnog i održivog sustav gospodarenja otpadom na području Županije u vidu izgradnje reciklažnih dvorišta. Također, važnost socijalnog uključivanja kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina i borba protiv svih oblika diskriminacije u vidu podrške u projektima Zaželi Faza I. i II. Promišljanja smo da je od iznimne važnosti dobra prometna povezanost odnosno razvoj prometnog sustava sukladno prostornim mogućnostima, zahtjevima gospodarstva i potrebama stanovništva. Sukladno navedenom u suradnji sa 4 slavonske županije provodimo projekt Master plan prometa istočne regije Slavonije, značajan je projekt Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge M601 Vinkovci – Vukovar. Nadovezujući se na željeznički promet prepoznata je važnost i bolje cestovne povezanosti kroz strateški projekt Srijemska granična transverzala Ilok – Šarengrad – Bapska –Tovarnik – Nijemci – Lipovac – Strošinci gdje je važno omogućit povezivanje najistočnijeg dijela RH, odnosno Grada Iloka i naselja uz granicu s autocestom A3 u dužini od 39,20 km kako bi se za 21 km skratio put od autoceste A3 do Iloka. Kako bi istaknuli važnost cestovnog tranzitnog prometa te bolju cestovnu infrastrukturu usvojili smo strateški projekt Auto park Lipovac, a cjelokupnu transportno-logističko priču zaokružili smo pripremom projekta Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije – I faza. Od iznimne su nam važnosti projekti Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i vodarskih kultura (ATC) te Drvno-tehnološki centar (DTC). U cilju valorizacije prirodne baštine kao turističkog proizvoda pokrenut je projekt Vrata spačvanskog bazena – izgradnja i opremanje Bioekološko edukacijskog centra Virovi. U cilju daljnjeg razvoja poljoprivrednog sektora radi se na projektima navodnjavanja, a što se tiče IT sektora i poljoprivrede svakako vrijedi spomenuti i projekt Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi kojim će se uspostaviti regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Projektom Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko- srijemske županije nastoji se prirodne resurse (geotermalnog potencijala) staviti u funkciju gospodarskog razvoja županije.
Županija je donijela Program za poticanje razvoja poduzetništva na području Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2019.-2022., a za ovu godinu osigurana su sredstava u proračunu u iznosu od 450.000 kuna. Kako bi potaknula investicije Županija provodi programe kreditnih linija kojima poduzetnicima subvencionira kamate na realizirane kredite, a također tu su i poticajne mjere za ulaganja na područje VSŽ.’ – komentar je iz Županije. (L.K.)
