U 2020. godini Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija izdvojile su najviše za subvencije poljoprivrednicima po stanovniku u odnosu na ostale županije, najveći udjel u proračunu za subvencije imale su Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Varaždinska županija, a najveće povećanje izdvojenih sredstava u proračunu za tu svrhu u odnosu na 2019., ali i 2017. godinu imala je Krapinsko-zagorska županija. Pokazuju to podaci o izvršenju proračuna i analizi koju smo napravili na temelju proračuna. 

Naše njive u sve su većoj mjeri obrađene i kroz projekte okrupnjavanja poljoprivrednih zemljišta stvaraju se sve bolji uvjeti za ulaganja. Uz niz EU mjera i projekata, svaka županija dodatno ima niz mjera kojima podupire svoje poljoprivrednike, od pomoći pri otvaranju vlastitog OPG-a, subvencioniranju kamata na kredite za sjetvu, spomenutog okrupnjavanja, nastupe na sajmovima…

U tijeku je i niz EU projekata koji će pomoći poljoprivrednicima, od navodnjavanja, gradnje centra za preradu voća, distribucijskog centra za voće i povrće, hladnjača, sušionici povrća, Centra za pametnu poljoprivredu, Centar za preradu GMO free soje …

Više od polovice županija je potpore povećala u odnosu na 2019. i 2017., gotovo polovica za potpore izdvaja između 10 i 30 kuna po stanovniku, a svima se one kreću do 1 posto proračunskog udjela.

Najviše je po stanovniku izdvojila u 2020. godini Požeško-slavonska županija, 28,36 kuna, Sisačko-moslavačka 25,19 kuna, Varaždinska 21,58 kuna, Koprivničko-križevačka 21,49 kuna i Virovitičko-podravska 18,79 kuna. Najviše je iz proračuna izdvojila u relativnom pokazatelju Koprivničko-križevačka županija, 0,35 posto, Sisačko-moslavačka 0,30 posto, Požeško-slavonska 0,27 posto, Vukovarsko-srijemska 0,27 posto i Varaždinska županija 0,23 posto.

Najbolji trend rasta sredstava za potpore za poljoprivrednike imala je Krapinsko-zagorska županija, za preko 11 tisuća posto u odnosu na 2019. godinu, odnosno preko tisuću posto u odnosu na 2017. godinu. Na godišnjoj razini, s rastom slijedi Brodsko-posavska županija, za 250 posto, Splitsko-dalmatinska za 135 posto, Međimurska za 102 posto i Šibensko-kninska za 86 posto. U odnosu na 2017., nakon KZŽ, slijedi s rastom Osječko-baranjska županija sa 763 posto, Požeško-slavonska za 611 posto, Varaždinska za 541 posto i Međimurska za 413 posto.

Sa 28,36 posto po stanovniku Požeško-slavonska županija je u 2020. godini bila vodeća te među vodećima s izdvojenim sredstvima za potpore u iznosu od 0,27 posto.

Ministarstvo poljoprivrede je ovaj mjesec objavilo  Poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za ulaganje u  izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara (LDC) za voće i povrće. Požeško-slavonska županija ima pripremljenu potrebnu dokumentaciju, a prijavom za sufinanciranje izgradnje poljoprivrednicima želi osigurati bolje uvjete rada.

Mjerama potpore za poljoprivrednike u razdoblju od 2021. do 2027. predviđeno je 10 mjera – kupovina mehanizacije i opreme, potpore za biljnu proizvodnju, stočarsku proizvodnju, pčelarstvo, analizu tla, poljoprivrednih proizvoda i stočne hrane, pa potpore za ublažavanje štete od prirodnih nepogoda, potpore za samozapošljavanje, za nastup na sajmovima, certificiranje marketinške pripreme proizvoda te potpore za adaptaciju i opremanje objekata za preradu i prodaju vlastitih poljoprivredno prehrambenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu.

Za ovu godinu su do sada objavljena tri javna poziva – za pčelarstvo i samozapošljavanje u vrijednosti po 50.000 kuna, te 250.000 kuna za nastupe na sajmovima.

Regionalni distribucijski centar za voće i povrće te Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje dva su istaknuta projekta, a u tijeku je i projekt Regionalnog centra kompetentnosti Panonika.

Sisačko-moslavačka županija je za potpore izdvojila 0,30 posto sredstava iz proračuna, odnosno 25,19 kuna.

Prema planu razvoja poljoprivrede u 2020. godini potpore su bile namijenjene za  ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ulaganja u preradu i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, potpore za razvoj ekološke proizvodnje, potpora za unapređenje i očuvanje genetskog potencijala u stočarstvu i potpore  za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Prije neki dan Vlada je donijela Program potpore poljoprivrednicima na području Sisačko-moslavačke županije, vrijedan 10 milijuna kuna, a kojim će biti obuhvaćeno 5.515 poljoprivrednih proizvođača. Potpora će iznositi 400 kuna po hektaru (kn/ha), a program će se provoditi u ovoj i idućoj godini.

Varaždinska županija je izdvojila u 2020. godini 21,58 kuna po stanovniku za potpore poljoprivrednicima, odnosno u proračunu udjel od 0,23 posto, a što ju je svrstalo u vodećih pet županija. U odnosu na 2017. godinu sredstva su povećana za 541 posto.

Nabava sustava za navodnjavanje ili za zaštitu od tuče, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, podizanje trajnih nasada te usklađivanje proizvoda i usluga s potrebama tržišta, samo su četiri od ukupno 12 mjera po kojima poljoprivrednici iz Varaždinske županije i ove godine mogu ostvariti bespovratne potpore. Javni poziv za dodjelu potpora objavljen je početkom ožujka, a prijave se mogu podnijeti najkasnije do 30. studenoga.

– U posljednjih osam godina, otkako Županija dodjeljuje ove potpore, za ulaganja u poljoprivredi je iz proračuna izdvojeno više od 20 milijuna kuna. Ove godine je, kao i lani, osigurano 4,6 milijuna kuna, s time da je 200.000 kuna predviđeno za udruge pčelara te isti iznos za Županijski lovački savez. Za direktne potpore po 12 mjera poljoprivrednici zahtjeve mogu predavati do kraja godine, a bude li interes veći, u proračunu ćemo osigurati dodatna sredstva. Tako je bilo i prošle godine, kada smo za potpore zbog većeg interesa izdvojili dodatnih pola milijuna kuna, čime je ukupni iznos isplaćenih potpora u poljoprivredi prvi put premašio pet milijuna kuna. Koliko je domaća poljoprivredna proizvodnja bitna, najbolje govore nemili događaji u svijetu, rat u Ukrajini. Procjenjuje se da će cijene hrane rasti, tako da je bitno da imamo što veću samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Pozivam sve poljoprivrednike da se jave na ovaj javni poziv i bespovratne novčane potpore iskoriste za dodatno unapređenje svoje poljoprivredne proizvodnje, proizvoda i usluga – rekao je prilikom objave javnog poziva župan Anđelko Stričak.

Županija je prošle godine potpore isplatila po čak 900 zahtjeva. Poljoprivrednici su potpore koristili za niz ulaganja, pa tako i za nabavu sušare za voće, usisavača za skupljanje lješnjaka, nabavu rasplodnog stada u govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu i kozarstvu, a i nabavu samoposlužnog aparata za prodaju jaja s naplatnim sustavom. Potpore su također iskoristili za sudjelovanje na sajmovima, manifestacijama, izradu promotivnih materijala, kao i cjeloživotno obrazovanje.

Varaždinska županija godišnje dodatno osigurava 1.395.000 kuna, prvenstveno za promociju, istraživanje i predstavljanje autohtonih proizvoda (Varaždinski klipič, Varaždinsko zelje, Varaždinsko bučino ulje, Ludbreški hren,…) na brojnim lokalno-tradicijskim te međunarodnim manifestacijama.

Provode se različite aktivnosti s ciljem promocije autohtonih proizvoda. Primjerice, Varaždinski klipič, jedinstveni proizvod zaštićen na razini Europske unije, ove je godine postao prvo pecivo u Hrvatskoj koje je dobilo svoju poštansku marku.

Da bi najmlađe na što bolji i pristupačniji način upoznali s tradicionalnim proizvodima i autohtonim pasminama životinja našega kraja, Varaždinska županija osmislila je edukativnu bojanku „Okusi i mirisi Varaždinske županije”. Bojanka je i prošle godine podijeljena svim dječjim vrtićima, a s ciljem da se djeca upoznaju s proizvodima i jelima koja se tradicionalno pripremaju ili uzgajaju u pojedinim dijelovima županije te s autohtonim pasminama životinja.

Županija već duži niz godina kroz zaseban projekt osobito radi na promociji, razvitku i unapređenju proizvodnje bučinog ulja te etabliranju robne marke “Varaždinsko bučino ulje” i zaštite proizvoda posebne kvalitete, za što je i ove godine osigurano 445.000 kuna.

Rezultati su itekako vidljivi: potražnja za „crnim zlatom“ je sve veća, a proizvođači Varaždinskog bučinog ulja su u tri godine na prestižnom svjetskom natjecanju u kvaliteti prehrambenih proizvoda Monde Selection u Bruxellesu osvojili čak osam zlatnih medalja.

Dodajmo da Županija i ove godine daje podršku vinarima koji sudjelovanjem na Decanter World Wine Awardsu u Londonu i osvajanjem medalja posljednjih godina pozicioniraju Varaždinsku županiju kao vrhunsku gastro-enološku regiju.

Sa 18,79 kuna po stanovniku za potpore poljoprivrednicima u top pet županija je i Virovitičko-podravska.

Virovitičko-podravska županija je proteklih godina dodjeljivala potpore malih vrijednosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Namjera je takve potpore dodjeljivati i ubuduće. Cilj je pomoći razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora kroz povećanje i modernizaciju primarne poljoprivredne proizvodnje, stvaranje povoljnih uvjeta za početak bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom te povećanja broja zaposlenih osoba kroz razvoj poljoprivrede sa svrhom zadržavanja stanovništva na ruralnom području kako bi se očuvale njegove vrijednosti.

–  Virovitičko-podravska županija i ove godine poljoprivrednicima subvencionira kamatu za proljetnu i jesenju sjetvu, što se i prijašnjih godina pokazalo kao dobra mjera. Županija će subvencionirati kamatu do četiri postotna boda, pa će kamate, našim korisnicima, poljoprivrednicima, iznositi nula posto, na kredite od 20.000 do 500.000 kuna. Time nastojimo našim poljoprivrednicima i onima koji žive od poljoprivrede, posebno u uvjetima kada je povećana cijena energenata, omogućiti jeftiniju proizvodnju – naglasio je pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Bojan Mijok.

Virovitičko-podravska županija provodit će strateške gospodarske projekte a jedan od najznačajnijih je izgradnja sušionice povrća.

–  Sušionica povrća je projekt od iznimne važnosti za poljoprivredne proizvođače s područja Virovitičko-podravske županije. Izgradnjom sušionice povrća i hladnjače potaknuti će se razvoj proizvodnje povrća i omogućiti uzgajivačima povrća s područja Virovitičko-podravske županije povećanje prihoda i rentabilnost proizvodnje. Tako će se doprinijeti jačanju infrastrukture industrije povrća što predstavlja preduvjet za razvoj gospodarstva i poljoprivrede u Virovitičko-podravskoj županiji. Planiramo izgradnju sušionice povrća u poduzetničkoj zoni Zapad 2 na području grada Virovitice. Sušionica je samo nastavak ulaganja u poljoprivredu jer Virovitičko-podravska županija je s ciljem snažnijeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i dohodovnijih kultura, sagradila sustave navodnjavanja Kapinci – Vaška, Đolta i Novi Gradac – Detkovac, a u budućnosti će se izgraditi i novi sustavi navodnjavanja Kapinci – Vaška II. faza čija gradnja se primiče kraju, kao i sustavi –  Lukač, Čađavica, Đolta II. faza, Zdenci, Čačinci-Crnac. Sve to omogućit će našim poljoprivrednicima proizvodnju dohodovnijih kultura – istaknuo je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

Osim toga, Virovitičko-podravska županija prepoznala je pametnu poljoprivredu kao stratešku gospodarsku granu koja će omogućiti jačanje konkurentnosti županije i unaprijediti poziciju regionalnog gospodarstva, a projekt uspostave Centra za pametnu poljoprivredu je strateški projekt regionalnog razvoja Virovitičko-podravske županije koji će imati utjecaj na rast i razvoj svih pet slavonskih županija.

–  Projekt je u potpunosti usmjeren na primjenu koncepta pametne poljoprivrede pa se planira i primjena dronova, digitalnih karti, robotike, IoT (Internet of Things) i svih ostalih naprednih tehnologija koje bi trebale poboljšati kvalitetu i kvantitetu poljoprivredne proizvodnje. Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost nalazit će se nasuprot Veleučilišta u Virovitici – kazao je Mijok.

Jedan od projekata koji će doprinijeti gospodarstva razvoju Virovitičko-podravske županije je istraživanje geotermalnog potencijala.

–   Izradom geotermalnih studija dobit ćemo podlogu za buduću izgradnju, tj. buduće bušotine tamo gdje stvarno postoji potencijal ne samo za razvoj gospodarstva, već i poljoprivrede kroz stakleničku i plasteničku proizvodnju kao i za razvoj turizma. Ovo će privući i investitore jer često pitanje koje oni postavljaju je – kako će se njihova investicija snabdijevati energijom, a geotermalna energija je danas jedan od najekonomičnijih izvora energije. Kroz navedeni projekt istražit ćemo geotermalne izvore na području naše županije, vidjeti kakvi su njihovi potencijali, kako bi u budućnosti stvarali neke nove projekte. Geotermalna energija može se koristi i u poljoprivredi, za grijanje staklenika za proizvodnju cvijeća, povrća i ostalih kultura, kao i proizvodnju električne energije – zaključio je Andrović.

Koprivničko-križevačka je vodeća po udjelu izdvojenih sredstava za potpore u 2020. godini sa 0,35 posto. Među vodećima je i po izdvojenim sredstvima po stanovniku u iznosu od 21,49 kuna.

Koprivničko-križevačka županija od 2003. godine provodi Javne pozive za poljoprivrednu proizvodnju odnosno Potpore male vrijednosti, a trenutačno je u provedbi Program razvoja poljoprivrede na području Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2021. do 2023 godine. Proračunska sredstva za Potpore male vrijednosti iznose 2,7 milijuna kuna po godini odnosno za period 2021. do 2023. godina sveukupni iznos je 8,1 milijun kuna.

Na temelju Program razvoja poljoprivrede aktualni su javni pozivi kroz Potpore male vrijednosti za ulaganje u materijalnu imovinu na poljoprivrednom gospodarstvu, Potpora male vrijednosti za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i arondacija, Potpora male vrijednosti za višegodišnje nasade, Potpora male vrijednosti za osiguranje u poljoprivredi, Potpora male vrijednosti za povećanje ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva, Potpora male vrijednosti za kontrolu i certifikaciju ekološke proizvodnje, Potpora male vrijednosti za legalizaciju poljoprivrednih objekata, Potpora male vrijednosti za pčelarsku proizvodnju, Potpora male vrijednosti – sufinanciranje kamata za obrtna sredstva poljoprivrednu proizvodnju te Potpora male vrijednosti za industrijsku proizvodnju povrća.

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Javni poziv za sufinanciranje pripreme infrastrukturnih projekata kojima se potiče udruživanje i povezivanje poljoprivrednih proizvođača na regionalnoj razini u 2021. godinu.  Koprivničko-križevačka županija je aplicirala na Javni poziv i potpisala ugovor sa Ministarstvom poljoprivrede za sufinanciranje projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju i opremanje Distributivnog centra za meso odnosno za izradu Idejnog projekta, Studije izvodljivosti i Analize troškova i koristi u iznosu od 400.000 kuna. Javni natječaj za odabir izrađivača je u tijeku.

U 2021. godini Koprivničko-križevačka županija pokrenula je inicijativu za osnivanje Poljoprivredne zadruge Gruda za proizvodnju, skladištenje i distribuciju voća i povrća, a ujedno im je financirala opremanje poslovnog prostora za njihov rad.

U svom djelokrugu Županija organizira brojne poljoprivrede sajmove i izložbe na području Županije, a za istaknuti je Tradicija naših starih, Dane travnjaka, Dan povrća, Dane voća, Izložbu vina Koprivničko-križevačke županije, Zlatna vina Alpe Adria, Obrtnički i gospodarski sajam.

U odnosu na  financijske pokazatelje  potpore u poljoprivredi čine 27% ukupnih primitaka na području Koprivničko–križevačke županije u 2020. godini što je približno jednako ranijim razdobljima. Konstatira se trend rasta vrijednosti primarne biljne proizvodnje, te pad vrijednosti proizvodnje u stočarstvu u odnosu na prošla razdoblja. Stoga će potpore male vrijednosti sa razine Županije i nadalje imati prioritet u sektoru stočarstva.

Vukovarsko-srijemska županija je izdvojila 0,27 posto u proračunu za 2020. godinu za potpore poljoprivrednicima.

Krajem prošle godine župan Vukovarsko -srijemske županije Damir Dekanić potpisao je  s poljoprivrednicima Ugovore o dodjeli potpore male vrijednosti u poljoprivredi u 2021. godini temeljem Programa potpora poljoprivredi za razdoblje 2021.-2023.godine. Potpore se odnose na četiri mjere – Promocija i uvođenje profitabilnijeg načina proizvodnje,  Potpora mladim poljoprivrednicima,  Unapređenje genetskog potencijala u stočarstvu i  Sufinanciranje analize tla za višegodišnje nasade i povrtlarstvo.

Najavio je da će sredstva za potpore biti ove godine izdašnija jer je svima cilj da  poljoprivrednici i vlasnici OPG -ova budu na tržištu konkurentni i inovativni.

Ta je Županija inače i najviše povukla kroz EU natječaj za projekte navodnjavanja. Ugovorila  je 206,1 milijun kuna za 4 projekta. Završen je sustav javnog navodnjavanja Blata – Cerna čiji  su  korisnici  OPG-ovi  te  sustav navodnjavanja Sopot – Vinkovci, Rokovci (730 ha), gdje su korisnici PIK Vinkovci d.d. i OPG-ovi. Lani je potpisan Ugovor o javnoj nabavi radova na građenju sustava javnog navodnjavanja Lipovac i  Ervenica, ukupne površine 1.500 hektara. Vrijednost na građenju sustava javnog navodnjavanja Lipovac je 66,8 milijuna kuna, a Ervenica je 57,4 milijuna kuna. Ukupno je tako za navodnjavanje obuhvaćena površina od  3.000 hektara.

Dva sustava navodnjavanja (Tovarnik i Grabovo) su u fazi pripreme dokumentacije čije se financiranje i izgradnja očekuje u novoj financijskoj perspektivi.

Osim navodnjavanja, velik naglasak je i na drugim poljoprivrednim projektima koji se provode. Primjerice, izgradnji Regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom, Centra za preradu GMO free soje, Agrotehnološkog centra i Panonskog centra za primjenu digitalnih tehnologija.

Za preko 11 tisuća posto u odnosu na 2019. i preko tisuću posto u odnosu na 2017. vodeća je po rastu potpora za poljoprivrednike Krapinsko-zagorska županija. 

Županija je u ovogodišnjem proračunu osigurala 2,41 milijun kuna za ukupno 10 poljoprivrednih mjera.

– Interes za mjere je i ove godine povećan, baš kao i prijašnjih godina, što potvrđuje da su one dobro „pogođene“. Gledali smo da ih ravnomjerno rasporedimo na sve sektore unutar poljoprivredne proizvodnje. U prilog tome ide i činjenica da smo sa korisnicima mjera u direktnom kontaktu, kako bismo dobili povratnu informaciju o njihovim daljnjim potrebama za ulaganja. Svjesni smo potrebe za ulaganjem u poljoprivredu, stoga nam je u planu da u narednom razdoblju, ukoliko će nam proračun to omogućavati, svake godine povećavamo ukupan iznos sredstava za poljoprivredne mjere za 10 posto, rekao je župan Kolar.

Za 250,29 posto u proračunu za 2020. godinu sredstva za potpore povećala je Brodsko-posavska županija. 

Županija je nedavno  objavila javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi u biljnoj proizvodnji. Mjera se odnosi na potpore u sustavu navodnjavanja, obranu od tuče i nabavku opreme za proizvodnju povrća, cvijeća i jagoda u zaštićenom prostoru (potpora se ostvaruje za izgradnju/kupnju novih plastenika i prateće opreme za proizvodnju povrća, cvijeća i jagoda, uključujući i nabavka folije i opreme za postojeće plastenike). Javni poziv objavljen je i za mjeru dodjele potpore male vrijednosti u poljoprivredi za nabavku mehanizacije, strojeva i opreme za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Potpisani su i ugovori za ostvarenje prava na financijska sredstva za jednokratne aktivnosti udruga koje su od interesa za Brodsko-posavsku županiju iz područja poljoprivrede za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 541,36 tisuća kuna.

Tom prigodom župan Danijel Marušić je izjavio:  “To su sve udruge koje se bave poljoprivredom i radi se o vrlo zanimljivim projektima. Od knjige o kulinu do projekta “Lokalni2Go” koji se pokazao jako dobrim  u vrijeme koronakrize jer je nudio jedna potpuno novi način, ja bih rekao, i u upravljanju krizom, ali i poljoprivredom, odnosno predstavljanjem poljoprivrednih proizvoda te dostavljanjem proizvoda do potrošača. Ima tu i još raznih udruga, recimo, udruga koja se bavi plenkama, odnosno,  starim sortama voća i tako dalje. Ja im se zahvaljujem na aktivnostima i čestitam na sredstvima ostvarenim na ovom Javnom natječaju”.

Za 135 posto sredstva za poljoprivredu povećala je Splitsko-dalmatinska županija i ušla u top pet županija po tom kriteriju.

Za program razvoja poljoprivrede ove je godine u proračunu planiran iznos od 7 milijuna kuna. Potpore provodi kroz 13 mjera. Prva je okrupnjavanja poljoprivrednog posjeda i uređenje poljoprivrednog zemljišta, zatim mjera Primjena stajskog gnojiva i provedba nitratne direktive, pa posebne mjera pomoći za sektor stočarstva, Potpora izgradnji jednostavnih akumulacija u poljoprivredi, Potpora za osiguranje u poljoprivredi, Potpora radu poljoprivrednih udruga te Potpora radu Lokalnih akcijskih grupa. Među mjerama je i primjerice sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za objekte namijenjene proizvodnji i/ili preradi poljoprivrednih proizvoda, p uređenje  postojećih  zapuštenih  poljskih  putova  u  zagori,  priobalju  i  otocima  u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Potpora za sufinanciranje nabave sadnog materijala, Certifikacija i razvoj proizvodnje-uvođenje i održavanje HACCP sustava, Global Gap standarda, ISO 22000:2005, IFS standarda i drugih sustava kvalitete u objekte uključene u uzgoj i/ili preradu morskih i slatkovodnih organizama, Edukacija i stručno osposobljavanje u ribarstvu te potpora za osnivanje i razvoj OPG-ova.

Splitsko-dalmatinska županija u suradnji s Hrvatskim vodama sudjeluje u izradi projektne dokumentacije na tri sustava navodnjavana –  Imotsko-Bekijskog polja površine 11 000 ha, Sustav navodnjavanja Sinjskog polja prva faza Trnovača  površine 460 ha te Sustav navodnjavanja Bunina kod Vrgorca 126 ha (u izradi glavni projekt).

Međimurska županija je u 2020. godini, a u odnosu na 2019. za potpore poljoprivrednicima sredstva povećala za 102,45 posto, a u odnosu na 2017. za 413,09 posto.

Međimurska županija niz godina provodi Program potpora u poljoprivredi od kada se kontinuirano povećava broj mjera i isplaćeni iznosi, a interes poljoprivrednika je velik. U 2020. godini isplaćeno je 1.467.400 kuna potpora za oko 400 gospodarstava. Pravo na potporu u 2021. godini ostvarilo je 353 poljoprivrednih gospodarstva u ukupnom iznosu od gotovo 1,8 milijuna kuna. Za 2022. godinu za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi u županijskom je proračunu osigurano oko 2 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Program potpora u poljoprivredi koji je planiran za razdoblje od 2021. do 2027. godine, provodi se s ciljem unaprjeđenja ruralnog prostora, poticanja konkurentnosti poljoprivrede i postizanja održivog razvoja ruralnih zajednica, povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje kroz ulaganje u preradu i razvoj poljoprivrednih proizvoda, kao i drugih ciljeva utvrđenih poljoprivrednom politikom Republike Hrvatske, a obuhvaća mjere koje su usklađene s uredbama Europske komisije koje uređuju državne potpore.

Želja i zadatak Županije je stvoriti bolje uvjete za ostvarivanje djelotvorne poljoprivrede, povećanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda te osiguravanje egzistencije stanovništvu koje se bavi isključivo poljoprivredom, kroz 12 mjera iz Programa potpora poljoprivredi. A to su Edukacija i stručno osposobljavanje poljoprivrednika, Podizanje i obnova trajnih nasada, Nabava sustava za obranu od tuče, Ekološka poljoprivreda, Organizacija i sudjelovanje na sajmovima i izložbama, Programi kvalitete i stvaranje robne marke i zaštite poljoprivrednih proizvoda, Potpora za ulaganje u preradu poljoprivrednih proizvoda, Potpora za ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, Okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta te Nabava i zadržavanje uzgojno valjanih rasplodnih životinja.

Ostale dvije potpore za koje se ne provode javni pozivi su Potpora za kontrolu tla koja se provodi u suradnji s gradovima i općinama, a cilj potpore je poboljšanje strukture obradivih površina i osiguranje profitabilnije poljoprivredne proizvodnje te potpora za istraživačke projekte koja se provodi u suradnji sa znanstvenim i istraživačkim institucijama i na taj se način stvaraju uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje na znanstvenim temeljima i rezultatima provedenih istraživanja.

Provodi se  i program financiranja programa/projekata udruga Međimurske županije iz područja poljoprivrede, šumarstva i lovstva.

Od projekata izdvaja se sustav navodnjavanja Belica koji se planira na neto površini od 719 ha. Realizacija SN Belica predviđena je u više faza. U prvoj fazi realizirati će se svi elementi zahvata vode, dok će se razvod vode izvesti samo za središnji dio obuhvata odnosno za 337 ha navodnjavanih površina. Ukupni investicijski troškovi iznose 29,3 milijuna kuna. Za navedeni projekt ishodili smo lokacijsku dozvolu. Predviđena je izgradnja sustava navodnjavanja u dvije godine.

Projekt brendiranja robne marke „Međimurska jaretina – mogućnost proizvodnje i plasmana“ pokrenut je u suradnji s Agronomskim fakultetom, čime je ime “Međimurska jaretina” ušlo je u proces zaštite robne marke. U Međimurskoj županiji se proizvodi 30% ukupne količine kozjeg mlijeka te imaju 40% uzgojno valjanih koza u RH, te je iz tog razloga Županija koja sustavno podupire rad udruge uzgajivača koza posljednjih 15 godina putem potpora male vrijednosti pokrenula i ovaj projekt čiji je cilj utvrditi mogućnosti ostvarivanja dodatnog prihoda na farmama mliječnih koza u Međimurskoj županiji uzgojem i plasmana jarećeg mesa kao županijsku robnu marku „Međimurska jaretina“ klaonicama, mesnicama i ugostiteljima.  Kroz projekt će se na odabranim poljoprivrednim gospodarstvima  utvrditi mogućnosti uzgoja jaradi za klanje s posebnim osvrtom na tehnologiju hranidbe. Uz odgovarajuću promidžbenu kampanju putem gastronomske ponude kroz restorane ili dane jarećeg mesa dugoročno bi se povećao interes za proizvodnju i plasman jarećeg mesa s osnovnim ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

Za 86,70 posto u 2020. godini sredstva je na godišnjoj razini za potpore poljoprivrednicima povećala Šibensko-kninska županija. 

Kako stoji u prijedlogu proračuna Županija je za potpore osigurala 1.865.000 kuna. Za lovačka društva i trgovačka društva- lovozakupnici lovišta na području Županije ukupno je osigurano 395.900 kuna.

Od projekata, u tijeku je provedba projekta Centar za razvoj marikulture. Projekt sustava navodnjavanja Donje polje-Jadrtovac II vrijedan je 80,4 milijuna kuna, gradnja je počela u kolovozu 2021. te će  trajati 15 mjeseci.

Projekt Taste Šibenik-Knin County II  ima svrhu promocije i plasmana autohtonih i tradicijskih poljoprivrednih i proizvoda akvakulture proizvoda s ciljem podizanja konkurentnosti tih proizvoda, njihovu prepoznatljivost i ujedno razvoj ruralnih područja županije.

Projekt Promocija autohtonih sorti II projekt je nastao u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu s kojim se i dijele troškovi za provedbu
klonske selekcije vinove loze sorte babić i lasina.

U ribarstvu,  planirane su mjere sufinanciranja pojedinih godišnjih aktivnosti ribara, edukacije i promocije. Za provedbu ove aktivnosti sastavit će se program razvoja marikulture i ishodovati suglasnost Ministarstva poljoprivrede, nakon čega će se raspisati natječaj za koji je osigurano 100.000 kuna.

Osječko-baranjska županija je u odnosu na 2017. godinu, u 2020. sredstva povećala za 763,63 posto.

Osječko-baranjska županija objavila je javni pozivi za dodjelu potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Riječ je o 13 mjera potpora ukupne vrijednosti 3,27 milijuna kuna, a javni pozivi su otvoreni do utroška sredstava, najkasnije do 15. studenoga 2022. godine, odnosno 1. prosinca za javni poziv za manifestacije.

– Tijekom protekle godine dodijelili smo potpore u vrijednosti od 2,1 milijuna kuna. Radi se o prvoj velikoj potpori poljoprivrednicima kojima je Osječko-baranjska županija izravno pomogla u realizaciji njihovih projekata i važnih aktivnosti u njihovu radu. Županija će nastaviti podupirati poljoprivrednu proizvodnju, prije svega izgradnjom sustava navodnjavanja, Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće i spomenutim potporama te ćemo već ove godine povećati iznose za dodjelu na 3,27 milijuna kuna kroz 13 mjera. U protekle četiri godine izdvojili smo više od 15 milijuna kuna za poljoprivredu, pri čemu je potpore koristilo 1.111 korisnika. Smatram da smo time uspjeli oživjeti poljoprivredu kao jednu od ključnih gospodarskih grana na području naše županije koja će, uvjeren sam, u budućnosti generirati nova radna mjesta i daljnji napredak ovog kraja – kazao je župan Ivan Anušić.

– Prednost smo dali mladim poljoprivrednicima i onima koji se bave ekološkom proizvodnjom, a njima se intenzitet potpora povećava za određeni postotni bod kao i maksimalni iznos koji mogu dobiti. Uveli smo i nekoliko novih mjera, a i podatak da smo u proteklom razdoblju podijelili 15,32 milijuna kuna potpora govori da su naše mjere prihvatljive. Također, imamo i potporu za prvo osnivanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva jer smo svjesni da onog trenutka kad se osoba upiše u upisnik postaje obveznik plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Uz to, veliki trošak je bio trošak klanja stoke prilikom prodaje kupcima te smo u suradnji s poljoprivrednicima kreirali potporu koja bi im predstavljala olakšanje u tom segmentu. Naglašavam da smo prošle godine povećali iznose potpora za preradu i iznose koji su vezani za kvalitetu jer nam planirana sredstva nisu bila dostatna. To znači da naši poljoprivrednici sve više ulažu u preradu i svjesni su da stvaranjem proizvoda s dodanom vrijednošću stvaraju dodatne prihode. Naši poljoprivrednici su uključeni i u sustave ekološke proizvodnje koji podrazumijevaju osiguranje različitih certifikata i analiza za dokazivanje sljedivosti proizvodnje – rekla je pročelnica Silva Wendling.

Kroz EU  dobivena su sredstva za sustav navodnjavanja  Budimci-Krndija na području Općine Podgorač, sustav navodnjavanja Poljoprivredni institut Osijek na području Grada Osijeka i sustav navodnjavanja Mala šuma-Velik vrt na području Općine Ernestinovo, a ukupno se prostiru na  854,50 hektara. Lani je potpisan Ugovor o javnoj nabavi građenja Sustava navodnjavanja Budimci-Krndija u vrijednosti 26,6 milijuna kuna. Sustav navodnjavanja Puškaš zajedno financiraju Hrvatske vode i Osječko-baranjska županija. Puškaš obuhvaća 916 hektara na području Općine Draž.

Ukupno je projektirano 16 sustava, a četiri su u fazi izgradnje. (L.K.)