Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska županija najviše su izdvojile za subvencije poljoprivrednicima u 2022. godini, a Sisačko-moslavačka i Zagrebačka im se pridružuje u top pet kada se pogleda trend povećanja subvencija na godišnjoj razini za poljoprivredu. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna županija za 2022. godinu, posljednju za koju su i dostupni podaci o izvršenju proračuna.
Kako stoji u izvješću Ministarstva poljoprivrede, bruto dodana vrijednost primarnih djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2022. godini, u iznosu od 2,1 milijardi eura, činila je 3,7% BDV-a hrvatskog gospodarstva. Djelatnost poljoprivrede brojila je 39.900 zaposlene osobe (2,4% od ukupno zaposlenih), ili za 1% više u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru poljoprivrede, prosječna neto isplaćena plaća je za 18,3% bila niža od prosjeka za Hrvatsku, ali je u odnosu na prethodnu godinu povećana za 9,8%. Vrijednost vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2022. godini činila je 13,1% vrijednosti ukupne robne razmjene Hrvatske.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj dosegla je u 2022. godini 3,2 milijardi eura, što je za 18,2% više nego 2021. godine.
Prema podacima Agencije za plaćanja, na dan 31. prosinca 2022. bilo je upisano 166,4 tisuća poljoprivrednika, koji su koristili 1,16 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. 69,4% poljoprivrednika koristi manje od 5 ha poljoprivrednog zemljišta, dok u prosjeku poljoprivrednici koriste 7 ha poljoprivrednog zemljišta.
Najveći broj poljoprivrednika, prema podacima za 2022. godine, nalazio se je u Zagrebačkoj županiji, njih 14.095. Tijekom 2022. godine zabilježeno je manje povećanje broja poljoprivrednika u odnosu na 2021. u Istarskoj (za 2,3%), Karlovačkoj (za 0,1%) i Primorsko-goranskoj županiji (za 0,1%).
Vlada s raznim potporama isto pomaže poljoprivrednicima, a posebno je u 2022. godini potpora bila prisutna zbog ruske invazije i poremećaja na poljoprivrednom tržištu.
U 2022. godini, pokazuje naša analiza, 13 županija je povećalo proračunska sredstva za potpore poljoprivrednicima. Sve su izdvojile do 1 posto proračuna za potpore, osim Koprivničko-križevačke koja je izdvojila nešto više od 1 posto.
Po stanovniku su najviše za subvencije poljoprivrednicima izdvojile Koprivničko-križevačka županija (86,34 kune/11,46 eura), Krapinsko-zagorska (62,24 kune/8,26 eura), Ličko-senjska (35,37 kuna/4,69 eura), Varaždinska županija (33,51 kuna/4,45 eura) i Bjelovarsko-bilogorska županija (27,31 kuna/3,62 eura). Prema postotnom udjelu izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima predvode iste tri županije – Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska s udjelima od 1,12, 0,69 i 0,36 posto. Slijede Međimurska s 0,33 posto i Varaždinska županija s 0,32 posto izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima. Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska predvode i po trendu rasta izdvojenih sredstava na godišnjoj razini za subvencije poljoprivrednicima, koji je u apsolutnom iznosu bio nešto više od 6,7 milijuna kuna (896,6 tisuća eura) u KKŽ, odnosno 5,4 milijuna kuna (711,8 tisuća eura) u KZŽ. Bjelovarsko-bilogorska izdvojila je gotovo 2,8 milijuna kuna (368,2 tisuće eura) više, Zagrebačka županija 2,4 milijuna više (322,6 tisuća eura) i Sisačko-moslavačka županija 1,7 milijuna (230,7 tisuća eura) više. U postocima, najveći rast imala je Bjelovarsko-bilogorska županija, za preko 34 tisuća posto, Sisačko-moslavačka za 21,5 tisuća posto, Ličko-senjska za 5,6 tisuća posto više, Koprivničko-križevačka z 341 posto više i Zagrebačka za 327 posto više.
Krapinsko-zagorska županija izdvojila je po stanovniku u 2022. godini 8,26 eura za potpore poljoprivrednicima, odnosno 0,69 posto iz proračuna, a u odnosu na 2021. godinu povećala je sredstva za preko 711,8 tisuća eura. U sve tri kategorije smjestila se je na drugu poziciju.
Ovih je dana upravo predstavljeno ulaganja Krapinsko-zagorske županije u poljoprivredu u 2023. godini i planova ulaganja u 2024. godini.
Župan Željko Kolar istaknuo je važnost kontinuirane potpore poljoprivrednicima koja jamči sigurnost. “Danas, u bilo kakvoj vrsti posla, sigurnost plasiranja proizvoda, javljanja na natječaj i dobivanja bespovratnih sredstava osnovni su preduvjet da bi ljudi, ne samo opstali u poslu, nego da bi taj svoj posao i proširili. S obzirom na geografsku konfiguraciju Zagorja, važno je da podupiremo rad naših OPG-ova. U narednim godinama razdvojit ćemo mjere tako da će oni koji proizvode za tržište imati jednu vrstu potpora, dok će oni koji proizvode za svoje potrebe imati drugu vrstu potpora”, rekao je župan Kolar.
Krapinsko-zagorska županija u svome proračunu svake godine povećava udio za potpore poljoprivredi. U 2023. godini ulaganja u poljoprivredu iznosila su 608 tisuća eura, dok je za ovu godinu planirano 650 tisuća eura.
Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić predstavila je 11 mjera potpora poljoprivredi koja je iskoristilo 229 korisnika. “Jedna od potpora u prošloj godini bila je zaštita autohtone vinove loze koja se dodjeljuje već 16 godina. Također, dodijelili smo potpore za proizvođače zagorskih mlinaca i štrukli za koje je osigurano 27 tisuća eura, a koje su iskoristila tri korisnika. Za povećanje poljoprivredne proizvodnje Županija je osigurala sredstva u iznosu od 72 tisuće eura te su ovu potporu ostvarila 24 korisnika za kupnju zemljišta, sadnju šljiva, oraha, dunja, krušaka, lijeske i vinove loze, dok je za potporu za uzgoj zagorskog purana za svih 30 proizvođača osigurano 59 tisuća eura”, rekla je pročelnica Mihovilić te nastavila da je za potporu za povećanje ekološke proizvodnje bilo osigurano 33,2 tisuće eura koju je ostvarilo osam korisnika. “Nadalje, 19 korisnika iskoristilo je potporu za ulaganje u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika u preradi i stavljanju na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za koju je osiguran iznos od 82 tisuće eura. Potporu za povećanje stočarske proizvodnje iskoristilo je 8 korisnika u iznosu od 34 tisuće eura, dok je potporu za očuvanje pčelinjeg fonda iskoristilo 87 korisnika za 7979 pčelinjih zajednica u iznosu od 20,1 tisuću eura. Potporu za kupnju loznih cijepova autohtonih sorata vinove loze za podizanje nasada autohtonih sorata vinove loze iskoristila su tri korisnika u iznosu od 3,2 tisuće eura te je kupljeno 3.200 cijepova, a jedna od potpora je i ona za pripremu projektne dokumentacije koju je iskoristio samo jedan korisnik u iznosu od 900 eura iako su osigurana sredstva za ovu potporu iznosila 13,5 tisuća eura. Na kraju, potporu za razvoj poljoprivredne proizvodnje i promociju poljoprivrednih proizvoda na području Krapinsko-zagorske županije iskoristilo je 24 korisnika, a odobrena sredstva iznosila su 16 tisuća eura”, istaknula je pročelnica Mihovilić.
Za mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje Krapinsko-zagorske županije u periodu od 2017. do 2023. godine izdvojeno je 2,1 milijun eura kroz 59 mjera. Ono za što je Županija još osigurala sredstva su sajmovi i manifestacije u organizaciji i suorganizaciji KZŽ u koje je uloženo 110 tisuće eura za 15 sajmova na kojima je sudjelovalo 636 izlagača. U razdoblju od 2024. do 2027. godine Krapinsko-zagorska županija pripremila je sljedeće mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje: potporu za povećanje poljoprivredne proizvodnje, potporu za povećanje ekološke poljoprivredne proizvodnje, potporu za uzgoj zagorskog purana, potporu za poboljšanje uvjeta uzgoja zagorskog purana, potporu za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina, potporu za očuvanje pčelinjeg fonda, potporu za ulaganje u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika u preradi i stavljanju na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, potporu za razvoj poljoprivredne proizvodnje i promociju poljoprivrednih proizvoda, potporu za pripremu projektne dokumentacije, potporu poljoprivrednim udrugama, potporu za povećanje stočarske proizvodnje, potporu za kupnju loznih cijepova autohtonih sorata vinove loze za podizanje nasada autohtonih sorata vinove loze, potporu za sudjelovanje u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje i potporu za sudjelovanje u sustavima kvalitete. Potpora za sudjelovanje u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje i potpora za sudjelovanje u sustavima kvalitete nove su mjere u 2024. godini, a ciljevi ovih mjera su zadržavanje postojećih i povećanje broja ekoloških proizvođača i poticanje poljoprivrednih proizvođača na sudjelovanje i zadržavanje u sustavima kvalitete.
Varaždinska županija izdvojila je za potpore poljoprivrednicima u odnosu na broj stanovnika 4,45 eura, odnosno 0,32 posto udjela proračuna.
Varaždinska županija je prepoznala poljoprivredu kao posebno važnu gospodarsku djelatnost, koja zajedno s industrijom, trgovinom i građevinarstvom nosi gotovo četiri petine svih prihoda gospodarstva županije. U županijskom proračunu su sredstva za poticanje ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u dvije godine povećana za više od 50 posto.
Po Javnom pozivu za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi je 2021. godine dodijeljeno 570.000 eura, a 2022. godine ukupno 868.364 eura za 1.135 korisnika, odnosno za sve korisnike koji se se javili na Javni poziv, a ispunjavali su propisane uvjete. I u 2023. godini su sredstva odobrena svima koji su se prijavili na Javni poziv, a riječ je o ukupno 837.157,39 eura za 982 korisnika.
Podrška je također osigurana pčelarskim društvima, Sportskom ribolovnom savezu i Lovačkom savezu Varaždinske županije. Pčelarskim društvima je 2023. godine dodijeljeno 13.272,28 eura pomoći za prihranu pčela u 15.500 pčelinjih zajednica, a u 2024. se planira dodjela istog iznosa. Za poribljavanje autohtonim vrstama izdvojeno je također 13.272,28 eura koje su dodijeljene Sportskom ribolovnom savezu, a isti iznos je osiguran i u proračunu za 2024. godinu. Za Lovački savez je u 2023. izdvojeno nešto više od 41.000 eura, a u isti iznos je također osiguran i u 2024. Sredstva su namijenjena za osiguranje lovišta, predstavljanje ponude lova i lovnog turizma Varaždinske županije, za obrazovanje lovaca, lovnika, lovočuvara i druge aktivnosti.
Županija je u proračunu za 2024. godinu ponovno osigurala dodatna sredstva u iznosu od 160.000 eura za promociju, valorizaciju i predstavljanje autohtonih proizvoda, prvenstveno zaštićenih na razini Europske unije i Republike Hrvatske (Varaždinsko zelje, Varaždinsko bučino ulje, Ludbreški hren, Varaždinski klipič…).
Posebno se radi na promociji, razvitku i unapređenju proizvodnje bučinog ulja te etabliranju robne marke “Varaždinsko bučino ulje” i zaštite proizvoda posebne kvalitete, za što je i ove godine osigurano 58.452 eura. Proizvođači Varaždinskog bučinog ulja na prestižnom svjetskom natjecanju u kvaliteti prehrambenih proizvoda Monde Selection u Bruxellesu redovno osvajaju zlatne medalje.
Dodajmo da Županija kontinuirano daje podršku vinarima koji iz godine u godine osvajaju sve veći broj medalja na Decanter World Wine Awardsu u Londonu.
Da bi najmlađe na što bolji i pristupačniji način upoznali s tradicionalnim proizvodima i autohtonim pasminama životinja unutar Županije, Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša na čelu s pročelnikom dr. sc. Dragutinom Vincekom osmislio je projekt u sklopu kojeg je izdano više edukativnih bojanki. Među njima je i bojanka „Okusi i mirisi Varaždinske županije”, koja je i prošle godine podijeljena svim dječjim vrtićima, a s ciljem da se djeca upoznaju s proizvodima i jelima koja se tradicionalno pripremaju ili uzgajaju u pojedinim dijelovima županije te s autohtonim pasminama životinja.
S ciljem dodatnog unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje, u Srednjoj školi Arboretum Opeka Marčan, čiji osnivač je Varaždinska županija, uspostavlja se Regionalni centar kompetentnosti iz poljoprivrede u kojem će biti smješteni važni sadržaji, među kojima su genetska baza sjemenja, laboratorij za ispitivanje kakvoće reprodukcijskog materijala, laboratorij za ispitivanje kakvoće biljnih ulja, vina, meda, tla, centar za floristiku i drugi sadržaji. Otvorenje Regionalnog centra se očekuje u drugoj polovici ove godine.
Međimurska županija izdvojila je 0,33 posto proračuna za potpore poljoprivrednicima.
Kontinuirano, od 2014. godine Županija provodi program potpora u poljoprivredi uz trend povećanja broja mjera i isplaćenih iznosa, što prati i interes poljoprivrednika. Krajem 2020. donesen je Program potpora poljoprivredi Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine, s ciljem postizanja novog razvojnog zamaha u ruralnom prostoru, te unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje u smislu konkurentnosti uz poštivanja načela održivosti.
Pri formiranju mjera, uvažavaju se aktualne potrebe poljoprivrednih proizvođača te se surađuje sa stručnim službama. Potpore male vrijednosti dodjeljuju se za edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednika, za podizanje i obnova trajnih nasada, nabavu sustava za obranu od tuče, za poticanje ekološke proizvodnje, zatim za promociju i prodaju poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, kao i za stvaranje robne marke i sudjelovanje u programima kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Također, potiču se ulaganja u preradu, primarnu proizvodnju, okrupnjavanja posjeda, nabavu i zadržavanje uzgojno valjanih rasplodnih životinja, kao i za nabavu nacionalne staklenke za med, uz što se potpore dodjeljuju i za uzgoj autohtone pasmine međimurski konj.
Ostale potpore za koje se ne provode javni pozivi odnose se na kontrolu plodnosti tla te podršku istraživačkim projektima. Projekt kontrole plodnosti tla provodi se na području Međimurske županije, u suradnji s gradovima i općinama, od 2014. godine i u njemu je dosad sudjelovalo 15 općina i sva tri grada s područja Međimurske županije, te je uzorkovano i obrađeno više od 3.200 uzoraka na isto toliko parcela, na ukupnoj površini većoj od 4.500 hektara. Ciljevi su utvrđivanje plodnosti zemljišta, te racionalizacija proizvodnje, očuvanje i popravak poljoprivrednog zemljišta, kao i zaštita okolišate povećanje prinosa i kvalitete proizvoda. Potpora za istraživačke projekte provodi se u suradnji sa znanstvenim i istraživačkim institucijama i na taj se način stvaraju uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Krumpir je jedna od strateških poljoprivrednih kultura Međimurja koja nosi 75 posto hrvatske proizvodnje krumpira. Riječ je o stotinu tisuća tona godišnje! To je samo po sebi tek velik udio, no pažnje vrijedna je činjenica da njedra međimurske zemlje daju najkvalitetniji krumpir u Hrvatskoj: „Da bismo našim proizvođačima krumpira pomogli u plasmanu robe na tržište, razvili smo županijsku robnu marku Međimurski kalamper kojom sada, uz našu podršku, upravlja Udruga proizvođača merkantilnog krumpira Međimurske županije. Međimurski kalamper već je lider na domaćem tržištu, kojem se nametnuo kvalitetom, a naša je težnja da međimurski kalamper bude na svakom hrvatskom stolu“ , kaže župan Međimurske županije Matija Posavec, te dodaje da se jednaka pozornost posvećuje i klonskoj selekciji pušipela, autohtone sorte grožđa, te uz pomoć stručnjaka iz savjetodavne službe, iskusni i vrsni vinari Međimurja proizvode vrhunsko vino ove sorte. Međimurska županija promociju vina podržava renomiranom manifestacijom Urbanovo – festival pušipela koju zahvaljujući podršci Županije svake godine organizira Udruga vinara i vinogradara Hortus Croatiae.
U pripremi je i novi projekt u kojem će niknuti regionalni distribucijski centar povrća i voća, što je također odgovor Županije na potrebe poljoprivrednih proizvođača.
Međimurska županija provodi i program financiranja projekata udruga iz područja poljoprivrede, šumarstva i lovstva, u skladu sa strateškim smjernicama razvoja navedenih područja.
Programom potpora poljoprivrednoj proizvodnji, iz Međimurske županije je u 2023. godini isplaćeno ukupno 314.562 eura potpora, a za 2024. godinu iznos je povećan na 422.905 eura.
Za 230,7 tisuća eura povećala je sredstva za poticaje Sisačko-moslavačka županija.
Županijska skupština prihvatila je krajem prošle godine odluku o utvrđivanju lista za poticanje razvoja poljoprivrede te su utvrđene liste za isplatu potpora u tri područja: ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, unapređenje i očuvanje genetskog potencijala u stočarstvu i okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta. Sredstva za ove poticaje, 200 000 eura, osigurana su bila u Proračunu Sisačko-moslavačke županije. (L.K.)
