Prema podacima Otvorenog proračuna, nakon Grada Zagreba, najviše EU sredstava u ovoj godini planira povući (po stanovniku) Vukovarsko-srijemska županija, a slijede Varaždinska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija. Vukovarsko-srijemska i Varaždinska planiraju povući najviše i gledajući ukupan iznos, a slijede Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija.

Vukovarsko-srijemska županija planira po stanovniku povući 1.466 kuna europskog novca, Varaždinska 1.414 kuna, Požeško-slavonska 1.399 kuna i Virovitičko-podravska 1.366 kuna. Ukupno je to 236,1 milijun u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 248,7 milijuna u Varaždinskoj, a nakon kojih slijedi Osječko-baranjska s planom povlačenja 248,2 milijuna europskog novca te Splitsko-dalmatinska sa 201,5 milijuna kuna.

Povlačenje EU sredstava po stanovniku

Povlačenje EU sredstava

Provjerili smo i neke od kapitalnih projekata koji su u tijeku ili koji će tek krenuti u spomenutim županijama. Osim kapitalnih projekata, niz je onih koji su usmjereni u primjerice, osiguravanja besplatne prehrane za učenike, asistenata u nastavi, programi vezani za bolju socijalnu skrb itd.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, jedan od projekata je Transportno-logistički centar – izgradnju logističko-proizvodne poduzetničke zone, smještene u Vinkovcima površine 59 hektara. U zoni će biti pružene sve potrebne usluge za obavljanje logističko-distribucijskih aktivnosti uz mogućnost skladištenja. Dio površine zone sadržavat će komunalno opremljene građevinske parcele koje će biti ponuđene zainteresiranim poduzetnicima za obavljanje proizvodno-prerađivačke i uslužne djelatnosti. Na ovaj način osigurati će se infrastruktura za podršku razvoju gospodarstva i logistike na području Županije te privlačenje novih investicija, rast i razvoj malih i srednjih poduzeća te stvaranje novih radnih mjesta.

Nadalje, izgradnja Regionalnog centra za digitalizaciju i razvoj (Centar) kroz koji će se osigurati potrebna infrastruktura te unaprijediti postojeće i razviti nove usluge koje će doprinijeti društveno-gospodarskom razvoju, s posebnim naglaskom na poticanje digitalizacije, digitalne transformacije i razvoj digitalnog društva u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

Centar će se sastojati od: uredskih prostorija za djelatnike, izložbenih i uredskih prostorija za buduće korisnike, multifunkcionalne konferencijske dvorane (s mogućnošću pregrađivanja ovisno o potrebama) s pratećim prostorijama za potrebnu opremu, prilagođene prostorije za servere, dvorane za sastanke, arhivske prostorije, spremišta i prostorije za grijanje/hlađenje zgrade, sanitarnih i ostalih prostorija opće namjene. Oko samog objekta nalazit će se parking mjesta i manipulativni prostor s prometnicom i prilazom, čija će površina biti u skladu s potrebama objekta.

Također, s gradnjom bi trebao početi i gradnja Panonskog centra za primjenu digitalnih tehnologija u poljoprivrednom, šumarskom, vodno-gospodarskom, komunalnom sektoru i sektoru očuvanja okoliša. Naglasak će biti na istraživanjima koja se odnose na implementaciju novih tehnologija u navedenim sektorima, s ciljem doprinosa razvoju same proizvodnje i povećanja konkurentnosti i održivosti poljoprivrednih proizvođača u budućem periodu. Istraživačka infrastruktura bit će javno dostupna svim znanstvenim organizacijama koji će se voditi načelom da rezultati istraživanja budu javno dostupni krajnjim korisnicima. Istraživačka infrastruktura Centra koristit će se za javno obrazovanje organizirano u okviru nacionalnog obrazovnog sustava. Uz navedenu zgradu Centra, za potrebe provođenja znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata u sektoru povrćarstva projektirati će se 4 plastenika po 1.000 m2 za provođenje istraživanja korištenja modernih robotskih sustava za zaštićene prostore.

Nakon izrade projektno-tehničke dokumentacije s projektom bi trebala krenuti i izgradnja i opremanje prvog Centra za preradu GMO free soje u Republici Hrvatskoj. Financiranje se predlaže u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Centar za preradu GMO free soje predstavlja industrijsko postrojenje koje će se sastojati od prihvatnog dijela soje i dijela s mogućnošću skladištenja ulazne sirovine za petnaestodnevne potrebe. Soja iz prijemnog skladišta transporterima se odvozi na čišćenje, te potom slijedi  usitnjavanje. Planirani objekt se sastoji od skladišnog prostora za sirovinu, prostora za ekstrudiranje i prešanje, prostora za filtriranje, skladišta za ulje i druge gotove proizvode, administrativnih prostora te komunalnih prostora za 10 -15 djelatnika. Centar će funkcionirati u obliku javno privatnog partnerstva s udjelima Vukovarsko – srijemske županije, Općine Drenovci i proizvođača soje organiziranih u Proizvođačku organizaciju. Ispunjenje očekivanih rezultata  ovoga projekta vrlo izgledno će potaknuti primjenu ovoga modela i na druge sektore poljoprivredne proizvodnje s ciljem uspostave veće dodane vrijednosti proizvodnje i revitalizacije poljoprivrede u Hrvatskoj, a multiplicirajući učinak ovoga projekta predstavlja dobar primjer sufinanciranja projekata usmjerenih prema potpori razvoju gospodarstva što u konačnici direktno pridonosi povećanju konkurentnosti gospodarstva i smanjenju negativnih demografskih kretanja.

U novom financijskom razdoblju plan je i početak gradnje Regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom koji se zajednički  provodi s Virovitičko-podravskom županijom, Gradom Otok i Općinom Čađavica. Plan je gradnja i opremanje dvije klaonice i pratećih pogona za preradu i skladištenje mesa na području Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije. Procijenjena vrijednost investicije je 38,7 milijuna kuna.

U Varaždinskoj županiji od planiranih projekata navode primjerice, izgradnju zgrade centralnog operacijskog bloka s pratećim sadržajima i spojnim hodnicima, izgradnja i opremanje nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo te Izgradnja i opremanje zgrade dnevnog boravka za starije osobe – Novi Marof.

U zdravstvenom turizmu plan je uložiti u hotele Jupiter i Josipova kupelj u Varaždinskim Toplicama.

Na području kulturne baštine plan je energetska obnova kulturnog dobra – dvorac Drašković u Klenovniku, revitalizacija austro-ugarskog vojnog konjičkog kompleksa Varaždin u sportske, terapijske i turističke svrhe te revitalizacija Arboretuma Opeka.

Nadalje, obnova i prenamjena dvorca Šaulovec u istraživačko-prezentacijsku točku centara izvrsnosti Varaždinske županije, ulaganje u cikloturizam – Dravska ruta..

U poljoprivredi plan je uložiti u Distribucijski centar s hladnjačama.

Na području obrazovanje, uspostava Glazbenog konzervatorija pri Glazbenoj školi Varaždin, dogradnja OŠ Ivanec, ulaganje u praktikume i radionice u 3 srednje škole – Srednja škola Arboretum Opeka, Strukovna škola te Gospodarska škola Varaždin, 105 milijuna kuna,  dogradnja dvorane i školskih praktikuma i radionica u SŠ Ludbreg, 8 projekata izgradnje školskih sportskih dvorana, dogradnja 3 područne škole, uvođenje učionica budućnosti u škole Varaždinske županije…

Virovitičko-podravska županija završava projekt dvorca Janković u Cabuni – budućeg Centar za kulturu zdravlja. U planu je i daljnje ulaganje u kulturnu baštinu, poput Ružica grada u Orahovici.  Bit će tu odmaralište za djecu, bungalovi s 14 apartmana, vanjska igrališta, sportski tereni, Edukativni centar Orahovica “Škola u prirodi”… Budući Turističko-rekreacijski centar “Jezero-Hercegovac-Ružica grad” vrijedan je 81,3 milijuna kuna.

Kroz program priprema dokumentacije i provođenje EU projekata planirana sredstva u sljedeće četiri godine su 59,4 milijuna kuna, za primjerice projekte Centar za posjetitelje – Dvorac Janković, Sunčane elektrane  Medinci, pa projekt “Regionalna klaonica s rasjekom mesa i hladnjačom” , “Mreža inkubatora” ,  Izgradnja centra za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost, izgradnja i opremanje sušionice povrća te istraživanje geotermalnog potencijala.

Ravnateljica Razvojne agencije Emina Kovač predstavila je na početku godine nekoliko projekata s kojima se ušlo u ovu godinu, a to je prije svega izgradnja novih osnovnih škola u Pitomači te Orahovici, izgradnja nove gimnazije u Virovitici, izgradnja sportskih dvorana pri OŠ Suhopolje te Nova Bukovica. Ujedno, mnoge općine planiraju ili izgradnju novih dječjih vrtića ili dogradnju postojećih zbog velikog broja zainteresiranih korisnika, a očekuje se i veliki broj prijava projekata koji doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Osječko-baranjska županija također se u skladu sa smjernicama okrenula Digitalnoj tranziciji i Zelenom planu. Neki od projekata su u tijeku, poput gradnja Gospodarskog centra ili  Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, revitalizacija OLT-a, izgradnja I. gimnazije, sustavi za navodnjavanje itd.

Realizacijom projekta „Izgradnja zgrade I. Gospodarskog centra u Osijeku“ dobit će se adekvatan objekt za održavanje sajmova i izložbenih manifestacija, ali isto tako i za organizaciju konferencija, kongresa, poslovnih susreta i ostalih poduzetničkih i poslovnih aktivnosti. Prostor je zamišljen kao multifunkcionalan, s mogućnošću prilagodbe veličini i zahtjevima događanja, a njegova ukupna površina iznosi  5.000 m2. Kraj radova očekuje se krajem ove godine, a nakon čega slijedi opremanje objekta i ishođenje uporabne dozvole.

Gradi se i Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, projekta vrijednog 100 milijuna kuna. RDC je projekt izgradnje poljoprivredne infrastrukture od posebnog značaja za Osječko-baranjsku županiju i  poljoprivredne proizvođače. Realizirat će se u tri faze izgradnje. Prva faza obuhvaća smještajne kapacitete u U.L.O. režimu i s dinamičkom atmosferom. Planirani kapacitet iznosi 2.910 tona jabuka i ostalih voćarskih vrsta pogodnih za skladištenje. Od toga prostori za 690 tona se odnose na ekološku proizvodnju, a 220 tona za komercijalnu proizvodnju. Postoje i prostori koji će služiti za privremeno skladištenje voća i povrća, pa će ukupni smještajni kapacitet voća i povrća u RDC-u biti 3.298  tona. Objekt će se gradit na prostoru na 8.000 kvadratnih metara u Eko industrijskoj zoni Nemetin, a planirano je zapošljavanje 25 djelatnika i još 29 na određeno radno vrijeme

Na području Osječko-baranjske županije u tijeku je izgradnja tri sustava navodnjavanja (SN Puškaš, SN Mala šuma – Veliki vrt i SN Poljoprivredni institut Osijek), a raspisan je javni natječaj za izgradnju SN Budimci-Krndija. Za tri sustava su u cijelosti osigurana sredstva iz Programa ruralnog razvoja, dok SN Puškaš zajedno financiraju Hrvatske vode i Osječko-baranjska županija. Pripremljene su građevinske dozvole za izgradnju još dva sustava i čim se zatvori financijska konstrukcija može početi njihova izgradnja.

Splitsko-dalmatinska županija će u sljedećem financijskom razdoblju naglasak staviti na  prometnu infrastrukturu, ali i aglomeracije, kao i demografski opustošeno područje.

Od projekata vezanih za prometnu infrastrukturu su primjerice zapadna rampa, nadvožnjak na Širini, tunel Kozjak s pristupnim cestama, obilaznica Omiša čvor Vučevica – sjeverni portal tunela Kozjak…

Jedan od projekata je Objedinjeni hitni bolnički prijem KBC-a Split. Riječ je o projektu čijom će realizacijom podići kvaliteta i pristupačnosti zdravstvenih usluga kroz ulaganja u adaptaciju postojećeg prostora, integriranje i opremanje suvremenom medicinskom i nemedicinskom opremom te optimizaciju poslovnog procesa bolnice u zbrinjavanju hitnih stanja te kvalitetnije, sigurnije i brže pružanje hitne medicinske pomoći. Sredstva se planiraju povući  za gradnju nove bolnice.

Osim infrastrukturnih ulaganja u postojeći prostor, budući OHBP će se opremiti medicinskom i nemedicinskom opremom. Drugi projekt Regionalnog transfuzijskog centra je iz istog operativnog programa kao i OHBP s tim da je njegova vrijednost veća od 54 milijuna kuna od čega su EU potpore veće od 31 milijun kuna, a program traje do kolovoza 2023. Gradit će se na lokaciji Križine i u toj bi se banci krvi godišnje trebalo prikupiti 30 tisuća doza krvi i krvnih sastojaka od čega bi se 12 tisuća doza prikupilo u ustanovi, a 18 tisuća na terenu.

Završava se i projekt Regionalnog centra kompetentnosti unutar Turističko-ugostiteljske škole koja će se dijelom srušiti te će se neki dijelovi rekonstruirati s brojnim kabinetima i potpuno opremljena. Izgradit će se školska radionica, svojevrsni hotel s 4 zvjezdice koji će odražavati razinu hotelske industrije, a uvodi se i niz novih zanimanja. Inovativni programi će se razvijati za redovite učenike, ali i za obrazovanje odraslih; voditelj (manager) hrane i pića, gastronom specijalist za dalmatinske delicije, event manager, voditelj malog hotela i voditelj prijamnog odjela hotela (šef recepcije).

Kroz projekt Firespill unapređuju se operativne sposobnosti hitnih službi  nabavkom sigurnosne opreme, hitnih vozila na kopnu i moru, mobilnih zapovjednih i upravljačkih jedinica, komunikacijskih sustava, a uspostavit će si i Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu. Centar se gradi u Vučevici, odakle će se koordinirati, ali i educirati i osposobljavati osoblje u području zaštite od prirodnih i drugih nesreća, a predviđena je izgradnja i opremanje simulacijskih objekata, organiziranje vježbi, seminari za naprednu obuku (prekogranična razmjena znanja), pokazne vježbe spašavanja civila itd.  (Lidija Kiseljak)