Lani je nastavljen trend odseljavanja Hrvata izvan granica – u prosjeku preko dva puta više od onih koji su se vratili u zemlju. Tek kod tri županije omjer odseljenih i doseljenih hrvatskih građana bio je manji od dvostrukog, dok u čak sedam županija više od tri puta je bilo onih koji su iselili u odnosu na one koji su se odlučili vratiti. Najmanja razlika odseljenih i doseljenih Hrvata je bila lani u tri jadranske županije – Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Istarskoj županiji, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Vukovarsko-srijemska i Ličko-senjska županija.
Državni zavod za statistiku objavio je sredinom godine migracijske podatke za županije, koji su pokazali da su tri županije imale pozitivan saldo migracije s inozemstvom (ukupan broj doseljenih iz inozemstva i iseljenih izvan granice). No, detaljnija analiza (dobivena na zahtjev), a koju je obradio HZZ u svojim analizama, pokazuje iseljavanje i doseljavanje samo hrvatskih građana i ta je slika puno lošija. Kao i prethodnih godina, u svim županijama je više iseljenih, nego povratnika, a u gotovo svima je taj omjer više nego dvostruki. No za razliku od prethodnih godina, u niti jednoj županiji nije bio omjer veći od 4 ili 5, odnosno 4 ili 5 puta više iseljenih nego doseljenih. Primjerice, takav je slučaj prije dvije godine bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kada je gotovo 5 puta više Hrvata iselilo, nego li se vratilo, dok je lani taj omjer više nego prepolovljen. Gotovo prepolovljena razlika je kroz dvije godine i u Osječko-baranjskoj županiji.
Uočljivo je da se broj odseljenih smanjio u 2020. godini u svim županijama, a zatim se povećao u 2021. godini također u svim županijama, ali bez povratka na prethodnu razinu. Epidemiološke mjere na prekograničnu prostornu mobilnost posebno u 2020. godini te donekle i u 2021. godini bio je zasigurno jedan od glavnih razloga smanjenog odseljavanja. Doseljavanje se također smanjilo u 2020. godini u svim županijama, ali potom se povećalo te u nekim županijama bilo i veće nego u 2019. godini (Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Međimurskoj te Gradu Zagrebu).
U Splitsko-dalmatinskoj županiji omjer odseljenih i doseljenih je lani bio 1,5 (1.361 doseljen i 2.017 odseljenih hrvatskih građana), u Šibensko-kninskoj omjer je bio 1,6 (403 doseljenih i 664 odseljenih), u Istarskoj 1,9 (335 doseljenih i 664 odseljenih), Dubrovačko-neretvanskoj 2,0 (335 doseljenih i 656 odseljenih) te Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji gdje je omjer bio 2,3. U Vukovarsko-srijemskoj lani se je u zemlju vratilo 683 Hrvata, ali iselilo 1.579, dok je u Ličko-senjsku doselilo 130 domaćih građana, ali se je na život izvan zemlje odlučilo 302 stanovnika te županije.
Izvor: DZS
Izvor: DZS
Budući da su na opseg vanjskih migracija državljana u 2020. i 2021. godini utjecale epidemiološke mjere odnosno njihovo popuštanje, uputno je razmotriti
i podatke iz prethodnog razdoblja, navode analitičari HZZ-a. Osim toga, u 2017. godini zabilježen je najveći ukupan broj odseljenih državljana nakon primanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Podaci od 2016. do 2018. godine pokazuju da je tijekom promatranog razdoblja omjer odseljenih i doseljenih u nekim županijama bio ekstremno visok. Tako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2017. godine iznosio čak 13,8 naprema 1. Nasuprot tome, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji omjer je tada iznosio samo 2 naprema 1.
Zašto su razlike tako velike, postoji nekoliko tumačenja. Neke od njih koje se prvenstveno nameću jesu razlike u plaćama i stopa nezaposlenosti.
Upravo iz tog razloga mnoge županije posežu za mjerama kojima pomažu poduzetnicima – kroz izravne potpore ili subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite. No tu je i niz mjera kojima se želi popraviti kvaliteta života – ulaganjem u obrazovanje iznad standarda, novčana pomoć u stambenom zbrinjavanju u ruralnim područjima, naknade za bebe itd… (Lidija Kiseljak)
