Kao što su pokazali i preliminarni podaci, i konačni pokazuju da smo u 2020. godini imali 41 posto odvojeno sakupljenog otpada, 4 postotna boda više nego godinu prije, ali daleko od ciljanih 60 posto u 2022. godini. Udio ostalih vrsta otpada (ne miješani) u sakupljenom komunalnom otpadu najveći je bio u Međimurskoj županiji, 58 posto, Koprivničko-križevačkoj 49 posto, Varaždinskoj 48 posto, Gradu Zagrebu 39 posto, Primorsko-goranskoj županiji 35 posto te Osječko-baranjskoj 29 posto. Stopa oporabe komunalnog otpada u 2020. godini iznosila je 34 %, što je za 4 postotna boda više nego u 2019. I stopa recikliranja ukupnog komunalnog otpada iznosila je također 34 % što je još uvijek niže od ciljanog udjela za 2020. godinu od 50 %. Najveće stope oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS bilježe se u također u Međimurskoj županiji, Koprivničko – križevačkoj županiji, Varaždinskoj i Osječko-baranjskoj županiji…
Ministarstvo gospodarstva iznijelo je konačne podatke, odnosno izvješće o komunalnom otpadu za 2020. godinu. Komunalni otpad odlagao se tijekom 2020. godine na ukupno 85 odlagališta. U 2020. godini ukupno je nastalo 1.692.966 t komunalnog otpada, što je smanjenje od 6,5 % u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. godine. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 418 kg. Jedan od značajnih čimbenika koji su utjecali na smanjenje ukupnih količina nastalog komunalnog otpada je pandemija COVID-19 ali i podizanje svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju i sprječavanju nastanka otpada.
Paralelno s time ulagalo se u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada poput spremnika za odvojeno prikupljanje s kućnog praga, izgradnju reciklažnih dvorišta, postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje na javnim površinama, nabavu vozila, izgradnju sortirnica i dr.
Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je 59 % odnosno 998.807 t.
Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosio je 41 % odnosno 694.160 t. Riječ je o povećanju za 4 postotna boda u odnosu na udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2019. godini. Iako se radi o nezanemarivom porastu, navedeno još uvijek zaostaje za procijenjenom dinamikom planiranom za ostvarenje cilja za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, 60 posto do 2022.
Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada u RH, 2010.-2020.
Veće vrijednosti količina otpada po stanovniku od prosječne vrijednosti za nacionalnu razinu bilježe se uglavnom kod priobalnih županija što se može pripisati utjecaju turizma . Slijedom navedenoga najveće količine komunalnog otpada zabilježene su u Primorsko-goranskoj županiji, Zadarskoj županiji, Splitsko – dalmatinskoj županiji i Istarskoj županiji. Najmanje vrijednosti zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Požeško – slavonskoj županiji.
Ukupna količina nastalog komunalnog otpada u 2020. i količina otpada po stanovniku, po županijama
Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u organizaciji JLS (sve vrste osim MKO) iznosi 25 % što je povećanje za 4 postotna boda u usporedbi s 2019. godinom. Predvodi Međimurska županija sa 52 posto, Koprivničko-križevačka 47 posto, Varaždinska 39 posto, Grad Zagreb 36 posto, Primorsko-goranska 31 posto i Istarska 28 posto.
Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta komunalnog otpada sakupljenih u organizaciji JLS u 2020., po županijama
Uz količine sakupljene u organizaciji JLS i putem trgovine na malo po županijama, zasebno za nacionalnu razinu izračunate su i prikazane vrijednosti dodatno utvrđenih količina. U 2020. godini udio nastalog miješanog komunalnog otpada u ukupnom komunalnom otpadu iznosio je 59 %, odnosno 998.807 t. Količina ostalih vrsta komunalnog otpada iznosila je 694.159 t, odnosno 41 % ukupne količine komunalnog otpada. Opet predvodi Međimurska županija sa 58 posto, Koprivničko-križevačka sa 49 posto, Varaždinska 48 posto, Grad Zagreb 39 posto, Primorsko-goranska županija 35 posto te Osječko-baranjska 29 posto.
Procijenjene ukupne količine nastalog komunalnog otpada, miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada u 2020., po županijama
Od ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) koja je iznosila 694.160 t, direktno je na oporabu upućeno 583.372 t. Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2020. godini iznosila 34 %, što je za 4 postotna boda više nego u 2019. godini kada je ista iznosila 30 %. Stopa recikliranja ukupnog komunalnog otpada iznosila je također 34 % što je još uvijek niže od ciljanog udjela za 2020. godinu koji sukladno čl. 55. ZOGO i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 %.
Najveće stope oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS bilježe se u Međimurskoj županiji (47 %), Koprivničko – križevačkoj županiji (40 %), Varaždinskoj županiji (37 %) i Gradu Zagrebu (36 %), a najmanje u Ličko – senjskoj županiji (3 %) i Zadarskoj županiji (3 %).
Nakon pribrajanja dodatno utvrđenih količina i procjena (otpad iz uslužnog sektora, otpad preuzet u okviru nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te količina koje su prijavili trgovci na malo, najveće stope oporabe i dalje se bilježe za Međimursku županiju (58 %), Varaždinsku županiju (53 %), Koprivničko-križevačku županiju (50 %) i Grad Zagreb (48 %), dok su županije sa najnižim vrijednostima stope oporabe Zadarska županija (20 %) i Ličko – senjska županija (20 %).
Stopa oporabe komunalnog otpada u 2020. po županijama u organizaciji JLS i s uključenim procjenama
U 2020. godini također se bilježi porast broja JLS u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog otpada. Navedena aktivnost provodila se u 35 % JLS odnosno 192 JLS što je za 20 JLS više nego u prethodnoj 2019. godini. Uglavnom je riječ o biorazgradivom otpadu iz kuhinja i kantina (ključni broj 20 01 08) i otpadu iz vrtova i parkova (ključni broj 20 02 01). Količina odvojeno sakupljenog biootpada iz komunalnog otpada u
2020. godini iznosila je 118.692 t odnosno 24 % ukupno nastalog komunalnog biootpada. U usporedbi s podacima iz 2019. godine, radi se o porastu od 22 % što i dalje zaostaje za procijenjenom dinamikom planiranom za ostvarivanje nacionalnog Cilja propisan za odvojeno sakupljanje biootpada, a toj je do 2022. godine odvojeno prikupoiti 40 posto mase proizvedenog biootpada.
Reciklažna dvorišta prijavila su ukupno 60.146 t komunalnog otpada. Riječ je o povećanju od 25 % u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog putem gradskih/općinskih reciklažnih dvorišta u 2019. godini. Najviše je sakupljeno glomaznog otpada (42 %), otpadnog drva (22 %) i biootpada (8 %).
Od ukupno nastalog biorazgradivog komunalnog otpada (1.058.703 t), 33 % je upućeno na oporabu, što je povećanje od 5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.
Od ukupnog broja odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad pripremu sanacije prijavilo je 18 odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 30 odlagališta, a status saniranih ima ukupno 37 odlagališta.
Pored 56 % komunalnog otpada upućenog na odlaganje i 34 % upućenog na oporabu, 9 % komunalnog otpada je upućeno u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od 1 % upućen na obradu nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…), privremeno uskladišten te se za slučaj procijene za neobuhvaćeni dio stanovništva nije moglo utvrditi postupanje.
U ovom trenutku izgrađeno je 145 reciklažnih dvorišta koja su sufinancirana bespovratnim sredstvima te doprinose dostizanju ciljeva odvojenog prikupljanja otpada i smanjenju odlaganja otpada.
Za nabavu komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada za 118 korisnika osigurano je gotovo 140 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.
Za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, na osnovi iskaza interesa jedinica lokalne samouprave, osigurano je 315 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, i na taj način je isporučeno 1.230.695 spremnika za 407 jedinica lokalne samouprave.
Za sanaciju 32 lokacije onečišćene odlaganjem otpada, odnosno za sanaciju zatvorenih odlagališta otpada, osigurano je 490 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Trenutni ključni rezultat dva poziva i jedne izravne dodjele je da u ovom trenutku 21 sanirana lokacija ima uporabnu dozvolu i da je 31,85 ha onečišćenog tla sanirano. Gradu Zagrebu dodijeljeno je preko 75 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava za interventnu mjeru za smanjenje odlaganja komunalnog otpada nastalog u Gradu Zagrebu kako bi se unaprijedio sustava gospodarenja otpadom.
“Iz svih ovih podataka vidljiv je nastavak pozitivnih trendova koji su rezultat kontinuiranih aktivnosti i ulaganja koje provodimo u značajnoj mjeri od 2017. godine. U narednom razdoblju, kada govorimo o odvojenom sakupljanju otpada i recikliranju, očekujem dostizanje zacrtanih ciljeva i prelazak na kružno gospodarstvo” izjavio je ministar Ćorić.
Dodatno je naglasio kako je u prošlom financijskom razdoblju za projekte iz područja gospodarenja otpadom ukupno ugovoreno preko 3 milijarde i 800 milijuna kuna.
U svrhu daljnjeg poboljšanja, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti planirana su ulaganja u sustav gospodarenja otpadom u iznosu od milijardu i 250 milijuna kuna što će doprinijeti smanjenju otpada te njegovom ponovnom korištenju i recikliranju. Sredstva se očekuju i kroz Višegodišnji financijski okvir čije programiranje je u tijeku. (L.K.)
