Prema podacima Popisa 2021., najveći udio djece u stanovništvu imaju Međimurska, Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, pokazala je naša analiza na temelju podataka DZS-a. Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska imale su najveći broj obitelji s petero i više djece. U odnosu na prethodne popise stanovništva, udio neoženjenih muškaraca odnosno neudanih žena te udio razvedenih povećan je, u padu je i broj obitelji s djecom, dok je kod onih s djecom, najveći broj obitelji s jednim djetetom.
Podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela tipa obitelji ”par s djecom” u ukupnom broju obitelji. Na primjer, udio tih obitelji 1971. bio je 63,8%, a 2021. pao je na 49,7%. Istodobno raste udio obitelji tipa ”par bez djece” i ”majka s djecom” odnosno ”otac s djecom”.
U ukupnom broju obitelji s djecom, 52,5% čine obitelji s jednim djetetom, 35,1% obitelji je s dvoje djece, 9,8% obitelji je s troje djece, 1,9% obitelji s četvero djece te 0,7% obitelji s petero i više djece. Najveći udio obitelji s petero i više djece je u Međimurskoj županiji (2,0%) i Bjelovarsko-bilogorskoj (1,3%), a najveći udio obitelji s jednim djetetom u Primorsko-goranskoj (60,4%) te Istarskoj županiji (57,3%).
Najviše bračnih parova s djecom bilo je prema popisu iz 2021., nakon Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji (61.802), Zagrebačkoj (42.757), Osječko-baranjskoj (34.295) i Primorsko-goranskoj županiji (32.307) i Istarskoj županiji (24.899). Nakon Zagreba, najveći broj izvanbračnih parova s djecom, bio je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Raste i broj obitelji gdje djeca žive samo s jednim roditeljem – majkom. Ukupno ih je bilo prema zadnjem popisu 178.851. Najviše opet u Zagrebu, preko 40 tisuća, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji, oko 19,6 tisuća, Primorsko-goranskoj oko 14,1 tisuća, Zagrebačkoj oko 12,6 tisuća, Osječko-baranjskoj oko 11,6 tisuća i Istarskoj oko 9 tisuća obitelji. U porastu je i broj obitelji u kojima živi otac s djecom. Ukupno ih je bilo 39.347. Nakon Zagreba, u kojem je bilo oko 7,6 tisuća takvih obitelji, slijedi Splitsko-dalmatinska županija s oko 4,1 tisućom takvih obitelji, Zagrebačka županija s 3,1 tisućom obitelji u kojem živi otac s djecom, Primorsko-goranska s 3 tisuće, Osječko-baranjska s 2,6 tisuća i Istarska s 2 tisuće obitelji.
Najveći udjel djece u stanovništvu ima Međimurska županija, 16 posto, Dubrovačko-neretvanska 15,3 posto, Zagrebačka 14,9 posto, Splitsko-dalmatinska 14,8 posto i Zadarska 14,6 posto.
Udio neoženjenih muškaraca 2021. bio je 35,3%, a udio razvedenih 5,8%. Kako raste udio neoženjenih, smanjuje se broj onih oženjenih, a njih je 2021. bilo 55,2%.
Većina privatnih kućanstava jesu obiteljska kućanstva, odnosno kućanstva u kojima postoji barem jedna obitelj, no i njihov se udio s godinama smanjuje. Tako je, na primjer 1981. udio obiteljskih kućanstava iznosio 82,2%, a 2021. pao je na 70,4%, pokazuje statistika. Istodobno je udio samačkih kućanstava narastao sa 16% na 27,8%.
Što se tiče udjela muškaraca i žena, udjel žena najveći je u Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji. U vodećih pet, ali i svim ostalim županijama, udjel žena veći je od 50 posto.
Najviše muškaraca imaju Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Međimurska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. (L.K.)
