U pandemijskoj godini gotovo su sve županije imale pad zaposlenosti, lani je došlo do oporavka u svim županijama, ali već ove s novom krizom četiri županije bilježe pad zaposlenosti. Gleda li se presjek posljednje tri godine, najveći rast zaposlenosti imale su Zagrebačka, Zadarska, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Sisačko-moslavačka i Varaždinska županija. Analizu je napravio Hrvatski zavod za zapošljavanje, uzevši u obzir podatke o zaposlenosti, odnosno broju osiguranika u HZMO-u u kolovozu u posljednje četiri godine. Stopa registrirane nezaposlenosti najviše je od 2019. do 2021. godine pala u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U pandemijskoj 2020. godini gotovo su sve županije imale pad zaposlenosti, osim u Zagrebačkoj gdje je rast bio 1 posto, Krapinsko-zagorskoj 0,3 posto i Sisačko-moslavačkoj 0,2 posto. Stagnirala je u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Smanjenje zaposlenosti u 2020. godini bilo je najizrazitije u županijama uz obalu zbog pada turističke potražnje. U 2021. godini do oporavka na godišnjoj razini, je došlo u svim županijama, a najviše u Ličko-senjskoj, za 7,2 posto te Dubrovačko-neretvanskoj 5,4 posto. No u obje županije je to u stvari bio oporavak nakon jakog pada zaposlenosti u 2020. godini, odnosno najvećeg u odnosu na ostale županije – u DNŽ čak 12 posto, a u LSŽ 9,9 posto u 2020.  Nadalje, u 2021. godini, na godišnjoj razini  zaposlenost se je oporavila sa 5,3 postotnim rastom u Šibensko-kninskoj županiji te za 5,2 posto u Istarskoj, dok je peta najbolja županija po rastu bila Brodsko-posavska, s rastom od 4,8 posto. U nekim je županijama tako porast zaposlenosti bio dovoljan za povratak na razinu iz 2019. godine ili na razinu čak nešto veću od nje. U 2022. godini, međutim, rast zaposlenosti nije se nastavio u pet županija.  S druge strane najveći rast zaposlenosti na godišnjoj razini imale su opet Istarska županija sa 6,2 posto i Dubrovačko-neretvanska sa 5,9 posto, a potom Zadarska 5 posto, Ličko-senjska 4,8 posto i Splitsko- dalmatinska 4,4 posto.

U razdoblju od 2019. do 2022. godine (gleda li se također kolovoz mjesec), s rastom zaposlenosti od 7,8 posto prednjači Zagrebačka županija, slijedi Zadarska sa 5,4 posto, Krapinsko-zagorska 4,4 posto, Međimurska 4,2 posto te Sisačko-moslavačka i Varaždinska sa stopom rasta od 4,1 u trogodišnjem razdoblju. Jedina koja se nije uspjela oporaviti od krize je Dubrovačko-neretvanska gdje je u trogodišnjem razdoblju zabilježen pad od 1,8 posto.

Osmi mjesec pogodan je za promatranje zaposlenosti zato što je tada broj zaposlenih obično blizu sezonskog vrhunca, objašnjavaju u HZZ-u.

Registrirana zaposlenost po županijama (kolovoz)

Izvor : HZMO

Promjena registrirane zaposlenosti

Izvor: DZS

Kako pokazuju podaci stope registrirane nezaposlenosti u čijem su izračunu korišteni podaci o broju zaposlenih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i podaci o broju registriranih nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, lani je u odnosu na 2019. godinu stopa nezaposlenosti pala najviše u Sisačko-moslavačkoj županiji (2,3 postotna boda), Bjelovarsko-bilogorskoj (1,3 postotna boda), Karlovačkoj  (1 postotni bod), Virovitičko-podravskoj (0,9 postotni bod) i Osječko-baranjskoj županiji (0,4 postotna boda). Lani je pak u odnosu na 2020. godinu najveći pad zabilježen također u Sisačko-moslavačkoj županiji, za 2,8 postotna boda, u Bjelovarsko-bilogorskoj za 2,3 postotna boda, Virovitičko-podravskoj 2,1 postotna boda, Požeško-slavonskoj, Dubrovačko- neretvanskoj i Vukovarsko- srijemskoj županiji 2 postotna boda.

Stopa nezaposlenosti po županijama

Izvor: HZMO i HZZ

Najveći udio zaposlenih sa završenim diplomskim studijem u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama imali su Grad Zagreb (32,9 posto) i Primorsko-goranska županija (27,5 posto), a slijedi Splitsko-dalmatinska s udjelom od 24,4 posto, Zadarska s udjelom od 23,3 posto, Osječko-baranjska 23,2 posto i Dubrovačko-neretvanska 23,1 posto. Udio u prve dvije županije bio je dvostruko veći od udjela u potonje dvije županije. Nasuprot tome, razlike u udjelu zaposlenih sa završenim preddiplomskim studijem i kraćim stručnim studijem bile su znatno manje.(L.K.)

Struktura zaposlenih prema vrsti završenog studija