Nakon što su dvije godine zaredom sve županije dobile petice za proračunsku transparentnost, ove godine prosjek je srušila jedna županija s ocjenom 4. Konačna ocjena za sve županije je 4,95. Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zadarska županija jedine su devet puta u nizu dobile ocjenu 5, odnosno svake godine objavile svih pet proračunskih dokumenata. Institut za javne financije predstavio je danas rezultate devetog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti lokalnih jedinica čija ocjena pokazuje lagan rast – 4,6 u odnosu na lanjskih 4,5.
Institut za javne financije predstavio je rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti svih hrvatskih županija, gradova i općina u razdoblju studeni 2022. – travanj 2023. Prosječna proračunska transparentnost svih lokalnih jedinica – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – od mogućih 5 iznosi 4,6. Devetnaest županija objavilo je svih 5, gradovi prosječno 4,83, a općine prosječno 4,55 dokumenta.
Za razliku od lanjske čiste petice, ove je godine 19 županija dobilo peticu – Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Međimurska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska i Zagrebačka, odnosno, jedino je Šibensko-kninska županija dobila ocjenu 4.
Posebnu pohvalu dobile su tri županije (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zadarska) i sedam gradova (Buzet, Osijek, Pazin, Pula –
Pola, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb) koji su u svih dosadašnjih devet
ciklusa istraživanja objavili svih pet proračunskih dokumenata.
U Kući Europe u Zagrebu, u sklopu predstavljanja rezultata najnovijeg istraživanja, županu Varaždinske županije Anđelku Stričaku uručeno je priznanje za maksimalan broj osvojenih bodova Varaždinske županije u svim dosadašnjim ciklusima istraživanja Instituta. Na predstavljanju je prisustvovala pročelnica Upravnog odjela za proračun i javnu nabavu Klaudija Brezovec.
– Naši građani tj. porezni obveznici imaju pravo uvida u sve na što se troše proračunska sredstva. Osim objave proračunskih dokumenata tijekom godine imamo niz konferencija za medije na kojima najavljujemo javne pozive, potom rezultate tih javnih poziva te namjenu i iznose. Na taj način građani dobivaju potpuniju sliku o radu, nadležnostima i utrošku financijskih sredstava županije. Naravno ova nagrada je priznanje našim upravnim odjelima, prvenstveno odjelu za financije – rekao je župan Stričak.
Predstavljanju rezultata istraživanja u Kući Europe u Zagrebu bila je nazočna zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, koja je istaknula kako proračunska transparentnost omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca.
“Krapinsko-zagorska županija odlikaš je od samih početaka. Bili smo transparentni i dok još to nije bila zakonska obveza jer nam je važno da odgovorno raspolažemo sredstvima u proračunu i da građani znaju na što se troši javni novac”, istaknula je zamjenica župana Jasna Petek.
Uzme li se u obzir ocjena transparentnosti svih gradova i općina unutar županija, tada najbolje stoji Požeško-slavonska županija, iz koje je najveći broj gradova i općina objavio svih pet traženih dokumenata. Potom slijede gradovi i općine Zagrebačke, Međimurske, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije.
Ukupna prosječna transparentnost županija (zbroj transparentnosti županije te njenih gradova i općina)
Sve općine Požeško-slavonske županije objavile su svih pet ključnih proračunskih dokumenata, a po broju objava slijede općine iz Zagrebačke, Međimurske, Karlovačke i Varaždinske županije. Svi gradovi u osam županija (u odnosu na sedam županija prethodnog ciklusa), objavili su sve ključne dokumente. Predvode Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija.
Uz jednu županiju, 15% gradova i 23% općina ne objavljuje četiri od pet dokumenata koje su po zakonu obvezni objavljivati (izvještaj o godišnjem i polugodišnjem izvršenju proračuna, izglasani proračun i proračun za građane). Osim toga, 1% gradova i 12% općina ne pridržava se uputa Ministarstva financija i ne objavljuje prijedlog proračuna. Ili, u brojkama, u ovom ciklusu uz jednu županiju, 19 gradova i 99 općina nije objavilo ni sva četiri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati, dok jedan grad i 51 općina nije objavilo dokument koje je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Jedna općina nije objavila baš nijedan od traženih dokumenata.
U odnosu na prethodni ciklus istraživanja, 24% lokalnih jedinica objavilo je veći broj dokumenata, 65% ih je objavilo jednaki broj, ali 11% ih je objavilo manji broj dokumenata.
Proračunska transparentnost podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu i omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca. Na temelju njih građani se mogu angažirati i pokušati utjecati na efikasnost upravljanja javnim sredstvima, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica te na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
Institut za javne financije već godinama analizira proračunsku transparentnost svih županija, gradova i općina. Cilj je utvrditi objavljuju li svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama, bez detaljnije analize njihova sadržaja. Sama objava dokumenata – izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2021., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2022., prijedlog proračuna za 2023., izglasani proračun za 2023. te proračunski vodič za građane za 2023. – ne znači da su jedinice apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o pravu na pristup informacijama i preporuka Ministarstva financija.
Premda se prosječna razina proračunske transparentnosti tijekom godina povećavala, zabrinjava što se u ovom ciklusu bilježi pad transparentnosti u nekim jedinicama te što se veliki broj jedinica iz godine u godinu ne pridržava čak ni zakona, odnosno ne objavljuje niti one dokumente koje su po zakonu obvezne objavljivati, upozoravaju u Institutu.
Od prvog ciklusa do ovog posljednjeg, prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina porasla je s 1,8 na 4,6. Pomaci su primjetni kod svih vrsta jedinica za sve dokumente što najbolje prikazuje objava proračuna za građane – 2015. ga je objavilo samo 1% općina, a 2022. čak 84%. (L.K.)
