U tek dvije županije, Međimurskoj i Osječko-baranjskoj, jučer je potrošnja bila manja za iznad 20 posto u odnosu na petak prije bojkota, u ostalima ispod 20 posto, a u odnosu na prošli petak u svim županijama kupci su jučer trošili više. Kako pokazuju podaci Porezne uprave na razini RH iznos računa jučer je bio veći za 40 posto u odnosu na prošli petak, gledajući samo trgovinu na malo. Kod kupaca je prva euforija bojkota posustala, ali ne odustaju, a ekonomski stručnjaci poručuju da dugoročnog učinka neće biti.
Broj računa u petak 7. veljače 2025. na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja 2025. također na dan bojkota veći 16% dok je iznos računa također veći za 18%. Jučer je u odnosu na petak 24. siječnja 2025. broj računa bio veći 29 %, a iznos računa također je veći za 35%. No u odnosu na petak 17. siječnja 2025. dan kada nije bio bojkot trgovina broj računa manji 9%, a iznos računa također je manji za 13%.
Uzme li se u obzir samo trgovina na malo (G-47), broj računa u petak 7. veljače 2025. na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja 2025. također na dan bojkota bio je veći 26% dok je iznos računa također veći za 40%. Nadalje, u petak 7. veljače 2025. u odnosu na petak 24. siječnja 2025. broj računa je veći 51%, a iznos računa također je veći za 66%. U odnosu na petak 17. siječnja 2025. dan kada nije bio bojkot trgovina broj računa manji 15%, a iznos računa također je manji za 21%.
Pogleda li se iznos računa po županijama (podaci Porezne u tablici ispod teksta), u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji povećana je potrošnja jučer u odnosu na tjedan ranije za 36 posto, a u odnosu na 17.1 smanjila za 17 posto.
Brodsko-posavska je na tjednoj razini povećala jučer potrošnju za 35 posto, a smanjila u odnosu na petak prije bojkota za 19 posto.
Potrošači Dubrovačko-neretvanske županije su u odnosu na prošli petak potrošnju povećale za 35 posto, a smanjila u odnosu na 17.1 za 14 posto.
U Gradu Zagrebu povećana je potrošnja na tjednoj razini za 14 posto, a smanjenja u odnosu na 17. siječanj za 19 posto.
Istarska županija je u odnosu na prošli petak povećala potrošnju za 34 posto, a u odnosu na petak prije bojkota smanjena za 14 posto.
Karlovačka županija povećala je na tjednoj razini promet u trgovinama za 32 posto, a smanjila u odnosu na 17.1. za 15 posto.
Koprivničko-križevačka županija imala je u istom usporednom periodu povećanje od 44 posto, odnosno smanjenje za 16,5, Krapinsko-zagorska županija povećanje na tjednoj razini od 38 posto , a u odnosu na tri tjedna prije, odnosno prije bojkota, smanjenje za 18 posto, Ličko-senjska županija u istom usporednom razdoblju povećanje za 26 posto, odnosno smanjenje za 7 posto. Nadalje, Međimurska županija je u odnosu na prošli petak imala povećanje potrošnje za 31 posto, a u odnosu na petak prije bojkota smanjenje za 22 posto, Osječko-baranjska županija u istom usporednom razdoblju povećanje za 38 posto, odnosno smanjenje za 20 posto, Požeško-slavonska županija povećanje za 45 posto, tj. smanjenje za 17 posto, Primorsko-goranska županija povećanje od 30 posto u tjedan dana, a u odnosu na vrijeme prije bojkota smanjenje za 18 posto. Sisačko-moslavačka županija povećala je potrošnju jučer, 7.2. u odnosu na prošli petak, 31.2. za 39 posto, a smanjila u odnosu na 17.1. za 15 posto, u istom usporednom razdoblju Splitsko-dalmatinska županija povećala potrošnju za 43 posto, odnosno smanjila za 16,5 posto, Varaždinska povećala za 35 posto, tj. smanjila za 19 posto u odnosu na 17.1. Stanovnici Virovitičko-podravske županije također su jučer povećali potrošnju u odnosu na tjedan prije, za 40 posto, a smanjili u odnosu na 17.1. za 13 posto, Vukovarsko-srijemska županija povećala za 45 posto, tj. smanjila za 16 posto , Zadarska povećala za 29 posto u tjedan dana, a u odnosu na petak od prije tri tjedna smanjila za 14 posto , Zagrebačka u tom istom usporednom razdoblju povećala za 27 posto, tj. smanjila za 16 posto, a Šibensko-kninska povećala u tjedan dana za 33 posto, a u odnosu na petak prije bojkota smanjila za 15 posto.
Odnosno jučer su u odnosu na petak najmanje povećali potrošnju stanovnici Grada Zagreba, Ličko-senjske za 26 posto, Zagrebačke za 27 posto, Zadarske za 29 posto, Primorsko-goranskoj za 30 posto, Međimurskoj 31 posto, Karlovačkoj 32 posto…
U odnosu na 17. siječanj, petak prije bojkota, najvjernija bojkotu je jučer bila Međimurska županija, u kojoj je smanjena potrošnja za 22 posto, u Osječko-baranjskoj za 20 posto, a svima ostalima ispod 20 posto. Brodsko-posavskoj, Varaždinskoj i Gradu Zagrebu za 19 posto, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj za 18 posto…
Prvog petka bojkota pad je bio u 20 županija iznad 40 posto, prošloga petka njih 20 imalo je pad iznad 20 posto, a ovoga petka dvije iznad 20 posto, 18 između 10 i 20 posto…
Bojkot se nastavlja, s mjerom ‘Svaki tjedan lanac jedan’, građani ga podržavaju, no pita li se stručnjake, nisu uvjereni da je to ispravna metoda, koja će dovesti do smanjenja cijena. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov kaže da do pada cijena neće doći, nego eventualno do sporijeg rasta. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je prokomentirao kako generatorom inflacije smatra enormni rast plaća u javnom sektoru što je dovelo do pritiska na poslodavce u privatnom i na kraju prebacivanja troška na krajnjeg kupca.
‘Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput izrazito snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih u Hrvatskoj (+14,7% nominalno ili 11,8% realno u 2024. godini, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3%, nasuprot 16,6% na razini prosjeka EU te svega 14,0% u Italiji) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, kompliciranih i skupih poslovnih procedura poslovanja, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata iznad prosjeka EU, povećanja troška inpute, naročito rada (+28% u dvije godine) i energenata (+75% u trgovini u dvije godine), kao i povećanog neto uvoza. Hrvatska ima najveći deficit u inozemnoj razmjeni prehrambenih proizvoda (oko 2,5% BDP-a), a u zadnje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama CEE regije te Njemačkom i Italijom. To nas čini najizloženijima kretanju rastućih uvoznih cijena (trenutno mlijeka, mesa, ulja, kave, kakaovca, itd.), obično viših u odnosu na pretpostavljene domaće cijene. Zbog toga, bez sustavnih promjena u smjeru dereguliranja ekonomije, smanjenja fiskalnog ugriza države te olakšavanju uvjeta investiranja koje može rezultirati pojačanom konkurencijom među trgovcima, zaključujemo da efekt bojkota trgovaca može biti isključivo kratkoročan i zanemariv, a u nekim situacijama čak i protiv interesa samih potrošača’ – rekao je Stojić. (L. Kiseljak)
