Izuzme li se Grad Zagreb, koji je vodeći po svim pokazateljima, osim ekonomičnosti poslovanja, najveću dobit ostvarile su lani tvrtke iz Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Osječko-baranjske i Istarske županije. Po prihodima u vodećih pet je i Vukovarsko-srijemska županija, čiji su poduzetnici ostvarili i najveći izvoz. Splitsko-dalmatinska i Istarska su imale najveći broj poduzetnika, a po broju zaposlenih druga je nakon SDŽ, Zagrebačka županija, koja je imala i najveće prosječne plaće. Najbolju ekonomičnost poslovanja imaju poduzetnici iz Karlovačke županije. Pokazuje to najnovije izvješće FINA-e o poslovnim rezultatima poduzetnika po županijama.
Poduzetnici iz Vukovarsko-srijemske županije lani su izvezli roba u vrijednosti od 19,2 milijarde kuna, što je najviše u odnosu na ostale županije, izuzev Zagreba, ali su po visini prihoda peti s ostvarenih 35,2 milijarde kuna te sedmi po visini dobiti od gotovo 1,1 milijarde kuna. No mjesečna prosječna primanja su ispod 5.000 kuna.
Najveću dobit ostvarili su poduzetnici iz Zagreba, pa Zagrebačke županije, gotovo 2,7 milijardi kuna, Splitsko-dalmatinska 2,56 milijardi kuna, Primorsko-goranske županije 2,16 milijardi te Osječko-baranjske i Istarske županije, 1,8 milijardi kuna.
Prve tri županije po visini dobiti, bile su vodeće i po visini ostvarenih prihoda poduzetnika, a slijede Istarska i Vukovarsko-srijemska županija.
Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, prvi su poduzetnici Karlovačke županije, drugi su poduzetnici Zadarske, treći poduzetnici sa sjedištem u Krapinsko-zagorskoj županiji, četvrti iz Virovitičko-podravske i peti poduzetnici iz Grada Zagreba te potom oni iz Osječko-baranjske županije.
Najveći broj poduzetnika, nakon Zagreba, smješten je bio u Splitsko-dalmatinskoj županiji, oko 15,9 tisuća, pa u Istarskoj, gotovo 11,8 tisuća, u Primorsko-goranskoj oko 30 manje, Zagrebačkoj 9,8 tisuća i Osječko-baranjskoj 6,1 tisuću.
No broj poduzetnika nije izjednačen s brojem zaposlenih. Najviše ih je zaposlenih, nakon Zagreba, bilo kod poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj te Varaždinskoj županiji.
Najbolja prosječna mjesečna primanja imali su zaposleni u Zagrebu, oko 7,3 tisuće kuna, pa Zagrebačkoj županiji blizu 6,5 tisuća kuna, Koprivničko-križevačkoj 6,25 tisuća kuna, Istarskoj 6,2 tisuće kuna, te Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji gdje su prosječna mjesečna primanja bila 6 tisuća kuna. U ostalim županijama prosječne plaće su bile manje od 6 tisuća kuna, a u dvjema manja i od 5 tisuća kuna.
Rang lista županija u 2021. g. – broj poduzetnika i zaposlenih, prosječna plaća, ukupni prihodi, izvoz i dobit/gubitak razdoblja (iznosi u tisućama kuna, indeksi 2020=100,0, prosječne plaće u kunama)
‘Prema rezultatima poslovanja poduzetnika u 2021. godini, promatrano na razini županija, gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija, što potkrepljuju podaci prezentirani u tablici. Prvi po svim kriterijima prezentiranim u tablici, osim po ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici su čije je sjedište u županiji Grad Zagreb (udio od 33,2% u broju poduzetnika, 38,4% u broju zaposlenih, 48,9% u ukupnim prihodima, 38,4% u izvozu i 52,7% u neto dobiti), čemu je najviše doprinio rezultat sljedećih društava: INA d.d., HEP d.d., PLIVA HRVATSKA d.o.o., Hrvatski Telekom d.d. i drugih.’ – komentiraju u FINA-i.
Poduzetnici grada Zagreba u 2021. godini ostvarili su veći konsolidirani rezultat – neto dobit, u odnosu na 2020. godinu, za 11,7 milijardi kuna, na što je utjecaj imalo društvo INA d.d. s 1,3 milijarde kuna dobiti, HEP d.d. s 1,1 milijardom kn dobiti i FORTENOVA GRUPA d.d. s 318,2 milijuna kn dobiti. INA d.d. i FORTENOVA GRUPA d.d. iskazali su gubitak u 2020. godini, u ukupnom iznosu od 2,2 milijarde kn. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su veću neto dobit za 2,1 milijardu kuna, poduzetnici Primorsko-goranske za 1,7 milijardi kuna, a poduzetnici Zadarske županije za 1 milijardu kuna. Na rezultat poduzetnika u navedenim županijama najviše su utjecali rezultati društava: TOMMY d.o.o. (Split, 129,6 milijuna kn dobiti), PLODINE d.d. (Rijeka, 264,5 milijuna kn dobiti), JADROLINIJA (Rijeka, 42,1 milijun kn dobiti, u odnosu na gubitak u 2020. od 135,6 milijuna kn), TANKERSKA PLOVIDBA d.d. (Zadar, 130,5 milijuna kn dobiti), PUNTA SKALA d.o.o. (Zadar, 121,8 milijuna kn dobiti; u 2020. godini 29,8 milijuna kn gubitka) i TURISTHOTEL d.d. (Zadar, 77,9 milijuna kn dobiti; u 2020. godini 2,9 milijuna kn gubitka). Za razliku od 2020. godine, kada su poduzetnici Istarske, Dubrovačko-neretvanske i Šibensko-kninske županije iskazali negativan financijski rezultat, 2021. godinu završili su s neto dobiti u ukupnom iznosu od 2,6 milijardi kuna. Na rezultat poduzetnika u navedenim županijama najviše su utjecali rezultati društava: VALAMAR RIVIERA d.d. (Buići, dobit od 304,6 milijuna kn), MAISTRA d.d. (Rovinj, dobit od 170,6 milijuna kn), PLAVA LAGUNA d.d. (Poreč, dobit od 145,1 milijun kn), BELVEDERE d.d. u stečaju (Dubrovnik, dobit od 123,1 milijun kn) i KNAUF d.o.o. (Uzdolje, dobit od 82 milijuna kn).
Treba i napomenuti da se izneseni prikaz poslovanja poduzetnika po županijama odnosi na njihovo sjedište, dok se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. (L.K.)
