Najviše su za kulturu iz proračuna u 2023. godini izdvojile Međimurska i Istarska županija, a slijede Zadarska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija. Po rastu izdvojenih sredstava u top pet su još Brodsko-posavska, Ličko-senjska, Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i Šibensko-kninska županija. Pokazala je to naša analiza napravljena iz posljednje dostupnih izvješća županija za 2023. godinu o izvršenju proračuna.
Revitalizacija kaštela i dvoraca, ulaganje u domove kulture i muzeje, spomenike, sudjelovanje u nizu programa i projekata, sudjelovanje u prekograničnim europskim projektima kojima se također obnavljaju kulturna zdanja, ali za što su sredstva dostupna i iz drugih izvora europskih fondova, kao i kroz NPOO, samo su neki od većih projekata kojima se posljednjih godina radi na obnovi kulturnih institucija. Usto, Županije svake godine izdvajaju iz proračuna sredstva za programe i projekte, kao što muzejsko-galerijske i kulturno-scenske djelatnosti, glazbene, dramske i plesne djelatnosti, kazališne djelatnosti, književno-nakladničke djelatnosti, zaštite i očuvanja objekata kulture i materijalne i nematerijalne kulturne baštine itd.
Naša analiza je pokazala da je su sve županije imale rast izdvajanja za kulturu u 2023. godini, u prvih pet udio u proračunu za kulturu je veći od 1 posto, a kod ostalih iznosi do 1 posto proračuna.
Najviše su za kulturu izdvojile Međimurska i Istarska županija, po stanovniku 43, odnosno 18 kuna, a po udjelu iz proračuna 3,48 posto, odnosno 1,48 posto. Zadarska je po stanovniku izdvojila 14,81 euro, Primorsko-goranska 11,44 eura i Osječko-baranjska 10,91 euro. Treća po udjelu izdvojenih sredstava je Primorsko-goranska županija s 1,31 posto namijenjenih za kulturu, Osječko-baranjska s 1,22 posto i Zadarska s 1,02 posto. Najveći porast sredstava imala je također Međimurska županija, za 3,6 milijuna eura, odnosno za blizu 400 posto. Primorsko-goranska povećala je sredstva za nešto više od pola milijuna eura, Zadarska za blizu pola milijuna, Istarska za gotovo 380 tisuća, a Brodsko-posavska za nešto više od 270 tisuća eura. U postocima, Međimursku slijedi Ličko-senjska s rastom od 100 posto, Bjelovarsko-bilogorska s rastom od 62 posto, Varaždinska s rastom od 60 posto i Šibensko-kninska s rastom od 57 posto.
Međimurska županija vodeća je u svim analiziranim kategorijama. Po stanovniku je izdvojila za kulturu 43 posto, iz proračuna gotovo 3,5 posto, a u odnosu na 2022. godinu sredstva povećala za 3,6 milijuna eura, odnosno za 393,5 posto.
Novi veliki projekt Međimurske županije na početku ove godine jest revitalizacija Feštetićeva kaštela u Pribislavcu. Feštetićev kaštel bit će u potpunosti obnovljen te revitaliziran čime će postati dio jedinstvenog međimurskog koncepta interpretacijskih centara kojima prezentiramo našu povijest i kulturnu baštinu. Riječ je o projektu sufinanciranom iz europskih fondova, vrijednom 6,6 milijuna eura.
„Ponosno ulazimo u realizaciju ovog velikog projekta u nama vrlo važnom području, području prezentacije naše kulturno-povijesne baštine – temelja našega identiteta. Feštetićev dvorac jedan od najočuvanijih u Hrvatskoj, on je biser baštine kraja i zaštićeno kulturno dobro. Projekt je vrijedan više od 6 milijuna eura i iznimno zahtjevan, no mi smo dorasli tom zadatku što smo dokazali obnovom utvrde Staroga grada u Čakovcu i formiranjem Riznice Međimurja. Započinjemo najveći projekt Međimurske županije u području revitalizacije u ovom trenutku čime nastavljamo strategiju ove županije u očuvanju naših vrijednosti“, rekao je župan Matija Posavec
Županija sa 100 tisuća eura sufinancira treću fazu uređenja izgradnje Doma kulture u Općini Sveti Martin na Muri.
U godini u kojoj se navršilo 45 godina od formiranja Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Međimurca o kojoj skrbi Muzej Međimurja Čakovec, kuća međimurskog najvećeg slikara bit će obnovljena, a time i zaštićena dragocjena ostavština. Obnova je vrijedna 278,8 tisuća eura.
Projekt obnove Memorijalne zbirke sufinanciran je s 214,3 tisuće eura iz EU fonda, dok preostali dio iznosa osigurava Međimurska županija 35,7 tisuća eura, te Muzej Međimurja 28,9 tisuća eura. Prema planiranoj dinamici radovi bi trebali biti završeni tijekom kolovoza 2025.
Od ranije započetih projekata spomenimo obnovu Staroga grada Čakovca, izgradnja glasovitog vidikovca u bregovitom dijelu kraja na Mađerkinom bregu, pa Matulov grunt koji je okupljalište umjetnika te se profilirao i kao kulturni centar.
Istarska županija izdvojila je po stanovniku 17,87 eura, iz proračuna udjel od 1,48 posto, a u godinu dana sredstva za kulturu povećala za blizu 380 tisuća eura.
Proračun Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost u 2024. godini iznosio je 4,2 milijuna eura, a u 2025. godini osigurano je gotovo 5,8 milijuna eura, što je povećanje od 1,5 milijuna eura, odnosno za 36 %. Promatra li se pak, 2021. godina kada je osigurano 2,85 milijuna eura, u 2025. sredstva su povećana za čak 102 %.
‘Konkretne brojke iz proračuna najbolja su potvrda koliko nešto vrednujemo ili smo nečemu posvećeni“, istaknuo je nedavno župan Boris Miletić.
Nedavno je obilježeno 30 godina od donošenja regionalnog Zakona br. 15/1994 Regije Veneto o zaštiti kulturnog nasljeđa Republike Venecije u Istri i Dalmaciji, poznatog kao “Zakon Beggiato, zahvaljujući kojem je na područje Istre, prvenstveno u spomenike, uloženo više od 12 milijuna eura.
Županija je lani nastavila i s izdavaštvom te je objavljeno nekoliko kapitalnih djela, a značajan obol je dan i obnovi baštine, kao što su kaštel Rota, kaštel Paz, kaštel Kožljak, kaštel Dvigrad, obnova fresaka u Vižinadi, Grožnjanu i Sv. Lovreču.
Od važnih obljetnica tu je i 30. izdanje Sajma knjiga u Istri.
Lani je dovršen iznimno vrijedan, višegodišnji EU projekt „Take it slow“, zahvaljujući kojem je 2022. godine uređena i otvorena kuća kaštela u Momjanu, a lani predstavljena knjiga Čarobna Istra. Županija je i lani sufinancirala ili u potpunosti financirala organizaciju preko stotinu manifestacija. Usvojen je ključni dokument za kulturu tj. Plan razvoja kulture Istarske županije – Regione Istriana za razdoblje 2024. – 2029.
Početkom ove godine slijedi raspisivanje natječaja. Jedan se odnosi na Istarski filmski fond, uveden 2023. godine. Sredstva se za tu svrhu ove godine povećavaju s 25.000 eura na 50.000 eura. Drugi javni poziv se odnosi na dodjelu jednokratne pomoći mladom umjetniku ili umjetnici za produkciju u iznosu od 15.000 eura, što je isto novina. Također, objava Javnog poziva za dodjelu nagrade Krasna zemljo – Meraviglioso paese, a tu je i postavljanje i otkrivanje spomenika – kipa Miji Mirkoviću – Mate Baloti, u Puli.
‘Istarska županija surađuje s jedinicama lokalne samouprave i kad govorimo i kulturi, koja će u 2025. godini biti u znaku brojnih projekata pa će se, primjerice, potpisati ugovor s Općinom Sveti Lovreč Pazenatički za Kuću orgulja; s Općinom Oprtalj za MUSEOS – Muzej seoba i stradanja; s Općinom Cerovlje za opremanje Centra izvrsnosti u Grimaldi, a ugovor će biti potpisan i s Općinom Grožnjan o daljnjoj revitalizaciji Završja – Piemonte dell`Istria.’ – kaže župan.
U 2024. godini, nakon 18 izdanja, zaključen je projekt XII×II (kalendar i CD), kojim je Županija promovirala mlade istarske glazbenike i likovne umjetnike.
„Pronaći ćemo druge načine da pomognemo mlade umjetnike i kulturnjake. U tom smislu želim istaknuti da su ove godine sredstva za mlade umjetnike ponovno povećana i to s 50 na 70 tisuća eura te su dodijeljena po objavljenom javnom pozivu. Drugo, želio bih naglasiti rad naših ustanova, odnosno Povijesnog i pomorskog muzeja, Etnografskog muzeja Istre te Muzeja suvremene umjetnosti koji su imali vrlo kvalitetne i posjećene izložbe, kao i Istarske kulturne agencije. Posebnu pažnju pridajemo i međunarodnim projektima, a u 2025. nas očekuju dva: Istria Terra Gotica i REEL. Njima ćemo dobiti značajna bespovratna sredstva te ćemo obogatiti kulturnu ponudu Istre“, rekao je nedavno pročelnik Vladimir Torbica.
Primorsko-goranska županija izdvojila je u 2023. po stanovniku 11,44 eura, iz proračuna 1,38 posto udjela za kulturu, a u godinu dana sredstva povećala za 522,4 tisuće eura.
Župan Zlatko Komadina obavijestio je nedavno kako su za financiranje javnih potreba u kulturi u Proračunu Primorsko-goranske županije za 2025. godinu predviđena sredstva u iznosu od 341.000 eura kojim će se financirati 158 programa koji su prošli na natječaju za razne kulturne djelatnosti i aktivnosti: za književnost i nakladništvo 31 program, za područje dramske i plesne umjetnosti 18 programa, glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost 28 programa, vizualne umjetnosti i interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse 29 programa, zatim za kulturno-umjetnički amaterizam 22 programa, međunarodnu kulturnu suradnju 4 programa, muzejsku i arhivsku djelatnost 9 programa te očuvanje i zaštitu nematerijalne kulturne baštine 17 programa.
Lani je otvorena Kuća halubajskega zvončara, kapitalni projekt Općine Viškovo čiju je izgradnju pomogla i Primorsko goranska županija. Prva je to ustanova na području Hrvatske koja zvončarsku tradiciju kao nematerijalno kulturno dobro zaštićeno od strane UNESCO-a, obrađuje sustavno i temeljito, koristeći interaktivne elemente te suvremeni pristup u prezentaciji eksponata i tema obuhvaćenih postavom.
Osječko-baranjska županija je po stanovniku izdvojila 10,91 euro, odnosno 1,22 posto iz proračuna.
Lani je počeo projekt energetske obnove zgrade Muzeja likovnih umjetnosti, a omogućen je u sklopu Javnog poziva za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra. Projekt sufinancira Europska unija kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.
U 2023. godini izdvojeno je 27,3 tisuće eura za programe i projekte udruga, ustanova i KUD-ova, što je znatno više nego godinu prije, jer su uvrštene i ustanove.
Županijski vijećnici donijeli su nedavno odluku o osnivanju nove javne ustanove Centra za upravljanje kulturnom baštinom – CUKUR Varaždinske županije.
– Varaždinska županija dosad nije imala niti jednu ustanovu koja bi vodila brigu o kulturnim dobrima, a na području naše županije ih je čak 228. CUKUR Varaždinske županije bit će ustanova za trajno obavljanje djelatnosti u kulturi, primarno zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom u skladu sa zakonom, a posebno objektima koji imaju funkciju prezentacije, promocije i interpretacije kulture. Primarno bi vodila brigu o Interpretacijskom centru Špilja Vindija, posjetiteljskim centrima Gaveznica i Gomila, dvorcima Bela I, Opeka i Šaulovec, nekadašnjem austrougarskom vojnom konjičkom kompleksu u Optujskoj ulici te drugim objektima. Pozivam vas da podržite ovu odluku jer naslijeđe generacija koje su prije nas gradile ovu županiju to zaslužuju. Njihova postignuća, dobra izgrađena davno prije nas, trebaju biti zaštićena, prezentirana i obnovljena te zaljubljenicima u našu povijest dana na korištenje – rekao je župan Anđelko Stričak.
U tijeku je urbanističko-arhitektonsko-dizajnerski natječaj za izradu idejnog rješenja Interpretacijskog centra Špilja Vindija, koji će provoditi Društvo arhitekata Varaždina. U budućoj zgradi Interpretacijskog centra se širokoj publici i posjetiteljima iz regije i svijeta želi prezentirati kulturna, povijesna, prirodna i znanstvena baština Špilje Vindije na najvišem mogućem nivou te prenijeti informacija o špilji i neandertalcu koji je tu živio u kamenom dobu. Planirana površina Interpretacijskog centra Špilja Vindija je 2.400 četvornih metara bruto razvijene površine, a idejno rješenje odnosi se na zgradu interpretacijskog centra, interpretacijski postav, okoliš interpretacijskog centra i parkiralište kod špilje Vindija.
Varaždinska županija objavila je lani Javni poziv za javne potrebe u kulturi Varaždinske županije za 2025. godinu, kojim se daje podrška programima i projektima koji se ističu kvalitetom, stručnošću, kontinuitetom, značajem i prepoznatljivošću u lokalnoj sredini te onih profiliranih na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu s posebnim naglaskom na očuvanje tradicionalnih i običajnih vrijednosti te razvojem novih, suvremenih i interdisciplinarnih kulturnih praksi, programi koji se održavaju u manjim mjestima, programi koji posebno promiču prostorno ravnomjeran razvoj kulture i umjetničkog stvaralaštva diljem Varaždinske županije.
Lani je za tu svrhu odobreno 206.330 eura, a što je bilo 16.330 eura više nego 2023. godine.
Šibensko-kninska županija povećala je u godinu dana sredstva za kulturu za 57,33 posto.
Županija je prošle jeseni objavila javni poziv za financiranje programa/projekata javnih potreba u kulturi Šibensko-kninske županije za 2025. godinu, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 140.500 eura, a putem kojeg se planira financirati između 60 i 70 programa/projekata. Sredstava su namijenjena provedbi projekata i programa na području muzejsko-galerijske i kulturno-scenske djelatnosti, međunarodne kulturne suradnje, glazbene, glazbeno-scenske, dramske i plesne djelatnosti, kazališne djelatnosti, književno-nakladničke i knjižničarske djelatnosti te organizaciji književnih akcija i manifestacija, kulturno-umjetničkih amaterizama, zaštite i očuvanja objekata kulture i materijalne i nematerijalne kulturne baštine, likovne djelatnosti, audiovizualne djelatnosti, medijske kulture, vizualne umjetnosti i tehničke kulture.
U 2024. godini je osigurano za programe i projekte 129.000 eura, što znači da se nastavlja rast sredstava za kulturu.
U organizaciji Hrvatskog sabora kulture i Šibensko-kninske županije lani je održana osnivačka skupština Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Šibensko-kninske županije. Nakon višegodišnje stanke, zajedno s Hrvatskim saborom kulture, lani je organizirana 14. Smotra folklora Šibensko-kninske županije.
U ovoj godini za programe/projekte u kulturi osigurano je 50.000 eura. Riječ je o financiranju programa i projekata likovne, glazbene, glazbeno-scenske i plesne djelatnosti, programa i projekata kazališne, filmske i video djelatnosti, programi i projekti knjižnične, knjižne i nakladničke djelatnosti, programi i projekti nove medijske kulture itd. (L.K.)
