U razdoblju od 2017. do 2019. godine najveći saldo ukupnih migracija (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) kao i saldo inozemnih migracija ( razlika doseljenih iz inozemstva u odnosu na odseljene) imala je Istarska županija, a vodeća je i gleda li se migracijski saldo u te dvije godine u odnosu na broj stanovnika, pokazala je naša analiza na temelju podataka DZS-a. Povećanje migracijskog salda – veći rast doseljenih u odnosu na odseljene, ukupnog i onog s inozemstvom, lani je u odnosu na godinu prije imala Splitsko-dalmatinska županija, a u odnosu na 2017. godinu Vukovarsko-srijemska županija. Lani je najveći ukupni migracijski saldo imala Istarska županija, a onaj s inozemstvom Splitsko-dalmatinska županija. U odnosu na broj stanovnika najveći je migracijski saldo bio u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Županije uz more postale su posljednjih godina sve privlačnije za doseljavanje stranaca, ali i domaćih ljudi koji se vraćaju iz inozemstva. Prednjače Istarska i Splitsko-dalmatinska županija. Lani su sve županije uz more imale više doseljenog stanovništva nego iseljenog, što iz inozemstva, što iz ostalih krajeva zemlje. U top pet županija lani migracijski saldo s inozemstvom pokazuje i da je strancima ili domaćim povratnicima za stanovanje sve zanimljivija i jedna kontinentalna županija – Krapinsko-zagorska. U ukupnim migracijama slijedi ju na kontinentu Zagrebačka županija u koju useljava najviše stanovnika iz drugih županija.
U dvogodišnjem razdoblju Istarska županija je imala najbolji migracijski saldo – s inozemstvom i ukupni, kao i ukupni saldo u odnosu na broj stanovnika. U migracijskom saldu s inozemstvom imala je 2.624 više doseljenog stanovništva nego iseljenog, a slijede ju Dubrovačko-neretvanska (1.367), Splitsko-dalmatinska (772), Krapinsko-zagorska (-484) i Zadarska županija (-488).
U ukupnom migracijskom saldu nakon Istarske županije sa 4.155 više doseljenih nego iseljenih stanovnika, slijedi Dubrovačko-neretvanska županija (1.170), Zadarska (218), Splitsko-dalmatinska (-247) i Krapinsko-zagorska županija. (-390)
Osim što je u razdoblju od 2017. do 2019. godine imala najbolji ukupan i inozemni migracijski saldo, Istarska županija imala je i najbolji migracijski saldo i po broju stanovnika – 1,26 posto gleda li se migracijski saldo s inozemstvom, odnosno 2 posto kada je riječ o ukupnom migracijskom saldu. Također, Istarska županija je lani imala najbolji ukupan migracijski saldo – 1.757 osoba je ukupno više doselilo, nego iselilo, a druga je bila gleda li se inozeman migracijski saldo – 1.395 više doseljenih nego iseljenih iz inozemstva.
Da je Istarska županija zanimljiva za život, potvrđuju i naše analize gradova, prema kojima su upravo istarski gradovi na vrhu po kvaliteti života, gospodarstvu, obrazovanju, demografiji… Lani je Županija imala čak četiri grada pobjednika unutar tri kategorije.
Od demografskih mjera same Županije, koje uz razvijeno gospodarstvo također utječu na doseljavanje stanovništva, spomenimo da je lani za prijevoz učenicima osnovnih škola bila osigurana sredstva u iznosu od 13.398.283 kuna. Sa 630 kuna po učeniku sufinancira se smještaj u učeničkim domovima.
U iznosu od 1.100 kuna isplaćuje se mjesečna studentska županijska stipendija i stipendija za studente slabijeg imovnog stanja, a 2.200 kuna stipendija za deficitarni studij medicine za što se raspisuje poseban natječaj.
Od drugih potpora vezanih za školovanje izdvaja se provođenje EU projekta MOZAIK 3- osiguranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno- obrazovnim ustanovama čiji je osnivač Istarska županija pa financiranje pomoćnika u nastavi (putem ugovora o djelu) za učenike s teškoćama koji nisu uključeni u naprijed navedeni projekt.
Županija putem javnog natječaja financira projekte udruga i ustanova u području mentalnog zdravlja djece i mladih i podrške obitelji poput programa za podršku roditeljstvu, savjetovališta, podrške roditeljima čijoj djeci su potrebne rane intervencije i sl. S obzirom na zakonsku obvezu ali i uvažavajući činjenicu da je ekonomski neopravdano organizirati prijevoz 1-3 djece na udaljenim relacijama, a organizacija predškole za taj broj djece je neracionalna, Istarska županija pruža Općini Lanišće financijsku pomoć na način da joj prenese sredstva u svrhu (su)financiranja dijela troškova u visini cijene autobusne karte za djecu – polaznike predškole.
Istarski domovi zdravlja održavaju tečajeve za trudnice i grupe za potporu dojenja (tijekom 2019. godine obuhvaćeno je 260 trudnica tečajem, a kroz grupe je prošlo 83 mama s bebama). Centar za socijalnu skrb Pazin – podružnica Obiteljski centar održava radionice Baby fitness za roditelje i djecu do godine dana starosti (tijekom 2019. ukupno 54 korisnika u Puli i Pazinu). Kroz javni natječaj daje se potpora udrugama koje se bave potporom trudnicama, rodiljama i babinjačama, novorođenčadi i djece.
Za razvoj gospodarstva zasigurno je važno ulaganje u turizam, ali i što se sve veći značaj daje poljoprivredi.
Lani su Županija i Istarska razvojna agencija, u suradnji s poslovnim bankama te HBOR-om potpisale kreditnu liniju „Poduzetnik 2019.“ za male i srednje poduzetnike Istarske županije, ukupnog kreditnog potencijala od 60 milijuna kuna, s povlaštenim uvjetima i subvencijom na kamatu iz županijskog proračuna. BDP Istarske županije je 26 posto veći od prosjeka zemlje, jačaju strana ulaganja, u vrhu su po ugovorenim sredstvima iz EU fondova…
Najbolji trend rasta ukupnih i inozemnih migracija u 2019. u odnosu na 2018. godinu imala je Splitsko-dalmatinska županija. U odnosu na 2017. bila je četvrta po ukupnim migracijama (2.560), odnosno druga po inozemnim migracijama (2.708). U razdoblju od 2017. do 2019. godine SDŽ je bila treća gledaju li se migracije s inozemstvom, 772 više doseljenih nego iseljenih tj. 0,17 posto u odnosu na broj stanovnika, a četvrta po ukupnim migracijama (-247) tj. -0,05 posto je iznosio migracijski saldo u odnosu na broj stanovnika.
Jedna od najznačajnijih demografskih mjera Splitsko-dalmatinske županije je mjera Tu je moj dom. Ta se mjera nastavlja i ove godine, pa bi prema najavama do kraja kolovoza trebalo biti isplaćeno oko 15 obitelji. Riječ je o mjeri za poticaj mladim obiteljima iz ruralnih područja za izgradnju i adaptaciju kuća. Vrijednost pojedinačnih potpora je od 40 do 120 tisuća kuna nepovratnih sredstava.
Županija osigurava naknadu za novorođenu djecu, a visina ovisi o broju djece u obitelji i mjestu prebivališta na području SDŽ, ovisno o indeksima razvijenosti.
Za rad vrtića Županija osigurava sredstva za uređenje vrtića i nabavu opreme te nabavu didaktičkih sredstava i pomagala za vrtiće kao i unapređenje standarda predškolskog odgoja i organizaciju produženog boravka u vrtićima.
Sufinancira se školska prehrana te osiguravaju sredstva za sufinanciranje smještaja učenika u iznosu od 50 posto. U Proračunu SDŽ su osigurana sredstva za potporu studentima iz obitelji s 5 i više djece.
Veliki značaj Županija daje ICT obrazovanju koji ima sve veći gospodarski značaj, a za mlade osigurava Centre izvrsnosti. Centri izvrsnosti u SDŽ počeli su s radom u školskoj godini 2016./2017., a od tada udvostručen je broj polaznika i mentora. Centar djeluje u pet predmeta – matematika, informatika, prirodoslovlje, nove tehnologije i poduzetništvo. Pohađa ih 430 učenika iz SDŽ, ali i susjednih županija.
U odnosu na 2017. godinu Vukovarsko-srijemska županija je lani bila vodeća po trendu rasta migracijskog salda, odnosno bržeg rasta doseljenih u odnosu na iseljene osobe. Čak je 3.560 bio rast doseljenih nego iseljenih, od čega se na one iz inozemstva odnosilo 3.298 osoba.
‘Učiniti ćemo sve kako bi se naši strateški projekti nastavili realizirati ali i započeli novi, jer oni su ključ razvoja ovog kraja. Prema zadnjim ažuriranim podacima ukupan iznos ugovorenih bespovratnih sredstava u Vukovarsko-srijemskoj županiji od listopada 2016. do 29. veljače 2020. godine iznosi 2.941.245.484,00 kuna. Gleda li se odnos ugovorenih EU sredstava po stanovniku, Županija je na visokom trećem mjestu u odnosu na ostale županije. Poljoprivreda i drvna industrija su na vrhu prioriteta ulaganja, pa je tako ove godine započela realizacija Agrotehnološkog i Drvno-tehnološkog centra. Tu je i projekt navodnjavanja vrijednosti 205 milijuna kuna, pa projekt „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi“ …
Od demografskih mjera tu su primjerice sufinanciranje rada „Savjetovališta za djecu – prijatelj dojenja“ pri domovima zdravlja. Organizirane su i grupe za potporu dojenja u gotovo svim naseljima VSŽ, te je uvedena cjelodnevna dostupnost patronažne službe.
‘Za prijevoz učenika srednjih škola godišnje osiguravamo 25.000.000,00 kn, a za učenike osnovnih škola 6.411.348,19 kn. Za osiguranje pomoćnika u nastavi godišnje je osigurano 1.947.500,00 kn, za stipendije i potpore za školovanje 500.000,00 kn, za provedbu projekta Sigurna škola – 50.000,00 kn, za natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola – 350.000,00 kn, za izradu projektne dokumentacije za izradu energetskih obnova 6 OŠ osigurano je 32.000.000,00 kn, za Shemu školskog voća i mlijeka, te Školski medni dan 550.000,00 kn i besplatnu školsku prehranu u osnovnim školama 2.436.000,00 kn. ‘ – rekao nam je nedavno u intervjuu župan Božo Galić.
Po bržem rastu useljavanja u odnosu na iseljavanje u posljednje dvije godine dobar trend bilježe još dvije slavonske županije – Osječko-baranjska i Brodsko-posavska. Lani je u odnosu na 2017. godinu u Osječko-baranjskoj županiji 2.903 osoba više doselilo nego odselilo, a od toga se na trend inozemnog migracijskog salda odnosi 2.652 osoba. U odnosu na preklani više ih je doselilo 985, od čega iz inozemstva 912.
Ta županija sve više izdvaja za potpore poduzetnicima i poljoprivrednicima. Pokazala je to i u vrijeme korone. ‘Naglašavam da su županijske potpore svake godine sve veće, a za usporedbu možemo reći da su potpore odobrene kroz Upravni odjel za gospodarstvo 2017. godine iznosile 4,2 milijuna kuna, potom 6,2 milijuna kuna, pa 8,6 milijuna kuna, a ove godine 11,2 milijuna kuna. Po prvi puta potpore imaju i oni koji se bave turizmom, a konkretno mjere samo za suzbijanja krize izazvane pandemijom iznose 1,7 milijuna kuna’ – rekao je nedavno župan Ivan Anušić.
Od demografskih mjera spomenimo da Županija za prvo, drugo i treće rođeno dijete isplaćuje 1.000 kuna naknade. Osigurava i besplatan obrok kroz EU projekt, ali i vlastita sredstva, sufinancira prijevoz redovitih učenika srednjih škola u iznosu od 7,5% cijene mjesečne učeničke karte za autobus odnosno vlak, doznačuje učeničkim domovima 630 kuna po učeniku iz decentraliziranih sredstava.
Svake godine se raspisuje natječaj za dodjelu stipendija redovnim učenicima/studentima u kategorijama: daroviti, daficitarni, STEM i slabijeg socijalnog statusa. Godišnje se prosječno dodjeljuje 80 učeničkih i 50 studentskih stipendija. Stipendije se isplaćuju u 10 obroka u visini od 450 kuna za učenike i 1.000 kuna za studente. Ukupno planirani iznos 1.400.000 kuna
Svake godine se raspisuje natječaj za dodjelu potpora za poslijediplomski studij za što je u Proračunu za 2020. osigurano 250.000 kuna. Svake godine se dodjeljuje u prosjeku 50 potpora
U 2020. godini Županija je osigurala pomoćnike u nastavi za 112 učenika s teškoćama i to kroz ESP projekt “Učimo zajedno 4” i županijski projekt “Pomoćnici u nastavi” za što je u Proračunu ukupno osigurano 4.612.270 kuna
U 2020. godini osiguran je iznos od 200.000 kuna za sufinanciranje produženog boravka učenika 1. i 2. razreda osnovnih škola kojima je Osječko-baranjska županija osnivač. OBŽ osigurava sredstva za jednokratne pomoći socijalno ugroženim građanima te osobama koje zapadnu u materijalne poteškoće zbog određenih životnih situacija. Također pruža financijske potpore udrugama za provedbu programa i projekata koji su od interesa za opće dobro u OBŽ, između ostalih i za programe i projekte civilnih udruga romske manjine iz područja unapređenja položaja djece pripadnika romske nacionalne manjine, za programe u organizaciji stambenih zajednica za mlade, za programe psihosocijalne podrške obiteljima djece i djeci oboljeloj od malignih bolesti.
Zagrebačka županija je lani u ukupnim migracijama bila četvrta županija – 1.040 više doseljenih nego iseljenih osoba, a treća sa stopom od 0,33 posto u odnosu na broj stanovnika. Druga je u trendu povećanja salda ukupnih migracija u 2019. u odnosu na 2018. godinu ( 1.459 osoba), a druga po inozemnim migracijama (1.080). U odnosu na 2017. godinu treća je u ukupnim migracijama (2.680), a četvrta u inozemnim migracijama (2.364).
Zagrebačka županija daje po tisuću kuna naknade za svako rođeno dijete u obitelji. Za tu namjenu planiran je iznos od 2,9 milijuna kuna. Lani je isplaćeno 2.378 naknada.
U prethodnoj školskoj godini Županija je osigurala 300 kuna po učeniku osnovnih škola za nabavu radnih bilježnica i dr. obrazovnih materijala, a JLS su osigurale ostatak sredstva do tržišne vrijednosti. Sufinancira se i prijevoz učenicima srednjih škola na područjima Županije na kojima ne postoji javni linijski prijevoz, a decentraliziranim sredstvima financira u 100% iznosu prijevoz za one učenike osnovnih škola koji ostvaruju pravo na prijevoz (od 1. do 4.razreda – veća udaljenost od 3 km, od 5. do 8. razreda veća udaljenost od 5 km).
U školskoj godini 2018./19. je dodijeljeno 50 novih stipendija. Učeničke stipendije iznosile su 500 kuna, studentske 1000 kuna, a uvjete za nastavak stipendiranja ostvarilo je 108 stipendista tako da je Županija imala ukupno 158 stipendista . U školskoj godini 2019./20. povećan je broj novih stipendista na 75 (45 učenika i 30 studenata) kao i iznosi stipendija na 600 kuna za učenike i 1.200 kuna za studente. U školskoj godini 2019./20. uvjete za nastavak stipendiranja je ostvarilo 88 mladih tako da stipendije ZŽ ukupno primaju 163 stipendista. Na godišnjoj razini riječ je o preko 2 milijuna kuna, a stipendije se isplaćuju za svih 12 mjeseci.
Naša je analiza pokazala da je Županija među top pet županija po izdvajanju za školarine i stipendije.
U školskoj godini 2018./19. bili su osigurani pomoćnici u nastavi za 156 učenika. Ove se godine traže 162 pomoćnika u nastavi za rad sa 180 učenika.
Puno se radi na gradnji i obnovama škola.
Energetski se obnavlja kompleks zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici što je ujedno i najveća energetska obnova kada je riječ o školama u Zagrebačkoj županiji ukupne vrijednosti 30,8 milijuna kuna.
– U ovoj godini krećemo s gradnjom škole u Luki i dogradnjom osnovne škole u Pušći te gradnjom sportskih dvorana u Bedenici i Klinča Selima. Kroz dvije godine, s 80 milijuna kuna kredita i 60 milijuna kuna vlastitih sredstava, realizirat ćemo 13 značajnih kapitalnih investicija u školstvu – rekao je nedavno župan Stjepan Kožić.
Zagrebačka županija je nadalje osigurala 1,8 milijuna kuna najslabije razvijenim općinama sa svog područja s ciljem podizanja kvalitete predškolskog odgoja i naobrazbe.
Zagrebačka županija je lani bila vodeća županija, nakon Grada Zagreba, po ostvarenim ukupnim prihodima i neto dobiti poduzetnika. Županija je u 2019. godini ostvarila 27% veću neto dobit u odnosu na 2018. godinu. Izvoz je povećan za 11 posto, prosječna neto plaća povećana je za 3 posto, za 19,1 posto povećane su bruto investicije… Uz sve to, Županija je ove godine zbog korone povećala poticaje za poduzetnike na čak 13 milijuna kuna, gotovo dvostruko više u odnosu na plan.
U Zagrebačkoj županiji je u 2019. godini sjedište imalo 9019 poduzetnika, kod kojih je bilo 62.700 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 8,5%. Poduzetnici županije ostvarili su u 2019. godini ukupne prihode u iznosu od 57,9 milijardi kuna (11,9% više u odnosu na 2018. godinu) te neto dobit od 2,3 milijarde kuna (26,8% više). Uvoz je povećan za 11,6%, a izvoz za 11%. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4.346 kuna što je 3% više u odnosu na 2018. godinu. Zagrebačka županija je u odnosu na druge županije na petom mjestu prema broju poduzetnika, četvrtom prema broju zaposlenih kod poduzetnika te na drugom mjestu prema iskazanim ukupnim prihodima i neto dobiti.
U 2019. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 37 726 osoba, a u inozemstvo se odselilo 40 148 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -2 422. Ipak, dok je lani samo tri županije imalo pozitivan ukupan migracijski saldo, ove godine ga ima devet županija. (Lidija Kiseljak)
