Prema podacima aplikacije Otvoreni proračun Hrvatske zajednice županija najviše iz EU po stanovniku planira ove godine povući Virovitičko-podravska županija, pa Varaždinska, Grad Zagreb, Bjelovarsko-bilogorska i Požeško-slavonska županija. U brojkama, najviše Zagreb, pa Varaždinska županija, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Splitsko-dalmatinska županija.

Program Slavonija, Baranja, Srijem stavio je posljednjih godina slavonske županije u vrh po ugovorenim EU projektima, pa i povučenim sredstvima. U vodećih pet, što po planiranim ukupnim povučenim sredstvima ili povučenim po stanovniku, nalaze se u vodećih pet čak četiri slavonske županije – Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija. Bjelovarsko-bilogorska i Varaždinska, koje su također u top pet, tek bi u sljedećem razdoblju trebale dobiti Razvojni program, a što bi onda dodatno povećalo ugovaranje projekata. Po ugovorenim sredstvima se pak posljednjih godina izdvaja i Splitsko-dalmatinska županija.

Većina njih sredstva je iskoristilo za gradnju i dogradnju škola, energetsku obnovu javnih zgrada, različite projekte kroz koje se nudi nadstandard u obrazovanju, zatim za poboljšanje usluga u zdravstvu, vatrogastvu, projekte revitalizacije kulturnih objekata, pa tako i obnovu dvoraca…

U odnosu na broj stanovnika, proračuni županija za ovu godinu pokazuju, da će najviše sredstava povući Virovitičko-podravska županija, 1.267 po stanovniku, Varaždinska županija 1.228 kuna, Zagreb 1.137 kune, Bjelovarsko-bilogorska županija 1.065 kuna i Požeško-slavonska 1.002 kune.

Plan povučenih sredstava iz EU po stanovniku, proračun za 2021. godinu

Izvor: Otvoreni proračun

Virovitičko-podravska županija planira povući ove godine 1.267 kuna po stanovniku iz EU. I naša je analiza napravljena prema podacima konsolidiranih proračuna pokazala da je ta županija bila među vodećima po povućenim sredstvima u razdoblju od 2017. do 2019. godine.

‘Svake godine kontinuirano Županija aktivno sudjeluje na svim relevantnim Pozivima na dostavu prijedloga te se tako sustavno već desetak godina prepliću potpisivanja ugovora za nove projekte s realizacijom postojećih od Kladara do Stare Jošave, od istoka do zapada naše županije gdje se prepliću gradilišta, investicije i nove projektne priče.’ – komentira župan Igor Andrović.

Jedan od projekata koje izdvajaju u VPŽ je, primjerice, Centar za posjetitelje – Dvorac Janković Suhopolje koji se odnosi na obnovu dvorca Janković u Suhopolju i nastavak je ulaganja županije u obnovu ruševnih dvoraca tj. kulturne baštine ovoga kraja te stavljanje istih u funkciju turizma. Virovitičko-podravska županija zadnjih godina pozicionirala se kao županija koja je prepoznatljiva po revitalizaciji objekata kulturne baštine na svom području. Obnova Centra za posjetitelje sa smještajnim kapacitetima vrijedila je gotovo 40 milijuna kuna a uslijedila je i rekonstrukcija perivoja, također iz EU sredstava putem prekogranične suradnje s Republikom Mađarskom, vrijedna 4,9 milijuna kuna. Spojem nekoliko različitih projekta nastao je Centar sa 15 soba, 5D kinom i posjetiteljskim sadržajem koji spaja povijest i kulturnu baštinu s najmodernijom tehnologijom.

Zatim, važan je i projekt dogradnje i opremanja dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija Opće bolnice Virovitica vrijedan 50 milijuna kuna, koji je pridonio poboljšanju efikasnosti kroz bolju organizaciju poslovanja i bolje uvjete rada za zaposlenike u pogledu prostora, veće dostupnosti zdravstvenih usluga kroz pružanje dodatnih usluga za pacijente koji gravitiraju Virovitičko-podravskoj županiji, a nabavom nove medicinske opreme omogućeno je povećanje broja prijema u dnevnim bolnicama i smanjenje broja prijema na akutne bolničke odjele za 7,93% do 2024. godine. Glavne aktivnosti projekta su razvoj dnevne kirurgije, oprema za centralnu sterilizaciju, operacijske sale i jedinicu za intenzivnu njegu u objektu D1 (nova postojeća zgrada), opremanje dnevnih bolnica, nabava opreme za sljedeće odjele: pedijatrija, kirurgija, oftalmologija, interna te uspostava dnevnih bolnica – Dogradnja zgrade Aneks B1. Projekt je uspješno proveden u 2019. godini.

Tehnološko inovacijski centar Virovitica predstavlja znanstveno-istraživačku infrastrukturu od posebnog značaja za Virovitičko-podravsku županiju čija namjena jest provedba istraživačko-razvojnih projekata u znanstvenim poljima poljoprivrede, biotehnologije i prehrambene tehnologije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,5 milijuna kuna, financiran je bespovratnim europskim sredstvima u stopostotnom iznosu. Partneri u provedbi projekta te daljnjem radu su: Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek i Poljoprivredni fakultet u Osijeku.  Znanstvena zajednica će u Tehnološko-inovacijskom centru provoditi istraživanja koja će biti primjenjiva u poljoprivredi na našem području, ali i području cijele Slavonije. Istraživat će kulture koje se sade na našem području, ali i dio prehrambene tehnologije i proizvodnje te pomagati njihovom unaprjeđenju.

Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici je najvažniji razvojni projekt Virovitičko-podravske županije u sektoru mljekarstva, vrijedan više od 36 milijuna kuna. Projekt je to Županije s partnerom Agronomskim fakultetom u Zagrebu. U stopostotnom iznosu financirat će se u sklopu Razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema a otvorenje Centra očekuje se tijekom svibnja 2021. godine. Prostirat će se na dva kata i 1500 četvornih metara, nudit će usluge za istraživanje i razvoj novih proizvoda na bazi mlijeka, probne proizvodnje novih proizvoda od mlijeka prema zahtjevu poduzetnika iz mljekarskog sektora, usluge laboratorijskih istraživanja kao i edukacije.

Na području Virovitičko-podravske županije provedeni su brojni projekti energetskih obnova javnih zgrada od energetske obnove škola do obnove dvorana i domova zdravlja ukupne vrijednosti od 40 milijuna kuna.

Na području Županije, županijskim i europskim sredstvima, izgrađeni su novi poduzetnički inkubatori u Orahovici i Pitomači, dok je u Slatini, temeljito obnovljen i poduzetnicima prilagođen prostor bivšeg Doma zdravlja. Bio je to projekt vrijedan 28 milijuna kuna, Mreža inkubatora VPŽ, za što je Virovitičko-podravska županija, kao nositelj, dobila 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Budi STEMpatičan, najbolji je hrvatski EU projekt 2020. godine u kategoriji „Doprinos znanosti i inovacijama“ svih hrvatskih županija. Radi se o projektu ulaganja u znanje i ljude, obrazovno-odgojne djelatnike koji će ovim projektom prepoznati darovitu djecu u STEM području. Projekt “Budi STEMpatičan!” odnosio se na razvoj modela identifikacije i rada sa STEM darovitim učenicima u osnovnoj i srednjoj školi te izrade preporuka za unapređenje nastavne i izvanškolskih aktivnosti za STEM darovite učenike. Financiran je u okviru Europskog socijalnog fonda.

Centar za kulturu zdravlja – dvorac Janković Cabuna, projekt je vrijednosti  56,2 milijuna kuna te je trenutno u fazi realizacije. Navedenim projektom će se obnoviti dvorac Janković u Cabuni kako bi se stvorili preduvjeti za unapređenje upravljanja kulturnom baštinom na području Virovitičko-podravske županije i aktivnosti koje u integriranom programu potiču razvoj i promociju tradicije, kulture, zdravog načina života i stvaranje destinacije poželjne za život i razvoj kontinentalnog turizma. Projekt će se provoditi u razdoblju od 36 mjeseci. Budući Centar za kulturu zdravlja – dvorac Janković u Cabuni bit će jedna od točaka na povijesnoj plemićkoj ruti koja je novo uspostavljeni turistički proizvod Virovitičko-podravske županije, a koja spaja najljepše od Podravine i Slavonije.

Bjelovarsko-bilogorska županija također se i u ovoj godini nalazi u top pet županija po planiranim povučenim sredstvima iz EU. Otvoreni proračun pokazuje da je riječ o 1.065 kuna po stanovniku. Među vodećima je bila i u našoj analizi napravljenoj prema podacima konsolidiranih proračuna od 2017. do 2019. godine.

Bjelovarsko-bilogorska županija je 2013. godine kada je Damir Bajs ponovno postao župan bila zadnja županija u Republici Hrvatskoj po povlačenju europskih sredstava i zadnja županija u Hrvatskoj po ulaganjima u školstvo. Ovog trenutka Bjelovarsko-bilogorska županija treća je županija kada govorimo o županijskih projektima po povlačenju europskih sredstava i druga županija po ulaganjima u školstvo u Republici Hrvatskoj u apsolutnom iznosu, kažu u Županiji.

Proračun Bjelovarsko-bilogorske županije 2013. godine bio je 123 milijuna kuna, a 2021. godine planirani proračun iznosi gotovo 1,1 milijardu kuna iz čega proizlaze i brojni projekti putem kojih se uspješno koriste europska sredstva. Među njima su i projekti u zdravstvu gdje se posebno izdvaja najveća zgrada u povijesti grada Bjelovara s javnom funkcijom kao i Bjelovarsko-bilogorske županije u povijesti, a riječ je o gradnji nove zgrade Opće bolnice Bjelovar projektu vrijednom 272 milijuna kuna, a za što su dijelom osigurana i europska sredstva. Radovi na izgradnji su u punom jeku, a realizacijom projekta građani županije dobit će novu modernu bolnicu – bolnicu 21. stoljeća.

Također, Bjelovarsko-bilogorska županija u najvećem je investicijskom ciklusu energetske obnove županijskih škola, te gradnje i nadogradnje škola, a riječ je o 50 školskih objekta u koje će se ukupno uložiti preko 250 milijuna kuna. 32 objekata je završeno ili je pri kraju, 15-ak investicija je u tijeku, a za dio škola raspisani su natječaji za izvođača radova. Također, pri kraju je u energetska obnova Doma za starije osobe u Bjelovaru, a energetski je obnovljena i zgrada bolnice i stomatologije u Bjelovaru.

Jedan u nizu europskih projekata je i projekt Regionalnog centra kompetentnosti u zdravstvu Medicinske škole Bjelovar. Riječ je o dva odobrena europska projekta koji podrazumijevaju nadogradnju i opremanje škole te uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti u koji se ulaže preko 62 milijuna kuna za što su u potpunosti osigurana sredstva, a uskoro slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova za nadogradnju Medicinske škole u Bjelovaru.  S obzirom da se radi o ustrojstvu praktički nove ustanove prva aktivnost u drugom dijelu projekta je uspostava rada Centra kompetentnosti i partnerska suradnja budući da projekt obuhvaća trinaest partnera.

Bjelovarsko-bilogorska županija provodi ili je privela kraju i niz drugih europskih projekata poput projekta „Za zdravlje Bjelovarsko-bilogorske županije“ putem kojeg su obnovljene četiri ispostave Doma zdravlja u županijskim gradovima i opremljene novom medicinsko-dijagnostičkom opremom. Županija je i nositelj projekta „Za žene Bjelovarsko-bilogorske županije“ koji se financira iz programa Zaželi i sada je u provedbi faza II spomenutog projekta putem kojeg se pomaže građanima treće životne dobi. Putem europskih sredstava financira se i besplatan obrok za djecu od rizika od siromaštva u županijskim školama, a osigurana su i sredstva za asistente u nastavi te drugi.

Požeško-slavonska županija, prema planu proračuna, u ovoj bi godini trebala povući 1.002 kune iz EU po stanovniku. I ta je županija bila među vodećima po povućenim sredstvima u razdoblju od 2017. do 2019. godine, pokazala je naša nedavna analiza.

U ovom mandatu na čelu sa županom Alojzijem Tomaševićem pokrenut je ukupno 61 projekt. Od pokrenutih projekata, odnosno onih koji su završeni i koji su trenutno u provedbi, 43 je projekata sufinancirano sredstvima Europske unije, te je 18 nacionalnih projekata. Požeško-slavonska županija također je i partner u mnogobrojnim projektima. Ukupna vrijednost završenih i projekta koji su u provedbi je 365,3 milijuna kuna. U navedenom razdoblju realizirano je 23 europska projekta, a u trenutnoj provedbi ih je 20. Trenutno se na ocjenjivanju nalazi i 6 projekata vrijednosti gotovo 16,7 milijuna kuna.

“Kada analiziramo iznose svih projekata te koliko je sredstava iz Europskih fondova privučeno u našu županiju uz niz drugih aktivnosti, govorimo o više stotina milijuna kuna. Znajući da fiskalni kapaciteti županije ili naših korisnika nisu značajni i veliki odlučili smo se prije nekoliko godina okrenuti prema EU fondovima. Završili smo požešku i pakračku bolnicu, izgrađujemo i radimo nove domove zdravlja, energetskim obnovama obnovili smo sve matične škole i većinu područnih škola te ćemo i dalje nastaviti raditi na novim projektima koji su u pripremi. ” – naglasio je svojevremeno župan Tomašević.

Požeško-slavonska županija potpisala je  20. srpnja 2018. godine važan Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje, Srijema u okviru istoimenog projekta temeljem kojeg  je planirano uspostaviti nove kulturno-turističke destinacije. Posebno se ističu projekti „Svijet graševine“,  Terme Lipik, te Požeške bolte čija ukupna vrijednost prelazi 180 milijuna kuna, za koje je financiranje i odobreno.

Kako su nam nedavno opisali u Razvojnoj agenciji PANORA projektom Svijet graševine obuhvaćeni su radovi na izgradnji i opremanju Spahijskog podruma u Pakracu i Muzeja bećarca u Pleternici te aktivnosti usmjerene na brendiranje i promociju Svijeta graševine, projektom se povezuju vinske destinacije PSŽ i razvija brend vezan uz tradiciju vinarstva. Nositelj je Grad Pakrac, a vrijednost mu je  65,3 milijuna kuna.  Požeške bolte je projekt koji obuhvaća uspostavu interpretacijske infrastrukture na dva objekta u centru Požege – Požeškoj kući i Muzeju. Nositelj je Grad Požega, a vrijednost mu je 40,7 milijuna kuna. Terme Lipik (Izgradnja objekta Ville Zinke „Vila dobre vode“ u kojem  se na inovativan način interpretirati termalna baština Lipika, koja je popraćena modernim tehnologijama u svrhu prezentacije i interpretacije, odnosno proširene stvarnosti kako bi posjetiteljima što bolje dočarala ponudu grada Lipika. Projekt također obuhvaća i rekonstrukciju i opremanje objekta Narodnih kupki namijenjenog za potrebe individualnog pristupa terapijsko-rehabilitacijskim programima te obnovu lječilišnog perivoja u Lipiku. Nositelj je Grad Lipik, a vrijednost projekta je  73 milijuna kuna.

Tu je i niz projekata prijavljenih putem SBS, za koje je počela izrada tehničke dokumentacije, a realizacija će biti u sljedećem razdoblju, kao što je primjerice projekt  Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije. Kroz Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije, izradit će se  studije/analize te modeli za razvoj poljoprivrede u Županiji, kao i tehnička dokumentacija za objekt samog Centra. Nositelj projekta također je Županija, a vrijednost je 2,5 milijuna kuna. Nadalje, u tijeku je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za obnovu Trenkovog dvorca i parka u Trenkovu. Za projekt Kuća graševine izrađuje se projektno – tehnička dokumentacija, a odnosi se na izgradnju centralnog mjesta Svijeta graševine – Kuću graševine u Kutjevu koja će biti interpretacijski centar vinske tradicije i kulture. Vrijednost je 2,9 milijuna kuna. I na kraju, kroz projekt Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu izrađuje se dokumentacija za rekonstrukciju zgrade. Osnivanjem Centra otvoriti će se mogućnosti kontinuirane edukacije medicinskih stručnjaka, studenata i učenika, ali i zaposlenika zdravstvenih ustanova te će im se tako osigurati stjecanje potrebnih znanja i vještina. Vrijednost je 2,3 milijuna kuna, a nositelj je Grad Pakrac.

Osim navedenih projekata uključenih u Razvojni sporazum Slavonija, Baranja, Srijem velik posao je odrađen na projektima energetske obnove u zgradama javnog sektora, zgradama koje obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja te energetskim obnovama višestambenih zgrada. Kroz  41 projekt energetske obnove obnovljeno ili je u obnovi ukupno 31 zgrada u vrijednosti 105,5 milijuna kuna. Od toga je u 21 školsku zgradu uloženo 53,9 milijuna kuna, a u 3 zgrade socijalne i zdravstvene infrastrukture 45,8 milijuna kuna (Opća županijska bolnice Požega  21,3 milijuna, EO OŽB Pakrac i bolnice hrvatskih veterana  13,4 milijuna kuna, EO Doma za starije i nemoćne osobe Požega 10,8 milijuna kuna). Za ove projekte je osigurano i sufinanciranje vlastitog udjela iz sredstava Fonda za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 27,2 milijuna kuna.

U brojkama, najviše sredstava iz EU planira, nakon Zagreba, povući Varaždinska županija, 898,3 milijuna kuna, Osječko-baranjska 180,2 milijuna kuna, Vukovarsko-srijemska 167,7 milijuna kuna i Splitsko-dalmatinska županija 149,4 milijuna kuna.

Plan povučenih sredstava iz EU, proračun za 2021. godinu

Izvor: Otvoreni proračun

U Varaždinskoj županiji plan je povući 216 milijuna kuna.

U 3,5 godine je realizirano ili u realizaciji više od 860 milijuna kuna vlastitih EU projekata, u odnosu na 4 milijuna kuna u mandatu bivše županijske vlasti. Već se intenzivno pripremaju novi EU projekti, među kojima su najveći projekt ulaganja u zdravstveno-turistički kompleks u Varaždinskim Toplicama, u hotele „Jupiter“ i Josipova kupelj“, vrijedan 600 milijuna kuna te projekt izgradnje geotermalne elektrane na području Lunjkovec-Kutnjak, a u drugoj fazi i na području Ludbrega, vrijedan 630 milijuna kuna. Posebno je značajan projekt izgradnje i opremanja Centralnog operacijskog bloka, „srca“ Opće bolnice Varaždin bolnice“ vrijedan 405 milijuna kuna.

– Ovaj projekt je Vlada već uvrstila u prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što je gotovo polovica svega što smo dosad realizirali. I dok će taj projekt biti financiran iz dodatnog EU fonda za oporavak, za financiranje novog EU proračuna 2021. – 2027. godine pripremamo i niz projekata vrijednih više od dvije milijarde kuna – istaknuo je župan Radimir Čačić.

U obrazovanje će biti uloženo više od 500 milijuna kuna. Najveći je projekt rekonstrukcije i dogradnje Glazbene škole u Varaždinu i uspostava konzervatorija kao dodiplomskog studija Sveučilišta Sjever u suradnji s Glazbenom školom, vrijedan 100 milijuna kuna, a uz to je iznimno važna i dogradnja te rekonstrukcija Osnovne škole Ivanec, čime će se u Županiji osigurati uvjeti za 100 posto jednosmjensku nastavu. Na području zaštite kulturne i prirodne baštine će, uz izgradnju replike dvorca Opeka, revitaliziran će biti jedinstveni arboretum, kreće se u obnovu bolnice u dvorcu Drašković u Klenovniku, najvećem dvorcu u Hrvatskoj, a u povijesnim podrumima Županijske palače uređen će biti Centar za posjetitelje s visokom tehnologijom koji će kroz virtualnu stvarnost prezentirati kulturne i prirodne ljepote Varaždinske županije.

Osječko-baranjska županija planira povući 180,2 milijuna kuna, a u top pet županija je bila i u našoj analizi vodećih županija po povučenim sredstvima od 2017. do 2019. godine.

U Osječko-baranjskoj županiji od provedenih i onih u tijeku i planu izdvajaju projekte  Izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku, Izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, Projekt Dostupnija primarna zdravstvena zaštita na području cijele OBŽ, Izgradnja Centra za autizam,  pa sustava za navodnjavanje,   energetsku obnovu javnih zgrada (završena za 54 objekta),  projekt „Školski obrok za sve“, Izgradnja nove zgrade i dvorane Srednje škole Donji Miholjac, Izgradnja I. gimnazije Osijek,  Projekt Geotermalni potencijal Osječko-baranjske županije,  Projekt revitalizacije brownfield područja OLT Osijek,  Izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek,  Obnova Hrvatskog narodnog kazališta Osijek, Obnova Muzeja likovnih umjetnosti Osijek,  Rekonstrukcija i proširenje Zračne luke Osijek,  Obnova zgrada Kolodvora Osijek,  Projekt „Skimco“ Sveučilišta J.J. Strossmayera, Izgradnja nove zgrade Dnevne bolnice i Objedinjenog hitnog prijema KBC-a Osijek, Rekonstrukcija dvorac Eugena Savojskog u Bilju,  Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, pa izgradnja  dva centra kompetentnosti: Elektrotehnička i prometna škola Osijek u sektoru elektrotehnike i računarstva te Ugostiteljsko-turistička škola Osijek u sektoru ugostiteljstva i turizma, Projekt subvencioniranja kamata na stambene kredite građana i projekt obnove  kolodvora Laslovo.

Nedavno je potpisan  ugovor o  dodjeli bespovratnih sredstava za za projekt Izgradnja Zgrade 1. Gospodarskog centra u Osijeku. Ukupna vrijednost projekta u prvoj fazi iznosi 63,7 milijuna kuna, s tim da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU sudjeluje s 44,9 milijuna a Osječko-baranjska županija s 18,7 milijuna kuna. Ukupna vrijednost projekta je 350 milijuna kuna. Zgrada je osmišljena kao multifunkcionalni objekt s mogućnošću prilagodbe prostora veličini i zahtjevima događanja, mješovite namjene. Svrha njene izgradnje je unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i usluga ulaganjem u sajamsko-prezentacijski prostor, jačanje pozitivne poduzetničke klime i umrežavanje dionika aktivnih u poduzetništvu.

Nedavno je potpisan i ugovor s izvođačem radova za gradnju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, projekta vrijednog 100 milijuna kuna. RDC je projekt izgradnje poljoprivredne infrastrukture od posebnog značaja za Osječko-baranjsku županiju i  poljoprivredne proizvođače. Realizirat će se u tri faze izgradnje. Prva faza obuhvaća smještajne kapacitete u U.L.O. režimu i s dinamičkom atmosferom. Planirani kapacitet iznosi 2.910 tona jabuka i ostalih voćarskih vrsta pogodnih za skladištenje. Od toga prostori za 690 tona se odnose na ekološku proizvodnju, a 220 tona za komercijalnu proizvodnju. Postoje i prostori koji će služiti za privremeno skladištenje voća i povrća, pa će ukupni smještajni kapacitet voća i povrća u RDC-u biti 3.298  tona. Objekt će se gradit na prostoru na 8.000 kvadratnih metara u Eko industrijskoj zoni Nemetin, a planirano je zapošljavanje 25 djelatnika i još 29 na određeno radno vrijeme

Na području Osječko-baranjske županije u tijeku je izgradnja tri sustava navodnjavanja (SN Puškaš, SN Mala šuma – Veliki vrt i SN Poljoprivredni institut Osijek), a raspisan je javni natječaj za izgradnju SN Budimci-Krndija. Za tri sustava su u cijelosti osigurana sredstva iz Programa ruralnog razvoja, dok SN Puškaš zajedno financiraju Hrvatske vode i Osječko-baranjska županija. Pripremljene su građevinske dozvole za izgradnju još dva sustava i čim se zatvori financijska konstrukcija može početi njihova izgradnja.

Osječko-baranjska županija se je i ove godine uključila u EU projekt Osiguranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva pod nazivom „Školski obrok za sve“ koji je i jedinstven u Hrvatskoj, jer je odmah na počecima osnovna ideja bila je povezivanje lokalnih OPG-ova i njihove proizvode donijeti na stol osnovnoškolcima, kako bi na taj način imali barem jedan topli obrok dnevno, a u isto vrijeme osnaživati domaće proizvođače i prerađivače hrane. Uz EU novac u projektu sudjeluje sa svojim sredstvima i županija, a uključili su se i gradovi i općine, kako bi  svih 18.000 osnovnoškolaca imalo osiguran topli obrok. U ovoj školskoj godini kroz EU Županiji je odobreno 999.000 kuna.

Vukovarsko-srijemska županija će prema planu povući 167,7 milijuna kuna iz EU ove godine, a također je bila i među vodećim županijama po povučenim sredstvima od 2017. do 2019. godine.

‘Kada sagledamo posljednje četiri godine, možemo reći kako smo imali visok intenzitet rada. Dobar dio projekata je završen ali je dobar dio projekata i započet. Projekti su usmjereni na razvoj potencijala naše županije. Puno smo napravili u području poljoprivrede, napravili smo velik iskorak pokretanjem i realizacijom Agro-klastera kroz koji smo okupili male proizvođače, obiteljska gospodarstva. Za njih stvaramo infrastrukturu kao što je Agro-tehnološki centar u Cerni i sustave navodnjavanja. Rezultat tog rada je prije par dana potpisivanje ugovora vrijednog 132 milijuna kuna za sustav koji će navodnjavati 1500 hektara na području Lipovca i Ervenice. Riječ je o ukupnoj investiciji u sustave navodnjavanja na području Vukovarsko-srijemske županije od 200 milijuna kuna iz Europskih fondova, bez vlastitih sredstava. Naši strateški projekti u okviru projekta Slavonija, Baranja i Srijem trebaju se provoditi i oni su izuzetno značajni za nas. Potpisali smo i drugi aneks Razvojnog sporazuma u okviru kojega se nastavlja s projektom Agro-tehnološkog centra u Cerni za preradu voća i povrća. Idemo sa projektom geotermalnih izvora u Babinoj Gredi. Želimo postati samodostatni u proizvodnji hrane i u proizvodnji energije, razvijati kontinentalni turizam.  Isto tako u drvno-tehnološkom sektoru, treba nam više finalnih proizvoda. Zato smo osnovali Drvno-tehnološki centar Slavonski hrast koji se gradi u Gradištu. Želja nam je da tamo dođu mladi inženjeri koji će učiti i proizvoditi te osnivati svoje tvrtke koje će proizvoditi finalne proizvode. Centar treba biti njihov pokretač.’ – komentirao je neki dan župan Božo Galić.

Kako bi istaknuli važnost cestovnog tranzitnog prometa te bolju cestovnu infrastrukturu usvojen je i strateški projekt Auto park Lipovac, a cjelokupnu transportno-logističko priču zaokružuje pripremom projekta Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije – I faza.

U cilju valorizacije prirodne baštine kao turističkog proizvoda pokrenut je projekt Vrata  spačvanskog bazena –  izgradnja i opremanje  Bioekološko edukacijskog centra Virovi. Što se tiče IT sektora i poljoprivrede svakako vrijedi spomenuti i projekt Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi kojim će se uspostaviti regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Projektom Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko- srijemske županije nastoji se prirodne resurse (geotermalnog potencijala) staviti u funkciju gospodarskog razvoja županije.

Na petoj poziciji po visini planiranih povučenih sredstava od 149,4 milijuna kuna, kako je prikazano u proračunu za 2021. godinu, je Splitsko-dalmatinska županija. 

Županija je ugovorila u proteklom razdoblju čak 6,1 milijardu kuna vrijednih projekata. Kako su nam nedavno u Razvojnoj agenciji RERA-i nabrojili, neki od najvažnijih projekata su Uspostava regionalnog centra kompetentnosti (RCK) u turizmu i ugostiteljstvu Split, vrijednosti oko 75 milijuna kuna i Projekt uspostave centra  kompetencija CEKOM 3LJ, vrijednosti 74 milijuna kuna. Kroz poziv za strateške projekte iz programa prekogranične suradnje INTERREG Italija – Hrvatska odobreni su lani novi projekti od kojih najznačajniji FIRESPILL, projekt kojem je RERA nositelj, koji okuplja 14 partnera, a osnovni je cilj povećanje kapaciteta organizacija za hitne službe u svrhu poboljšanja učinkovitosti u rješavanju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom. Unapređenje operativnih sposobnosti hitnih službi osigurat će se nabavkom sigurnosne opreme, hitnih vozila na kopnu i moru, mobilnih zapovjednih i upravljačkih jedinica, komunikacijskih sustava te izgradnje i  uspostave centra za naprednu obuku. Predviđeni proračun projekta je 120 milijuna kuna, od toga oko 65 milijuna kuna odnosi se na aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iz istog programa ugovoreno je još četiri projekta, ukupne vrijednosti oko 210 milijuna kuna, u kojima RERA, kao partner, sudjeluje s proračunom od 11 milijuna kuna.

Tu su još projekti, primjerice, Watercare, koji brine o vodi, Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, projekt Holistic, pa PEPSEA koja brine o onečišćenju… (L.K.)