Prema podacima konsolidiranih proračuna za 2020. godinu, najviše su za zaštitu okoliša po stanovniku izdvojile Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska, Međimurska i Primorsko-goranska županija. Isti je poredak i po kriteriju udjela izdvajanja. U odnosnu na godinu ranije najveći rast izdvojenih sredstava imala je Vukovarsko-srijemska županija, a u odnosu na 2017. godinu Sisačko-moslavačka županija. Pokazala je to analiza napravljena iz proračunskih podataka.

Najveći dio projekata vezanih za zaštitu okoliša odnose se na EU projekte te gospodarenje otpadom. Bespovratna EU sredstva najviše se povlače posljednjih godina za uređenje okoliša i gradnju posjetiteljskih centar koji interpretiraju  prirodne baštine specifične za pojedine krajeve, odnosno dijelove županija.

Po stanovniku i prema udjelu iz proračuna za zaštitu okoliša je u 2020. godini najviše izdvojila Dubrovačko-neretvanska županija, 159,62 kune, odnosno 2,01 posto, slijedi Šibensko-kninska s izdvojenih 134,46 kune po stanovniku, odnosno 1,67 posto proračuna, Virovitičko-podravska 132,16 kuna, odnosno 1,56 posto proračuna, Međimurska županija 87,38 kuna po stanovniku, odnosno 1,14 posto i Primorsko-goranska županija 48,77 kuna, odnosno 1 posto.  U odnosu na 2019. godinu najveći porast izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša imala je Vukovarsko-srijemska županija, preko 900 posto, A slijedi Požeško- slavonska s rastom od 71 posto, Dubrovačko-neretvanska 69 posto, Krapinsko-zagorska 44 posto i Sisačko-moslavačka s rastom od 37 posto. U odnosu na 2017. godinu najveći rast imale su Sisačko-moslavačka županija s rastom od čak 7 tisuća posto, gotovo 4 tisuće posto rasla su sredstva za zaštitu okoliša u Vukovarsko-srijemskoj županiji, preko 650 posto u Ličko-senjskoj, iznad 460 u Međimurskoj i preko 360 posto u Virovitičko-podravskoj županiji.

Šibensko-kninska županija je po stanovniku izdvojila prije dvije godine 159,62 kune za zaštitu okoliša, odnosno 1,67 posto proračuna. Prema podacima Otvorenog proračuna, u 2021. godini Županija je izdvojila 21,8 milijuna kuna, a ove je godine plan izdvojiti 27,5 milijuna kuna, više nego dvostruko u odnosu na dvije godine ranije.

I ove se godina nastavlja s projektima Turistička valorizacija kanala Sv.Ante -II faza, projektom PEPSEA,  značajan novac ulaže se u Posjetiteljski centar Minerska te u održavanje i održivo korištenje kulturnih dobara, gospodarenje otpadom itd.

U sastavu posjetiteljskog centra Minerska izdvojeno mjesto u prezentaciji imat će Tvrđava svetog Nikole, a bit će ispričane i razne zanimljive priče o raznolikoj i jedinstvenoj flori i fauni te geomorfološkom nasljeđu područja u kojem se dodiruju rijeka i more.

Virovitičko-podravska županija uložila je u zaštitu okoliša iz proračuna 1,56 posto, odnosno 134,46 kuna po stanovniku u 2020. godini. Riječ je o iznosu od 9,4 milijuna kuna, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 366 posto. Prema podacima Otvorenog proračuna lanjski je plan bio izdvojiti 6,9, a ove godine 7,5 milijuna kuna.

Najveći dio sredstava odnosi se na rad Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije. Od projekata koji se izdvajaju jesu primjerice Posjetiteljski centar Dravska priča, Centar za posjetitelje Križnica, AOE Bike Trail…

Posjetiteljski centar Dravska priča nekad je služio kao ljetnikovac grofa Draškovića, a kroz godine rada i ulaganja pretvoren je u nezaobilaznu destinaciju na atraktivnoj Plemićkoj ruti Slavonije i Podravine. Sada je to mjesto na kojem se na inovativan, interaktivan i svima pristupačan način održivo upravlja prirodnom baštinom. Poučne staze, vrt mirisnih doživljaja, labirint u obliku sove, oporavilište za rode, hotel za kukce, bio-istraživačka stanica, ptičja pjevaonica, hostel s 34 ležaja, tematski uređeni prostori, multimedijalni sadržaji, vožnja bicikla, veslanje u kanuu, šetnja uz Dravu.. samo su dio ponude.

Ove je godine završen projekt Centar za posjetitelje Križnica, vrijedan 16,3 milijuna kuna i sufinanciran europskim sredstvima. Ukupna površina Centra za posjetitelje iznosi 10.762 m², a na njoj se nalazi glavna zgrada u kojoj su smještene multimedijske prezentacijska dvorana, bio istraživačka stanica, multimedijska učionica i prezentacijska dvorana, suvenirnica te vidikovac. Na vanjskom dijelu Centra nalazi se poučna staza, umjetno biološko jezero, a okoliš je uređen s autohtonim biljnim vrstama i odličan za provođenje aktivnosti škole u prirodi. U cilju neposrednog doživljaja Križnice i rijeke Drave nabavljeni su električni vlak i 20 bicikala, od čega je 10 električnih, a instalirana je i punionica za električna vozila. Posjetiteljima je na raspolaganju i 5 kanua s potrebnom opremom koji će se koristiti za vožnju netaknutom prirodom rijeke Drave i razgledavanje flore i faune.

Međimurska županija je u 2020. godini izdvojila za zaštitu okoliša 87,38 kuna po stanovniku Županije, odnosno 1,14 posto, a u odnosu na 2017. godinu rast izdvojenih sredstava povećan je za 464 posto. Prema podacima Otvorenog proračuna ove godine plan je izdvojiti 6 milijuna kuna, dvostruko više nego lani, a nešto manje nego prije dvije godine.

Najveći dio sredstava odnosi se i ove godine za Javnu ustanovu za zaštitu prirode – Međimurska priroda. Preko nje se realizira i najveći dio projekata. Tako je primjerice lani završen projekt Med dvemi vodami. Uložilo se je u rekonstrukciju i opremanje Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu, rekonstrukciju i opremanje edukacijsko-istraživačkog centra Matulov grunt u Frkanovcu te u uređenje Eko-turističke poučne pješačko i biciklističke staze Svetomartinska Mura.

U Primorsko-goranskoj županiji u 2020. godini za zaštitu okoliša izdvojeno je 48,77 kuna po stanovniku, odnosno 1 posto proračuna.

Kroz dio vezan za zaštitu mora, morske obale i okoliša utrošeno je 2,4 milijuna kuna, 777,3 tisuće za projekt  EnerMOB  i 552,4 tisuće kune za projekt EnerNETMob, odnosno ukupno kroz upravni odbor za pomorsko dobro, promet i veze 4,2 milijuna kuna. Ulaganja su smanjena u 2021. i 2022. godini s obzirom da su u EU projektima provedene glavne aktivnosti ili su završeni.

Za Javnu ustanovu Priroda u 2020. godini izdvojeno je 7,6 milijuna kuna. Najveći dio sredstava odnosio se je na provedbu projekta „Centar za posjetitelje o velikim zvijerima“.

Centar za posjetitelje „Velike zvijeri“ posvećen je smeđem medvjedu, sivom vuku i euroazijskom risu. Gorski kotar jedno je od rijetkih područja u Europi gdje obitavaju sve tri velike zvijeri pa se izgradnjom Centra ta prirodna baština turistički valorizira, a Gorski kotar brendira kao dom medvjeda, vuka i risa.

Kroz Nastavni zavod za javno zdravstvo izdvojena su sredstva za program  javnozdravstvenih mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša – u 2020 i 2021. oko 4,4 milijuna, a ove godine planirana su nešto veća sredstva u iznosu nešto većem od 4,5 milijuna kuna. Program se provodi na način da se ciljano ispituju različiti elementi okoliša sa ciljem očuvanja zdravlja stanovništva i to: zdravstvena ispravnost hrane i predmeta opće uporabe, higijensko-sanitarni uvjeti, zdravstvena ispravnost vode za piće, kakvoća mora i kakvoća zraka. Cilj Programa je sprječavanje masovnih epidemija i podizanje kvalitete života svih stanovnika PGŽ-a posebno u segmentu zdravlja.

S rastom od 926,51 posto proračunskih sredstava za zaštitu okoliša u 2020. u odnosu na 2019. vodeća je bila Vukovarsko-srijemska županija, dok je s preko 7 tisuća posto vodeća po rastu izdvojenog novca u odnosu na 2017. godinu bila Sisačko-moslavačka županija.

Najveći dio sredstva u SMŽ u 2020. godini u zaštiti okoliša izdvojen je za projekt Održivi regionalni razvoj uključivanjem prirodne baštine kroz osnivanje edukativno prezentacijskog centra NATURA SMŽ i koji je lani završio. Cilj projekta bilo  je povećanje privlačnosti odredišta prirodne baštine Sisačko – moslavačke županije, odnosno očuvati prirodnu baštinu i povećati kvalitetniju prezentaciju Pokuplja, Banovine i Pounja kako bi se potaknuo regionalni razvoj i gospodarski rast Županije. Projekt pomaže i u razvoju turizma. (L.K.)

 

 

 

 

 

 

 

objavila javni natječaj za financiranje javnih potreba iz područja zaštite okoliša i prirode, odnosno programa i projekata ili aktivnosti udruga i drugih organizacija koji su usmjereni na rad u području zaštite okoliša i prirode te održivog razvoja.

Ukupan osiguran iznos je 80.000 kuna.

Najniža financijska potpora po pojedinom programu ili projektu može biti 2.000 kuna, a najveća 20.000 kuna.

Rok za podnošenje prijava završava 1. travnja