Deset godina je od ulaska Hrvatske u EU, kad smo dobili i mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova. Sve županije uz pomoć svojih razvojnih agencija od početka su aplicirala na sredstva, a rezultat toga je danas niz izgrađenih vrtića, društvenih domova, zdravstvenih ustanova, mogućnost bolje skrbi za starije i nemoćne, osiguravanje asistenata u nastavi, besplatne prehrane najpotrebitijima itd. Zbog značajnog sufinanciranja Pelješkog mosta, Dubrovačko- neretvanska županija je prema posljednjim podacima predvodila po povučenom novcu, a među vodećima su Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska županija…
Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava iz europskih fondova. U financijskom razdoblju 2014.-2020. RH je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ukupno bilo 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa 8,397 milijardi eura bilo je predviđeno za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.
Posljednje izvješće, s 30. lipnjem 2021. pokazuje da je kroz fondove Konkurentnost i kohezija najviše nakon Zagreba, povukla Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija. Zahvaljujući ogromnom projektu gradnje Pelješkog mosta, koji je dijelom sufinanciran iz EU fondova, Dubrovačko-neretvanska je iskočila na vrh.
Kroz program Učinkoviti ljudski potencijali najviše su nakon Grada Zagreba, ugovorile Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska i Sisačko-moslavačka županija.
Kroz ruralni razvoj najviše je ugovoreno na području Osječko-baranjske županije, Grada Zagreba, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije.
Kroz program Pomorstvo i ribarstvo najviše je povukla Zadarska županija, pa Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Kako je pokazala naša zadnja analiza napravljena iz zadnje dostupnih podataka o izvršenju proračuna za 2021. godinu, a u kojoj ne ubrajamo Grad Zagreb, Vukovarsko-srijemska županija povukla je prije dvije godine najviše EU novca u odnosu na ukupno povučena sredstva svih županija, imala je i najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu te je bila u top pet županija po povučenim sredstvima per capita. Po najvećem udjelu povučenih sredstava najbolje su bile i Varaždinska županija, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija. Po stanovniku, najviše su povukle Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko-srijemska, Varaždinska i Međimurska županija. Nakon Vukovarsko-srijemske županije najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu imale su Bjelovarsko-bilogorska županija, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Koprivničko-križevačka županija.
Prema podacima Otvorenog proračuna, prema za sada još uvijek planu županijskih proračuna, u 2022. godini najveći plan povučenih sredstava imale su, nakon Grada Zagreba, opet Vukovarsko-srijemska pa Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Krapinsko-zagorska županija.
Program Slavonija, Baranja i Srijem omogućio je povećani broj projekata na istoku zemlje.
Energetske obnove, društveni domovi, obnova kulturno-turističkih objekata, novi vrtići, navodnjavanja, Centri kompetentnosti.. tek su neki od projekata županija u proteklom razdoblju. U novom okviru mogućnosti su i veće, pa se je tako dobila prilika za gradnju ili dogradnju škola i sportskih dvorana, podebljan je proračun za ravnomjerniji razvoj pa bolji priliku razvoja dobivaju i otoci te za gradove kroz ITU mehanizam, ali koji obuhvaća i šira područja.
Iako su sredstva za vrtiće povlačili gradovi i općine, ipak je ta stavka važna i za županije, a najviše ih je povučeno iz programa ruralnog razvoja za gradnju vrtića u JLS-ovima Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske i Krapinsko-zagorske županije. Zapaženi značaj imao je i projekt Zaželi, kojeg su isto većinom koristili gradovi i općine, ali su se uključivale i županije, poput Osječko-baranjske, Bjelovarsko-bilogorske te Crvenog križa Varaždinske županije.
U okviru nove kohezijske politike Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije upravlja s oko 9 milijardi eura EU sredstava, a uključujući i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u aktualnom financijskom razdoblju na raspolaganju je čak 25 milijardi eura. Kroz konkurentnost i kohezija na raspolaganju je 5,2 milijarde eura, ITP 1,6 milijardi, 1,9 milijardi za program Učinkoviti ljudski potencijali i 243 milijuna eura za Ribarstvo i akvakulturu.
Evo i nekih od primjera, u što se je ulagalo i koji su planovi u pojedinim županijama.
Splitsko-dalmatinska županija je jedna od vodećih po veličini povučenih sredstava.
Lani je završen projekt “Skriveni habitati” – Centra za posjetitelje “Skrivena Dalmacija”. Projekt u prvi plan stavlja prezentaciju prirodne baštine i održivi turizam Splitsko-dalmatinske županije, vrijedan je 34 milijuna kuna, od čega 19 milijuna kn čine bespovratna sredstva, a u sklopu kojega je preuređena edukacijska dvorana u Dugopolju, izrađene su interpretacijske staze na Mosoru, interpretacijska maslina, na lokaciji 1500 godina satre masline u Kaštel Štafiliću, a kao kruna svega izrađen je Centar “Skrivena Dalmacija” u Dugopolju u kojemu će posjetitelji moći uroniti u biljni i životinjski svijet na Mosoru, pomirisati ljekovito bilje, poslušati huk vjetra, zavući se u špilju, ali i susresti gorsku vilu.
Lani je i završena prva faza Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Split. U razvojne projekte u toj zdravstvenoj ustanovi osigurano je 225 milijuna kuna.
Druga faza Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC-a Split i Regionalni transfuzijski centar bit će završeni do ljeta ove godine.
Županiji je lani uručen ugovor vrijedan 20,7 milijuna kuna za projekt Jadranski regionalni znanstveni centar za razvoj vještina na području STEM-a, IKT-a (Informacijske i komunikacijske tehnologije), poduzetništva i aktivnog građanstva. Taj projekt je kreiran u suradnji s Ličko-senjskom županijom.
Završava se i projekt Regionalnog centra kompetentnosti unutar Turističko-ugostiteljske škole koja će se dijelom srušiti te će se neki dijelovi rekonstruirati s brojnim kabinetima i potpuno opremljena. Izgradit će se školska radionica, svojevrsni hotel s 4 zvjezdice koji će odražavati razinu hotelske industrije, a uvodi se i niz novih zanimanja.
Kroz projekt Firespill unapređuju se operativne sposobnosti hitnih službi nabavkom sigurnosne opreme, hitnih vozila na kopnu i moru, mobilnih zapovjednih i upravljačkih jedinica, komunikacijskih sustava, a uspostavit će si i Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu. Centar se gradi u Vučevici, odakle će se koordinirati, ali i educirati i osposobljavati osoblje u području zaštite od prirodnih i drugih nesreća, a predviđena je izgradnja i opremanje simulacijskih objekata, organiziranje vježbi, seminari za naprednu obuku (prekogranična razmjena znanja), pokazne vježbe spašavanja civila itd.
U prošlogodišnjem izboru za najbolji EU projekt, čiji je jedan od organizatora i župan.hr, u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji, treće je mjesto pripalo projektu REVIVAL – Revitalization and Reuse of the lost heritage in the Adriatic landscape – kojeg je provodila Javna ustanova RERA S.
Kako je nedavno istaknuo župan Zlatko Komadina, Primorsko-goranska županija spada među uspješnije županije u Hrvatskoj u korištenju EU fondova. „Na vrijeme smo oformili županijska upravna tijela i regionalnog koordinatora za pripremu i realizaciju EU projekata. Aktivni smo bili i u pretpristupnom razdoblju. Realizaciju projekata otežava nam činjenica da spadamo u razvijenije županije i dosta nam je teško osigurati vlastita sredstva za sufinanciranje, kao i centralizirano upravljanje EU fondovima. Međutim, pripremamo nove projekte i uvjeren sam da ćemo biti i bolji nego dosad“.
Na području Primorsko-goranske županije realiziraju se projekti vrijedni više od 920 milijuna eura. Kroz ITU Rijeka već je osigurano 55 milijuna eura za vlastite urbane projekte te sredstva za otoke Krk, Cres, Rab i Lošinj u iznosu od 31,7 milijuna eura.
Među realiziranim projektima izdvaja se Platak koji je postao cjelogodišnja rekreacijsko-turistička i sportska destinacija, potom projekt Putovima Frankopana koji je već do sada dobio nekoliko nagrada kao najbolji projekt, uključujući i naš izbor za najbolji EU projekt, zatim objekti u školstvu zaključno sa školskom sportskom dvoranom Medicinske škole u Rijeci.
Kulturno turistička ruta Putovima Frankopana projekt je koji se je provodio od područja Vinodola (od Grobnika, preko Rijeke do Novog Vinodolskog), Gorskog kotara i otoka Krka, od studenoga 2015. godine do svibnja 2021. godine.
Od budućih projekata tu je izgradnja Zdravstvenog centra na Rujevici, nova osnovna škola na području Općine Viškovo, novi županijski dom za starije.
Prema podacima od travnja, prijavljeno je pet prekograničnih projekata vrijednih 1,5 milijuna eura. U fazi priprema je projekt energetske obnove Guvernerove palače kao i pet objekata Domova zdravlja u Crikvenici, Delnicama, Ravnoj Gori, Krku i Loparu u vrijednosti od otprilike 5 milijuna eura.
U Istarskoj županiji ostvareni su brojni dobri rezultati i to 420 milijuna eura na području županije. Napravljen je razvojni iskorak što se vidi po 71 projektu iz područja energetske učinkovitosti koji je realiziran, a što je jako bitno posebice u kontekstu novih zelenih politika. Na sredstva kroz ITU mehanizam računaju Pula i Pazin.
U prošlogodišnjem izboru za Najbolji EU projekt jedan od pobjednika bio je projekt COASTENERGY – Blue energy in ports and coastal urban areas. IRENA je implementacijom projekta nastavila razvijati model sustavnog pristupa energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine na području Istarske županije.
Na području Karlovačke županije realizirano je ili završeno EU projekata vrijednosti 500 milijuna eura.
‘Županija je jedno veliko gradilište, a EU fondove smatram korisnim alatom koji nam pomaže da naši građani dobe sve što im je potrebno za kvalitetniji život. Važno je da uz javnu infrastrukturu razvijamo i gospodarstvo. Imamo spremne nove projekte i uvjerena sam da nas čekaju još bolja vremena’, poručila je nedavno županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin.
Prvi interpretacijski centar Ivanova kuća bajke otvoren je u Županiji još iz pretpristupnih fondova, drugi je centara Slatkovodni akvarij Aquatika, a Speleon je treći. Nedavno je otvoren NikolaTesla Experience centar.
Regionalni centar kompetencija je jedan od najznačajnijih projekata. Gradi se u bivšoj Oružani, gdje će biti smješteni Regionalni centar kompetentnosti za sektore elektrotehnike i računalstva, te strojarstva. Također, u Oružani će se nalaziti i praktikumi Trgovačko ugostiteljske škola Karlovac, koja je partner u Regionalnom centru kompetentnosti u sektoru ugostiteljstva. Karlovačka županija sudjeluje u još jednom RCK, onom u sektoru poljoprivrede, gdje je partner Prirodoslovna škola.
‘Najvažniji projekt kojeg radimo u turizmu je Dodir civilizacija, odnosno projekt obnove niza Starih gradova na području županije, koji će sigurno dati novi zamah razvoju i unapređenju turističke ponude. Pripremili smo dokumentaciju za obnovu dva stara grada: Modruša i Cetina i njih uskoro planiramo kandidirati za europska i nacionalna sredstva. Nećemo samo obnavljati zidove, već ćemo kroz moderne interpretacijske centre ispričati priču, a ona je u svakom našem starom gradu na neki način vezana uz obitelj Frankopan, te ponuditi i lokalne gastronomske specijalitete.’ – rekla nam je u nedavnom intervjuu županica.
Županija je slavila i prije dvije godine u našem izboru za najbolji EU projekt, s projektom Renew Heat.
Dio ITU mehanizma je i Karlovac.
U Brodsko-posavskoj županiji energetski su obnovljene sve osnovne i srednje škole, dom za starije i nemoćne te ustanove u zdravstvu. Nastavljen je projekt Pametne škole putem kojeg će se postaviti 16 solarnih elektrana na osnovnim i srednjim školama, pa projekt RCK “Slavonika 5.0” i “Slavonika 5.1”.
Planira se 18 projekata dogradnje županijskih škola za cjelodnevno obrazovanje te uvođenje jednosmjenske nastave. U području visokog školstva usmjerit će se ka Infrastrukturnom razvoju Sveučilišta u Slavonskom Brodu kroz izgradnju nove, jedinstvene zgrade. SveučilištaIzgrađen je u cijelosti Sustav javnog navodnjavanja Orubica, a nastavlja se s projektom navodnjavanja „BIĐ”.
Rekonstrukcijom zaštićenog kulturnog dobra, dvorca Janković u Suhopolju, arhitektonski vrijedna baština spašena je od daljnjeg propadanja, a uspostavom Centra za posjetitelje posjetiteljima koji svoje vrijeme odluče provesti na području Virovitičko-podravske županije na raspolaganju su brojni sadržaji prilagođeni posjetiteljima raznih interesa i dobrih uzrasta. Provedbom projekta uspostavljen je i opremljen suvremen, moderan, multimedijalni izložbeni prostor u dvorcu i sadržaji koji su objedinili turističke, prirodne, kulturne, umjetničke, materijalne znamenitosti i baštinu Županije na jednom mjestu. Nedavno je odobreno 5 milijuna kuna za uređenje, pa će Dvorac dobiti maleni bazen, wellness, vinski podrum.
Na području VPŽ je proteklih godina izgrađeno 11 novih vrtića, dva se trenutno grade, a u najavi su još četiri nova. U planu je gradnja Sušionice povrća, Centar za pametnu poljoprivredu koji bi upravo sa svojim inovativnim digitalnim rješenjima, skeniranjem, dronovima, kao i preporukama za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivredu učinio što konkurentnijom na području Županije. I Tehnološko-inovacijski centar koji je otvoren isto je jedan inovacijski centar koji kroz inovativna istraživanja pomaže poljoprivrednicima. Značajan projekt koji se provodi je projekt širokopojasnog interneta za osam općina istočne županije vrijedan 50 milijuna kuna kojim će stanovništvo tog područja dobiti brzi Internet. Pri kraju je gradnja sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška II. faza, a u planu su nam i sustavi Lukač, Đolta II. faza, kao i navodnjavanja na područjima općina, Čađavica, Zdenci, Crnac, Čačinci – rekao je župan Igor Andrović.
Lani je završen projekt Posjetiteljski centar “Kuća čaja – oaza mira” sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u sklopu Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem. Također je vrata otvorio i Centar za posjetitelje Križnica.
U Županiji završava projekt dvorca Janković u Cabuni – budući Centar za kulturu zdravlja te će nakon Kurije Janković u Kapela Dvoru i Dvorca Janković u Suhopolju, biti treći dvorac, kojeg je obnovom i prenamjenom, od propadanja spasila Virovitičko-podravska županije. Županija je prije desetak godina, s dostupnošću EU fondova, krenula s trendom obnove dvoraca, kurija i perivoja na području Virovitičko-podravske županije plemićkih obitelji.
U planu je i daljnje ulaganje u kulturnu baštinu, poput Ružica grada u Orahovici. Bit će tu odmaralište za djecu, bungalovi s 14 apartmana, vanjska igrališta, sportski tereni, Edukativni centar Orahovica “Škola u prirodi”… Budući Turističko-rekreacijski centar “Jezero-Hercegovac-Ružica grad” vrijedan je 81,3 milijuna kuna.
Kroz program priprema dokumentacije i provođenje EU projekata planirana sredstva u sljedeće četiri godine su 59,4 milijuna kuna, za primjerice projekte Centar za posjetitelje – Dvorac Janković, Sunčane elektrane Medinci, pa projekt “Regionalna klaonica s rasjekom mesa i hladnjačom” , “Mreža inkubatora” , Izgradnja centra za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost, izgradnja i opremanje sušionice povrća te istraživanje geotermalnog potencijala.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je nedavno kako su trenutno u Županiji u provedbi projekti koji su financirani sa skoro 42 milijuna eura iz europskih fondova.
Najizdašniji projekt u ljudskim potencijalima je Baltazar, koji osigurava djeci s teškoćama u razvoju kvalitetnu podršku u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja na način da se djeca školuju sa svojim vršnjacima, u svojim sredinama, u svojim matičnim osnovnim, odnosno srednjim školama koje izaberu. Tu su i energetske obnove osnovnih i srednjih škola te dva velika projekta u zdravstvu, projekt Pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Domu zdravlja te projekt opremanja dnevne bolnice i dnevne kirurgije u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana“ pa ZEZ, Znanjem za europsko zajedništvo, kroz koji se educiralo regionalnu i lokalnu samoupravu za postizanje većih apsorpcija sredstava iz EU fondova.
Projekt Poboljšanje uvjeta za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji osvojio je 2021. godine prvo mjesto u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici na izboru za najbolji EU projekt čiji je jedan od organizatora i naš portal.
Od niza projekata u Županiji izdvaja se Regionalni centar za digitalizaciju i razvoj i Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija (Centar za pametnu poljoprivredu), Srijemska granična transverzala Ilok – Šarengrad – Bapska –Tovarnik – Nijemci – Lipovac- Strošinci – Gunja, Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ, Transportno-logistički centar VSŽ, Auto Park Lipovac, Agrotehnološki centar VSŽ II. faza, Regionalna klaonica s rasjekaonicom mesa i hladnjačom, Unaprjeđenje infrastrukture i uvjeta OŽB Vinkovci, Razvoj turističke infrastrukture, Centar za preradu GMO free soje…
Projekt izgradnje Transportno-logističkog centra VSŽ odnosi se na projekt izgradnje poduzetničke zone u kojoj će na 55 % površine biti smješten transportno – logistička djelatnost, a ostatak površine bit će ponuđen zainteresiranim privatnim poduzetnicima. TLC VSŽ bit će centar (hub) za područje šire regije u ovom dijelu Istočne Europe, u kojem će se odvijati sve aktivnosti koje se odnose na prijevoz, logistiku i distribuciju robe (za nacionalni i međunarodni tranzit), za najraznovrsnije subjekte/korisnike usluga na komercijalnoj osnovi. Također, u centru će se odvijati ostale gospodarske djelatnosti od interesa za korisnike, u skladu s potrebama korisnika i njegovom osnovnom namjenom.
Projektom izgradnje Regionalnog centra za digitalizaciju i razvoj (RCDR) stvorit će se mjesto okupljanja relevantnih dionika iz javnog, privatno, znanstveno-istraživačkog i civilnog sektora.
Planirani Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija u poljoprivrednom, šumarskom, vodno-gospodarskom, komunalnom sektoru i sektoru očuvanja okoliša imat će naglasak na istraživanjima koja se odnose na implementaciju novih tehnologija u navedenim sektorima, s ciljem doprinosa razvoju same proizvodnje i povećanja konkurentnosti i održivosti poljoprivrednih proizvođača u budućem periodu.
Tu je i prvi Centar za preradu GMO free soje u Republici Hrvatskoj koji predstavlja industrijsko postrojenje koje će se sastojati od prihvatnog dijela soje i dijela s mogućnošću skladištenja ulazne sirovine za petnaestodnevne potrebe.
Gradit će se i Regionalna klaonica s rasjeckaonicom mesa i hladnjačom koji se zajednički provodi s Virovitičko-podravskom županijom, Gradom Otokom i Općinom Čađavica. Plan je gradnja i opremanje dvije klaonice i pratećih pogona za preradu i skladištenje mesa na području Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije.
Agrotehnološki centar koji se gradi, osigurat će logističku infrastrukturu koja će proizvođačima omogućiti bolje uvjete poslovanja. Nastavlja se i gradnja Drvno-tehnološkog centra koji će biti opremljen vrhunskom opremom za potrebe drvnog sektora (3D dizajn, oprema za pripremu, obradu i testiranje kvalitete drva, itd.)
Ova godina bit će povijesna za zdravstvo Varaždinske županije, najavljeno je na početku godine u Županiji, a zahvaljujući sufinanciranju iz EU fondova. U sklopu Opće bolnice Varaždin otvoren je objedinjeni hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, a započet će izgradnja Centralnog operacijskog bloka, u čiju će gradnju i opremanje biti uloženo 53,8 milijuna eura.
To je prvi projekt Varaždinske županije koji se realizira i financiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Značajan iskorak u zdravstvu i to na nacionalnoj razini bit će otvorenje Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice. Novi objekt je izgrađen i dovršava se njegovo opremanje, čime će se značajno podići kvaliteta skrbi o pacijentima s ozljedama i bolestima kralježnice iz cijele Hrvatske.
U godini velikih investicija u zdravstvu bespovratna sredstva u iznosu od 8,3 milijuna eura dobivena su i za obnovu zgrada Opće bolnice Varaždin u Novom Marofu, Klenovniku i Varaždinu koje su oštećene u potresu.
U pripremi je i obnova unutrašnjosti Minerve, smještajnog objekta u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, a procijenjena vrijednost tog projekta je 17,2 milijuna eura. U planu je i projekt izgradnje te opremanja nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo.
U pripremi je i niz drugih projekata, pri čemu će na najavljeni javni poziv za infrastrukturna ulaganja u svrhu osiguranja cjelodnevne nastave u osnovnim školama i ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada biti prijavljena izgradnja devet školskih sportskih dvorana i projekt izgradnje osnovne škole u Ivancu te projekte energetske obnove, od kojih će većina biti zgrade Doma zdravlja Varaždinske županije.
U tijeku je izgradnja dva centra kompetentnosti u poljoprivredi i zdravstvu, a riječ je o projektima ukupne vrijednosti 29 milijuna eura.
S Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU potpisani su i ugovori o sufinanciranju projektne dokumentacije za Regionalni centar civilne zaštite, kao i za projekt uređenja javne turističke infrastrukture u Varaždinu, točnije za „Revitalizaciju austrougarskog vojnog konjičkog kompleksa u svrhu očuvanja kulturne i povijesne baštine Varaždinske županije“.
Još ranije je Javna ustanova Priroda Varaždinske županije dobila bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije za Posjetiteljski centar Gaveznica – Kameni vrh, koji je jedinstvena lokacija u Hrvatskoj jer se tamo nalazi jedini sačuvani fosilni vulkan, a uz to i nalazište poludragog kamena ahata.
U tijeku je rekonstrukcija podruma Županijske palače i prenamjena u posjetiteljski centar, koji će biti opremljen visokom tehnologijom, a sve s ciljem da se kulturna i prirodna baština predstavi na atraktivan način. Palača Varaždinske županije jedna je od najstarijih i najljepših građevina smještenih u središtu grada Varaždina. Nedavno je obilježena 250. obljetnica od njezine izgradnje, a s posjetiteljskim centrom će dobiti dodatnu vrijednost u turističkom smislu.
U Osječko-baranjskoj županiji je uz sufinanciranje Europske unije od 2017. godine do sada investirano 1,7 milijardi eura vrijednih kapitalnih projekata.
Među završenim strateškim projektima su, primjerice, Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće, sustavi navodnjavanja, Gospodarski centar OBŽ, Regionalni centri kompetentnosti, Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske, izgradnja Srednje škole Donji Miholjac i 10 nastavno-sportskih dvorana, a tu su i strateški projekti gradova i općina.
Nakon uspješne energetske obnove 54 školskih i zdravstvenih objekata, među kojima su i tri doma za starije i nemoćne osobe, u djelatnosti školstva Osječko-baranjske županije osobito je važan projekt izgradnje I. gimnazije u Osijeku. Na području zdravstva u tijeku je izgradnja zgrade Objedinjenog hitnog bolničkog prijema unutar Kliničkog bolničkog centra Osijek, investicija je vrijedna 169 milijuna kuna. Nakon pripreme projektno-tehničke i ostale dokumentacije, za što je osigurano 35 milijuna kuna, osobita pozornost se usmjerava na izgradnju novog KBC-a Osijek, vrijednog više od dvije milijarde kuna.
Osječko-baranjska županija sustavno ulaže u izgradnju 16 sustava navodnjavanja koji su u različitim fazama izgradnje, od onih već u funkciji ili je izgradnja/dogradnja u tijeku do onih za koje se priprema projektna dokumentacija.
U Međimurskoj županiji u proteklom razdoblju ostvareni su povijesni rezultati s dva investicijska ciklusa – najveća dosad – u međimurskom zdravstvu i kulturi, poručuje župan Matija Posavec i dodaje: – Investicijskim zamahom ulažemo u sve naše zdravstvene ustanove, a u Županijskoj bolnici Čakovec – našoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi – stvorili bolje uvjete djelatnicima i pacijentima. U ovome trenutku nakon obnovljenih odjela abdominalne i dječje kirurgije, pedijatrije, neonatologije i rekonstrukcije jedne cijele bolničke zgrade otvaramo nove investicije kroz obnovu odjela, energetski se obnavljaju četiri zgrade zdravstvenih ustanova te pripremamo projektnu dokumentaciju za dogradnju bolnice. Iako je Županijska bolnica Čakovec jedina sekundarna zdravstvene ustanova u Međimurju, ulaže se i u stvaranje boljih uvjeta za djelatnike i pacijenata Zavoda za hitnu medicinu, Zavoda za javno zdravstvo, uz posebno razvijanje primarne zdravstvene zaštite.’
Kad je o kulturi riječ, putem EU fondova revitaliziran je bedem Staroga grada Zrinskih u Čakovcu te u njemu opremljen Muzej nematerijalne baštine – Riznica Međimurja, stalni postav koji je krajem prošle godine struka proglasila najboljim u Hrvatskoj.
Upravo započinje rekonstrukcija barokne palače Staroga grada uz obnovu dvaju krila, preostalog dijela fortifikacije i rekonstrukcije kule, uz dodatno uređenje okoliša tog spomenika nulte kategorije.
Intenzivno se je ulagalo i u turizam, što se vraća impresivnim brojkama za 2022. godinu u kojoj je, uz porast broja noćenja i gostiju, ostvareno povećanje smještajnih kapaciteta za 77 posto, što dovoljno govori o efektima poticajnih mjera Međimurske županije. Međimurje je proteklih mjeseci okrunjeno nagradama i u turizmu: od proglašenja najboljom destinacijom održivog turizma u Hrvatskoj do projekata provedenih zahvaljujući privlačenju novca iz EU fondova poput projekta Med dvemi vodami koji je kvalitetom osvojio drugo mjesto kao najuspješniji projekt financiran iz EU fondova u našem izboru za najbolji EU projekt.
‘U narednom razdoblju nastavljamo razvijati Ekomuzej Međimurje malo kao inovativnu platformu koja će omogućavati samozapošljavanje i inkluziju teže zapošljivih osoba. Projektom će se uspostaviti novi kulturno-turistički proizvod koji umrežuje 30 baštinskih lokaliteta u Međimurskoj županiji. Pred nama je i veliki zahvat revitalizacije Feštetićevog kaštela u Pribislavcu, jednog od najočuvanijih dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koji ima velik turistički potencijal.
Zadovoljni smo rezultatima u području obrazovanja gdje smo uspješno proveli energetsku obnovu na objektima naših srednjoškolskih ustanova, a nastavljamo i u ovoj godini adaptacijama zgrada naših osnovnih škola kako bismo u svima stvorili uvjete za jednosmjensku nastavu. Gradit ćemo i školske sportske dvorane u sredinama gdje ih još nema. Vrlo uspješno je krenuo projekt besplatnih školskih obroka, što je rezultat našeg višegodišnjeg kontinuiranog ulaganja u školske kuhinje, naše općine primile su odluke o sufinanciranju izgradnje ili dogradnje 17 dječjih vrtića čijom realizacijom će se zadovoljiti potrebe za mjesto u vrtiću za svu djecu na području županije, otvorili smo Regionalni centri kompetentnosti iz područja strojarstva, prvi znanstveno-istraživački centar za metalsku industriju „Metalska jezgra“ koji je u vlasništvu regionalne samouprave, u kojoj se između ostalog razvija projekt telemetrijskog mjerenje intrakranijalnog tlaka. U pripremi za prijavu na natječaj iz Europskih fondova nam je dogradnja Gimnazije u Čakovcu i osnivanje još jednog Centra izvrsnosti u Srednjoj školi Prelog.’ – nastavlja župan.
Potpisivanjem razvojnog sporazuma sjever, za Međimursku županiju osigurano je 8 milijuna kuna, odnosno više od milijun eura, za sufinanciranje izrade projekte dokumentacije za novi zdravstveni prostor medicinsko-biokemijskog, patološko-citološkog te transfuziološkog laboratorija, zatim za hortikulturni zahvat Zelena oaza Čakovca, sanaciju bivših vojnih objekata u Centru znanja, izgradnju nove zgrade Osnovne škole Nedelišće, te dogradnju bolnice radi formiranja centra za palijativnu skrb. Proračun Međimurske županije za 2023. godinu uključuje 50 kapitalnih projekata, i u ovoj godini nastavljamo s intenzivnim radom na privlačenju EU sredstava po čemu smo zadnjih godina uistinu lokomotiva Hrvatske.
Kako je nedavno rečeno, niz je jedinica lokalne samouprave ušlo u novi ciklus integriranog teritorijalnog ulaganja – tzv. ITU mehanizam financiranja – koji vodi prema realizaciji značajnih, višemilijunskih projekata u Čakovcu, Nedelišću, Šenkovcu i Strahonincu. Uređenje glavnog čakovečkog trga revitalizirat će centar grada te povećati zelenu površinu, a parkirališta na ovom prostoru „sele“ u podzemne garaže. I Nedelišću ova investicija donosi mnogo benefita, od izgleda mjesta do sigurnosti prometa, a time i više kvalitete života.
SIsačko-moslavačka županija najveći dio novca povlači za obnovu. Ipak i niz je drugih projekata.
Podsjetimo se, pobjednik u našem izboru za najbolji EU projekt 2020. po izboru javnosti bio je PISMO – danas već razvijen projekt, inkubator za video igre koji se širi u kampus.
Niz je projekata koji će popraviti kvalitetu života, od novog kompleksa bolnica, novi domovi za starije osobe i proširenje smještajnih kapaciteta postojećih domova za starije osobe, proširenje usluge pokretanjem dnevnih centara za starije osobe, dostupnost fizikalne terapije, prevencije, savjetovanja o zdravstvenom stanju pacijenata… Škole se obnavljaju, završavaju se i energetske obnove.
Nedavno je otvoren edukativno-prezentacijski centar NATURA SMŽ, posve nova turistička ponuda u Petrinji. (Lidija Kiseljak)
