U razdoblju od 2017. do 2019. godine po stanovniku je najviše za kulturu izdvojila Međimurska županija, koja je na prvom mjestu i po trendu povećanja izdvajanja (preko tisuću posto) dok je po udjelu izdvajanja u proračunu na vodećem mjestu Primorsko – goranska županija. Pokazala je to naša analiza napravljena prema podacima konsolidiranih proračuna za 2017., 2018. i 2019. godinu.
Osim uobičajenih održavanja muzeja, kazališta, zavoda i ostalih ustanova u kulturi kojima su osnivači ili suosnivači, županije su ulagale u razne kulturne manifestacije, memorijale, izdavaštvo, a realizirani su i brojni EU projekti, konzervatorski zahvati kao i projekti zaštite kulturne baštine.
Čak je 17 županija u mandatu povećalo izdvajanja za kulturu, a njih tri više od 100 posto.
Međimurska županija u promatranom je razdoblju uložila 34,5 milijuna kuna odnosno 303,72 kune po stanovniku, slijedi je Zadarska s izdvojenih 243, 34 kune, a iznad 200 kuna izdvojile su i Istarska te Primorsko-goranska županija dok je Osječko-baranjska izdvojila 189,86 kuna per capita.
Što se tiče prosječnog udjela izdvajanja za kulturu u proračunu na vodećem je mjestu Primorsko-goranska županija sa 1,85 posto, a slijede je Međimurska, Osječko-baranjska, Istarska i Zadarska županija. U pet županija s najvećim prosječnim udjelom izdvajanja za kulturu u proračunu najveći broj stanovnika ima Osječko-baranjska (305.032), a najmanji Međimurska (113.804).
Međimurska županija prva je i po trendu povećanja sredstava za kulturu u razdoblju od 2017. do 2019. godine pa je tako s izdvojenih 1,8 milijuna kuna tijekom 2017. „skočila“ na nevjerojatnih 20,7 milijuna što je povećanje od 1049,41 posto. Nakon nje, najveće povećanje ostvarila je Bjelovarsko-bilogorska županija (234,31 %), a potom Šibensko – kninska (190,61 %). Četvrta je Krapinsko-zagorska s trendom povećanja od 78,56 posto, a listu najuspješnijih zatvara Sisačko-moslavačka sa 61,67 posto.
Međimurska županija uvjerljivo vodi i po trendu povećanja udjela izdvajanja za kulturu u proračunu (786, 74 %), slijede je Bjelovarsko-bilogorska i Šibensko-kninska s trendovima od 175,98 odnosno 141,59 posto dok su na četvrtom i petom mjestu Krapinsko-zagorska s 52,66 posto te Sisačko-moslavačka koja je ostvarila trend povećanja udjela izdvajanja za kulturu u proračunu od 40,82 posto.
Istarska županija je izdvojila 228,64 kune po stanovniku za kulturu, odnosno 1,29 posto proračuna u tri godine.
Najznačajniji su na području kulture EU projekti. Suradnja na integriranom razvojnom programu „KulTERRA – Revitalizacija istarskih kaštela Morosini-Grimani i Petrapilosa“ je jedan od njih, gdje se je posljednji projekt obnove srednjovjekovnog Kaštela Morosini-Grimani u Svetvinčentu obnavljao u sklopu EU projekta Kulterra. Ukupna vrijednost projekta bila je 22,6 milijuna kuna. Tijekom 2021. godine nastavljaju se financirati aktivnosti u kaštelu Morosini Grimani u Svetvinčentu, te je u tu svrhu u Proračunu osigurano 50.000 kuna.
Svečanim potpisivanjem Sporazuma o suradnji Upravnog odjela za kulturu i Upravnog odjela za turizam Istarske županije, Općine Cerovlje, Turističke zajednice središnje Istre te Povijesnog i pomorskog muzeja Istre na projektu „Kuća fresaka u Draguću“, započela je nova faza valorizacije Kuće fresaka. Zajednički cilj svih potpisnika Sporazuma je još jače povezivanje kulture i turizma, razvijanje i profesionalizacija kulturnog turizma te promocija i održivost kulturnih znamenitosti Istarske županije. Kuća fresaka vrijedan je kulturno-turistički proizvod u čiji je razvoj dosad uloženo 2 milijuna kuna.
Obnova kulturne baštine Istre zahtijeva značajna financijska sredstva pa se radovima pristupa u fazama. U 2017. godini se u suradnji s gradovima i općinama, te Ministarstvom kulture RH nastavilo s konzervatorsko-restauratorskim radovima na zaštiti kaštela Dvigrad, Paz, Rota, kaštela u Pazinu i kaštela Sipar u Umagu, zaštiti fresaka u župnoj crkvi Sv. Nikole u Pazinu, u samostanu Sv. Mihovila u Kloštru nad Limom i zidnim slikama Poklonca na brdu Sv. Andrije kod Završja, zaštiti muzejske građe iz fundusa Arheološkog muzeja Istre, Zavičajnog muzeja Poreštine, Sveučilišne knjižnice u Puli. Upravni odjel za kulturu i zavičajnost za očuvanje materijalne kulturne baštine u sklopu Zavičajna nastava.
Osnovni cilj projekta Istarske županije pod nazivom “Institucionalizacija zavičajne nastave“ je formiranje institucionalnog oblika očuvanja istarskog zavičajnog identiteta, odnosno uvođenje zavičajne nastave i tradicijske kulture u predškolske ustanove te osnovne i srednje škole na području Istarske županije. Tijekom 2021. godine formiran je Radni tim te se planira izrada rukopisa Priručnika Zavičajne nastave/Zavičajnosti i nastavlja se provedba projekta u dječje vrtiće, osnovne i srednje škole.
Tu je i Projekt adaptacije zgrade „Stare tiskare“ i Stalni postav Muzeja suvremene umjetnosti Istre, predstavljanje dvije knjige iz serije “Umjetnička baština istarske crkve”. Tako je primjerice tijekom 2019. godine iz Proračuna Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost izdvojen je novac za publikacije Slikarstvo od 5. do 16. stoljeća te Slikarstvo od 11. do 13. stoljeća, nastavljeno je s radom na izdavačkim projektima od kapitalne važnosti – Umjetničko blago istarske crkve – svezak III. Slikarstvo koje bi trebalo biti dogotovljeno i predstavljeno tijekom proljeća 2021. godine.
Predstavljen je novi stalni postav Etnografskog muzeja Istre, koji je u svojoj prvoj fazi izniman doprinos muzeologiji u Istri. U 2017. godini izvedena je prva faza stalnog postava, odnosno uvodna prostorija i prvih 6 cjelina. Tijekom 2018. realizirana je izrada druge faze izvedbenog rješenja stalnog postava, programiranje multimedijalnih sadržaja…, godinu poslije realizirane su cjeline koje se odnose na tematske skupine vezane uz vodnjansku mikro-kulturu, onu iz Ćićarije te na nadopunu načina života turističkih djelatnika.
U razdoblju od 2017. do 2019. godine održane su brojne manifestacije, a dio manifestacija kojima se tematizira istarsku baštinu, približavamo je domaćim ljudima i gostima te predstavljamo javnosti za izvještajno razdoblje su sljedeće: Pulski filmski festival, Motovun film festival, PorečDox, PUF, Zlatni lav, Festival plesa i neverbalnog kazališta, Mediteranski plesni centar, Kazališna zima u Istri, Festival del Istroveneto, festival dječje knjige Monte Librić, Legendfest, Bijenale industrijske umjetnosti, Festival uličnih čarobnjaka, Dvigrad festival, Brijunsko ljeto kazališta Ulysses, Visualia festival. Ukupno za navedene manifestacije u razdoblju od 2017. do 2019. godine osigurano je 4,4 milijuna kuna.
Primorsko-goranska županija s prosječno izdvojenih 1,85 posto iz proračuna u tri godine za kulturu vodeća je županija i među vodećima po izdvajanju po stanovniku, 218,40 kuna.
Putem programa javnih potreba u kulturi Županija sufinancira programe ustanova u kulturi kojima nije osnivač, ali su programskom djelatnošću značajne za cijelu Županiju i šire, poput Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Gradskog kazališta lutaka, Muzeja grada Rijeke, Gradske knjižnice Rijeka, Art kina te sadržaje koji su od posebne važnosti za Županiju ili lokalnu zajednicu, koje provode ustanove u kulturi, udruge te ostale pravne osobe. Sufinanciraju se i kulturne manifestacije u funkciji promocije lokalne zajednice i turizma, kao što su Ljetne priredbe Krk, Goranovo proljeće, Kastafsko kulturno leto, Lubeničke glazbene večeri, Osorske glazbene večeri, Rapske glazbene večeri, Margaretino leto, Međunarodni festival malih scena, Liburnia jazz i sl. Praćeni su muzejski, galerijski i likovni programi strukovnih i ostalih udruga, pomagani su razni glazbeni programi i sufinancirani kazališno-scenski programi amaterskih kazališta i udruga. Posebno značenje pridaje se programima katedri čakavskih sabora te se sufinanciraju se programi koji pridonose razvoju publike te programi namijenjeni djeci školske dobi koji se izvode u školama kojima je osnivač Županija. U ovom mandatnom razdoblju sufinancirana su 724 programa za što je izdvojeno 6,9 milijuna kuna.
U nastojanju da se pridonese unapređenju kvalitete kulturnih djelatnosti, 2004. godine utemeljen je fond iz kojeg su nagrađivana najbolja umjetnička ostvarenja u protekloj godini; tim se nagradama potiče kvaliteta kulturnog stvaralaštva. U razdoblju od 2017. do 2019. godine nagrađene su 83 osobe iznosom od 803 tisuće kuna.
Nadalje, u 2016. godini otvorena je Kulturna mreža Primorsko-goranske županije. Na mreži je registrirano više od 400 korisnika te je za razmjenu i suradnju ponuđeno 220 programa. Od početka ova mreža bilježi više od 117 tisuća pregleda korisnika, a Županija je pritom financirala 239 programa za što je izdvojeno 1,09 milijuna kuna. U 2017. godini pokrenut je i Program subvencioniranja trgovačkih društava i obrta u djelatnosti kulture. U prvom redu namijenjen je djelatnostima izdavaštva i filmske/videoumjetnosti, radi potpore malim i srednjim izdavačima s područja Županije ili izdavača čija su djela tematski vezana uz njeno područje te trgovačkih društava ili obrta koji se bave filmskom/videodjelatnošću. U posljednje četiri godine financirana je 31 program za što je izdvojeno 368 tisuća kuna.
U mandatnom razdoblju, putem Upravnog odjela, realizirano je šest EU projekata. U tijeku je realizacija projekta Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije ukupne vrijednosti 16,1 milijun kuna od čega je udio Županije 3,2 milijuna. Realizirani EU projekti su integrirani projekt revitalizacije Guvernerove palače i Nugentove kuće u Rijeci gdje je uloga Županije bila usmjerena na promotivne aktivnosti,, zatim Hercultour, projekt koji se provodio u okviru programa Europske teritorijalne suradnje Interreg Italija-Hrvatska 2014.-2020., a nastavak je uspješno završenog projekta HERA. Oba projekta pridonijela su i jačanju rezultata projekta Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, iznimno značajnog za Primorsko-goransku županiju, a s ciljem zaštite kulturnog naslijeđa, zadovoljenja kulturnih potreba i jačanja kulturno-turističkih sadržaja. Za ovaj projekt Županija je izdvojila 164,9 tisuća eura. Nadalje, provodio se i projekt ArTVision, Claustra+ , REFREsh te projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana koji se provodio u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija gdje je Primorsko-goranska županija bila nositelj te je njen financijski udio 32,9 milijuna kuna od ukupne vrijednosti projekta koja je iznosila 64,1 milijun kuna. Projekt štiti kulturno nasljeđe obitelji Frankopan na području Županije i stvara novu društveno-ekonomsku vrijednost turističkom valorizacijom povijesne baštine. Ruta obuhvaća ukupno 17 frankopanskih kaštela i tri sakralne lokacije s područja županije koji zajedno čine jedinstveni kulturno-turistički proizvod. Projektom je uređeno, opremljeno i interpretacijskim sadržajima obogaćeno osam interpretacijskih centara i to u Kraljevici, Grobniku, Bakru, Trsatu, Krku, Bribiru, Brodu na Kupi i Čabru. Postavljena je prometna signalizacija koja pridonosi boljoj vidljivosti rezultata projekta, provedene su promotivne aktivnosti i izrađeni brojni promotivni materijali koji obogaćuju sadržaj i promoviraju rutu.
Osječko-baranjska županija izdvojila je za kulturu 189,86 kuna po stanovniku, odnosno 1,65 posto udjela u proračunu.
Prema Programu javnih potreba u kulturi na području Osječko-baranjske županije planirano je redovito financiranje Muzeja likovnih umjetnosti Osijek čiji je Županija osnivač te Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku čiji je Županija suosnivač. Najveći dio sredstava u kulturi odnosi se upravo na navedene dvije ustanove za koje je u proteklom razdoblju izdvojeno 83,1 milijun kuna.
Financiraju se i ostali programi planirani Programom javnih potreba u kulturi. Županija svake godine objavljuje javni poziv za kulturu, a u proteklom je razdoblju Županija pomogla u održavanju više od 900 projekata/programa iz područja kulture s iznosom od 3,3 milijuna kuna.
Županija prati i sufinancira tradicionalne manifestacije i memorijale koji promiču razvoj kulture na svom području te promiču čuvanje i prezentaciju kulturne baštine, a svojom su tradicijom i kvalitetom prepoznati ne samo u Županiji već u cijeloj zemlji, ali i izvan granica Republike Hrvatske. To su primjerice Festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, Đakovački vezovi, Strossmayerovi dani, Memorijal Darko Lukić, Memorijal Franjo Krežma, EPTA – Međunarodno natjecanje za mlade pijaniste „Dora Pejačević“ za koje je u proteklom razdoblju izdvojeno ukupno 935.000,00 kuna.
Sufinanciraju se i drugi kulturni programi/projekti koji prezentiraju i potiču kulturno stvaralaštvo, kao što su Glazbena srijeda, tamburaška društva, Etnografski centar izvrsnosti, Stalna izložba vodenog svijeta, filmska djelatnost u iznosu od 955.000 kuna.
Županija potiče razvoj znanosti i umjetnosti te je sklopila ugovore s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te Zavodima za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Đakovu. U proteklom je razdoblju sufinancirala njihov rad u iznosu od 750.000 kuna.
Dakle, više od 89 milijuna kuna izdvojeno je za financiranje kulture u navedenom razdoblju. (V.H.)
