Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska županija pet je najboljih županija po povučenim sredstvima iz europskih fondova u aktualnom mandatu. Najveći postotni rast povučenog novca, kroz četiri posljednje godine, imale su Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Karlovačka županija. Trend postotnog rasta povučenih europskih sredstava u ovome mandatu, u odnosu na prošli, najbolji je bio u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Uskoro će lokalni izbori pa je zanimljivo pogledati analizu proračunskih izdvajanja ili povučenog europskog novca u aktualnom mandatu, kao i usporedbu ovogodišnjeg mandata s onim prethodnim. Dok je u prethodnom mandatu naglasak bio na slavonskim županijama s obzirom da im je velika pomoć bio projekt Slavonija, Baranja i Srijeme, u ovome mandatu velik dio novca odnosio se je na obnovu od potresa sredstvima iz Fonda solidarnosti, ali su formirani i novi programi po uzoru na Slavonija, Baranja i Srijem te otvoreni novi izvori financiranja, prije svega sredstva NPOO-a, koja su otvorila veliki investicijski val u aktualnoj financijskoj perspektivi od gradnji škola i sportskih dvorana, centara za starije te nastavak ulaganja u nove vrtiće. Velik naglasak stavljen je i na ITU mehanizam.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine županije su povukle blizu 453 milijuna eura, pokazuje naša analiza, a u razdoblju od 2021. do 2024. povučena sredstva su se više nego udvostručila te je povučeno blizu 1,1 milijarda eura. Ne računa li se Grad Zagreb, povučeno je 367,7 milijuna eura u prethodnom, odnosno 711,7 milijuna eura u četiri godine aktualnog mandata.
Gledaju li se pak financijske perspektive, ukupno je, prema podacima Ministarstva, više od 12 milijardi eura uloženo u brojne projekte diljem Hrvatske kroz prvu punu financijsku perspektivu.
U novom EU razdoblju, od 2021. do 2027., na raspolaganju je novih 25 milijardi eura više fokusirane prema teritorijima koji imaju veće razvojne potrebe. Povećan je broj ITU gradova, jače se vodi briga za potpomognuta i brdsko-planinska područja, tu je i novi instrument industrijske tranzicije, ulaganja u otoke…
Naime, jedna od najvažnijih EU javnih politika jest kohezijska politika, čija je osnovna svrha smanjenje velikih gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika između regija, kao i jačanje globalne konkurentnosti europskoga gospodarstva. Nju čine Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus (ESF+) te Fond za pravednu tranziciju (FPT).
Kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem je tijekom proteklih osam godina na području pet slavonskih županija uloženo 3,3 milijarde eura, a najviše za područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.
Nedavno su kroz Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske uručeni ugovori za obrazovne i energetske projekte za područje pet županija. Tu su i projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Karlovačko područje i Banovina, osmišljenih da bi se pomoglo raznim krajevima Hrvatske.
Kroz integrirani teritorijalni razvoj – ITU mehanizam na raspolaganju je 800 milijuna eura, a kada se uključi i program HBOR-a, plus participacija lokalnih sredina, to je milijarda eura za središta hrvatskih županija i sve skupa 192 jedinice lokalne samouprave u područjima gdje živi dvije trećine hrvatskih stanovnika.
Samo u ovoj godini planirano je više od 200 novih poziva ukupno vrijednih više od 4 milijarde eura. I lani ih je toliko objavljeno u vrijednosti 5,6 milijardi eura. Osigurana su sredstva za regionalne programe, odnosno ulaganja u gradove, otoke, industrijsku tranziciju regija, brdsko-planinska i potpomognuta područja te pravednu tranziciju Istarske i Sisačko-moslavačke županije.
U aktualnoj financijskoj perspektivi iz Integriranog teritorijalnog programa rezervirala 150 milijuna eura isključivo za ulaganja koja pokrivaju specifične potrebe otoka, i to one koje su definirali sami otočani.
Ove će godine Hrvatska imati angažirano 81 posto od ukupno 10,5 milijardi eura koje su stavljene na raspolaganje kroz Instrument EU iduće generacije.
Za analizu najboljih županija po povučenim EU sredstvima uzeli smo metodologiju skupnog indeksa. Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – povučena EU sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio povučenih sredstava u ukupno povučenim sredstvima svih županija za razdoblje 2021-2024.*
Krapinsko-zagorska županija je vodeća po visini povučenih sredstava iz europskih fondova u ovom mandatu po spomenutoj metodologiji- skupni indeks iznosi 134,3, slijedi Varaždinska županija sa skupnim indeksom od 107,1, Osječko-baranjska županija sa 106,6, Dubrovačko-neretvanska županija s iznosom skupnog indeksa od 103,6 i Vukovarsko-srijemska županija sa 103,3.
Uzme li se u obzir samo visina povučenog novca u apsolutnom iznosu, predvodi Krapinsko-zagorska županija s povučenih 99 milijuna eura u četiri godine, slijedi Osječko-baranjska sa 65,5 milijuna, Splitsko-dalmatinska sa 65,2 milijuna, Varaždinska s 53,8 milijuna i Vukovarsko-srijemska s povučenih 43,2 milijuna eura.
Krapinsko-zagorska županija je i vodeća po trendu rasta povučenih europskih sredstava u razdoblju od 2021. do zaključno kraja 2024. godine. U četiri godine trend rasta bio je 306 posto, slijedi Sisačko-moslavačka s rastom od 223 posto, Zagrebačka s rastom od 193 posto, Splitsko-dalmatinska s rastom od 172 posto i Karlovačka s rastom u 2024. u odnosu na 2021. godinu za 127 posto. U apsolutnom iznosu, najveći rast povučenih EU sredstava imala je Splitsko-dalmatinska županija, za 14,35 milijuna eura u četiri godine, Krapinsko-zagorska za 13,2 tisuće eura, Sisačko-moslavačka za 11,7 tisuća eura, Osječko-baranjska za 11,5 tisuća i Zagrebačka županija za 7,1 milijun eura.
Usporede li se povučena sredstva u apsolutnom iznosu u ovogodišnjem mandatu (2021./2024.) s onima u prethodnom mandatu (2017./2020.), najveći postotni rast povučenih sredstava opet je imala Krapinsko-zagorska županija, za 582 posto, Zagrebačka županija za 332 posto, Splitsko-dalmatinska za 250 posto, Osječko-baranjska za 234 posto i Dubrovačko-neretvanska županija za 160 posto. Najveće apsolutno povećanje povučenog novca (aktualni mandat u odnosu na prethodni), imala je također Krapinsko-zagorska županija, za 84,5 tisuća eura, Splitsko-dalmatinska za 46,6 tisuća eura, Osječko-baranjska za 45,9 tisuća eura, Varaždinska županija za 26,8 tisuća i Vukovarsko-srijemska za 24,8 tisuća eura.
Usporede li se pak udjeli povučenih sredstava među svim županijama u oba mandata, trend pokazuje da je najveći rast opet imala Krapinsko-zagorska županija, za 6,13 postotnih bodova, Zagrebačka županija za 2 postotna boda, Splitsko-dalmatinska za blizu 2 postotna boda, Osječko-baranjska za 1,30 postotnih bodova i Dubrovačko-neretvanska za 0,37 postotnih bodova.
U Krapinsko-zagorskoj županiji Regionalni centar kompetentnosti u Zaboku je do sada u apsolutnom iznosu najveći projekt, a radi se još četiri takva. To su Stubičke Toplice, Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, Specijalna bolnica Krapinske Toplice i Znanstveno edukativno zabavni centar.
Velik dio povučenih europskih sredstava odnosi se na projekte financirane iz Fonda solidarnosti Europske unije, odnosno za sanaciju šteta od zagrebačkog potresa.
Jedan od zapaženijih završenih projekata je Novi početak, kojim je osiguran siguran dom za žene žrtve obiteljskog nasilja.
U 2023. godini završeni su i radovi konstruktivne sanacije dvorca Stubički Golubovec u kojem će nakon završetka cjelovite obnove i opremanja najsuvremenijom opremom biti otvoren veliki Znanstveno-edukativno zabavni centar – jedini u Hrvatskoj. Završen je i spomenuti 9,5 milijuna eura vrijedan projekt rekonstrukcije i dogradnje Srednje škole Zabok – Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu.
Dobit će se i sjedište Zavoda za hitnu medicinu u Krapini te uspostaviti jednosmjenska nastava u osnovnim školama.
Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice bit će centar u kojem će se u najvećoj mogućoj mjeri odgovoriti na potrebe djece i mladih s teškoćama u razvoju. Ukupna vrijednost projekta izgradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice iznosi 20,5 milijuna eura od čega se 7,3 milijuna eura financira bespovratnim sredstvima iz NPOO-a. Nova zgrada Centra imat će čak 14 učionica više, odnosno 34 učionice, kao i prateće sadržaje, jednodijelnu školsku sportsku dvoranu i prilagođeno vanjsko igralište.
Jedan od većih predstojećih projekata je 17,6 milijuna eura vrijedan projekt obnove vanjskih bazena i gradnje hotela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice.
‘Radi se o velikom ulaganju u sklopu kojeg će Bolnica izgraditi lječilišni hotel i natkriti postojeći vanjski bazen, u sklopu kojeg se planiraju i dodatni sadržaji medicinskog wellnessa. Ovime će se omogućiti korištenje vanjskog bazena kroz čitavu godinu, podići će se funkcionalnost čitave Bolnice i stvoriti potrebni preduvjeti za kvalitetniju, bolju i sveobuhvatniju uslugu i ponudu pacijentima, turistima i lokalnom građanstvu kroz čitavu godinu’ – rekao je lani župan Željko Kolar.
Krenula je i gradnja Centra za starije u Loboru.
Prije dvije godine završen je projekt projekta re-GENERATOR, kojim se obnovilo brownfield industrijsko nasljeđe grada Zaboka s fokusom na zapuštenu tvorničku halu tvornice ZIFT koja je pretvorena u moderni centar urbane kulture.
Varaždinska županija je nedavno izmijenila Prostorni plan te je spremno pokretanje planiranih EU projekata – Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin, Prezentacijskog centra Gomila u Jalžabetu, interpretacijskih centara Špilja Vindija u Donjoj Voći i Aquae Iasae u Varaždinskim Toplicama, prezentacijsko-izložbenog prostora u dvorcu Bela I, nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo. Isto tako, uvrštena je nova namjena dvorca Šaulovec, Husarskog kompleksa u bivšem vojničkom austro-ugarskom kompleksu u Optujskoj ulici u Varaždinu, kao i odredbe za dogradnju i energetsku obnovu Glazbene škole u Varaždinu.
Kreće se ili već je u devet ulaganja u obrazovanju ukupne vrijednosti 20,6 milijuna eura – rekonstrukcija i dogradnja Učeničkog doma Varaždin, rekonstrukcija i opremanje Gospodarske škole te Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole, obnova i rekonstrukcija kompleksa dvorca Šaulovec, zamjena sportskog poda u školskoj dvorani OŠ Novi Marof, dogradnja školsko-sportske dvorane Područne škole Svibovec Podravski, rekonstrukcija i dogradnja školske sportske dvorane Područne škole Črešnjevo te dogradnja školsko-sportskih dvorana područnih škola u Cvetlinu i Remetincu, a za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti prijavljena je i izgradnja školsko-sportskih dvorana područnih škola Ladanje Gornje, Jurketinec, Lovrečan, Druškovec, Kelemen i Nedeljanec te OŠ Donja Voća. Također i dvorane područnih škola Ključ, Kuljevčica i Završje te osnovnih škola Bisag, Kamenica i Varaždinske Toplice.
Lani bila među pobjednicima u našem izboru za najbolji EU projekt u kategoriji „Doprinos prekograničnoj suradnji“, s projektom AT@AT.CB u sklopu kojeg je uređen jedinstven Centar za posjetitelje u podrumu Županijske palače. U tijeku izgradnja i dogradnja triju škola, još tri su u energetskoj obnovi, a kreće se s gradnjom školskih sportskih dvorana.
Krenuli su u ovom mandatu projekti „Unapređenja kvalitete smještaja i sadržaja hotela Minerva Specijalne bolnice Varaždinske Toplice“ , pa projekt Opće bolnice Varaždin – izgradnje i opremanja Centralnog operacijskog bloka. Velik projekt je „Arboretum Opeka – održiva zelena destinacija“.
Ističu se projekti kao otvorenje Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Opće bolnice Varaždin, Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama.
Pri Medicinskoj školi Varaždin otvoren je Regionalni centar kompetentnosti iz inovativnih zdravstvenih tehnologija, a drugi je RCK u poljoprivredi.
Uz 22 projekta izgradnje i dogradnje škola za potrebe cjelodnevne nastave, obnovljen je dvorac Šaulovec za Europski centar za darovite – Centre izvrsnosti Varaždinske županije, a i u tijeku je dogradnja Glazbene škole u Varaždinu.
Osječko-baranjska županija također je imala niz projekata, primjerice, Zgrada 1. Gospodarskog centra, kojom je u 2023. godini županija dobila 5.000 m2 zatvorenih sadržaja za razvoj poduzetništva i organizaciju događanja (izložbe, sajmovi) te pomoćne objekte i sadržaje. Posebnu važnost imaju infrastrukturni objekti poput Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, projekti izgradnje sustava navodnjavanja i niz drugih infrastrukturnih projekata. Gospodarski centar je inače i jedan od najbolje plasiranih u našem prošlogodišnjem izboru za najbolji EU projekt.
Distributivni centar služi kao središte za umrežavanje, pakiranje, preradu, brendiranje i distribuciju proizvoda, uz istovremeno jačanje proizvodnih organizacija koje će omogućiti proizvođačima da postanu konkurentniji na domaćem tržištu i stvoriti uvjete za izvoz prema tržištima EU-a i drugim tržištima. Na području OBŽ je također izgrađen jedan sustav navodnjavanja, ishođene su građevinske dozvole za izgradnju dva sustava, a još jedan je u fazi sanacije. Tijekom 2024. godine započeo je s provedbom prekogranični projekt MILKYWAY, ukupne vrijedan gotovo 400.000 eura, u okviru kojeg je pružena podrška osnivanju i aktiviranju udruge proizvođača sira s područja Osječko-baranjske županije. Također, strateški projekt izgradnje i opremanja kulin inkubatora u Jagodnjaku ima kompletiranu projektnu dokumentaciju te će u 2025. godini biti pripremljen za prijavu.
Na području socijalne skrbi gradi se Centar za starije osobe Našice, a planiraju se dodatni smještajni kapaciteti i izvaninstitucionalne usluge u Osijeku za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti u Domu za starije i nemoćne osobe Osijek. Krajem 2023. godine dovršena je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju novog Kliničko bolničkog centra Osijek.
Uskoro će završiti gradnja i opremanje nove zgrade I. gimnazije. Lani je započeo strateški projekt izgradnje Znanstveno-istraživačkog centra elektrotehnike i računarstva u okviru FERIT-a, pripremljena je projektna dokumentacije za nastavak izgradnje i opremanje Sveučilište knjižnice i multimedijskog centra Osijek, dok je projekt izgradnje Znanstveno-istraživačkog centra za vinovu lozu i vino Mandićevac započeo lani, u okviru kojeg će nastati budući Centar za prevenciju negativnih utjecaja klimatskih promjena u vinogradarstvu Mandićevac.
Za revitalizaciju brownfield područja OLT – izrađena pripremna dokumentacija. U Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek uspostavljen je Regionalni centar kompetentnosti ELPROS.
Na području Vukovarsko-srijemske županije projektom Logističko-distributivni centar Vinkovci planira se izgradnja i opremanje Logističko-distributivnog centra za voće i povrće kojemu je cilj poboljšati položaj poljoprivrednika u sektoru voća i povrća, riješit će se problemi u logistici, skladištenju, čuvanju jabuke, smanjit će gubici i troškovi transporta i skladištenja te će se povećati kvaliteta plodova, u konačnici konkurentnost i dohodak proizvođača. Projekt je ujedno i proglašen strateškim za RH.
Projekt Srce zajednice bio je lani jedan od pobjednika u našem izboru za najbolji EU projekt. Lani su Županiji dodijeljena 3 ugovora za Izgradnju školskih sportskih dvorana OŠ Korog, OŠ Ilača-Banovci i OŠ „Franjo Hanaman“ Drenovci, ukupne vrijednosti 8,1 milijuna eura, od kojih su bespovratna sredstva u iznosu od 3,5 milijuna eura.
Domu za starije i nemoćne osobe Ilok te Domu zdravlja Županja odobreni su lani projekti u okviru prvog poziva Interreg VI-A IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2021.-2027., za poboljšanje dostupnosti socijalnih usluga u zajednici u programskom području Vukovarsko-srijemske županije i Mačvanskog okruga. Domu zdravlja Županja projekt odobren je projekt unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite i ranog otkrivanje raka dojke. Tu je i projekt SocCare, čiji je cilj unapređenje kvalitete života starijih i nemoćnih osoba na području Hrvatske i Srbije kroz zajedničke aktivnosti i razmjenu dobrih praksi, pa projekt Interventions on the Danube (Intervencije na Dunavu), čiji je nositelj Vukovarsko-srijemska županija…
Kroz projekt ”Izrada projektno-tehničke dokumentacije za dvorac Khuen-Belassy u Nuštru” dovršena je dokumentacija koja se odnosi na zgrade Veliki Dvorac i Paromlin.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji u tijeku su radovi na energetskoj obnovi zgrade Biokovke. Projekt je vrijedan oko 9 milijuna eura, a 85% sredstava će biti financirano iz EU fondova, dok će ostatak pokriti Županija i matična sredstva Biokovke.
Jedan od najznačajnijih projekata je Firespill, kroz koji je izgrađen Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu s najmodernijom opremom i resursima potrebnima za suočavanje s kriznim situacijama. Kroz centar, lokalne hitne službe sada imaju pristup sofisticiranim simulatorima i poligonima za obuku, uključujući požarnu kuću i simulatore za intervencije u zračnom, cestovnom i željezničkom prometu, omogućavaju realistično vježbanje koje se direktno odražava na njihovu spremnost u stvarnim situacijama. Uz Centar u Vučevici ima i podružnica u Općini Kuli Norinskoj gdje je izgrađen Vatrogasni dom – Centar za obuku operativnih snaga civilne zaštite.
Značajan je i projekt Regionalnog centra kompetentnosti unutar Turističko-ugostiteljske škole te unutar Obrtno tehničke škole Split Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju za sektor elektrotehnika i računalstvo
Odobrena su sredstva za rekonstrukciju Osnovne škole u Sinju, izgradnja područnog odjela OŠ Dugopolje, rekonstrukcija Osnovne škole Vladimira Nazora, Postira, dogradnja dvorane, dizala i učionica, zatim izgradnja građevine Osnovne škole Miljevac u Podstrani, dogradnja jednodijelne školske sportske dvorane uz Osnovnu školu dr. fra Karla Balića u Šestanovcu te dogradnja dvodijelne i male školske sportske dvorane uz Osnovnu školu Tina Ujevića u Krivodolu.
Početkom godine odobrena su i sredstva za financiranje energetske obnove školskih objekata- Školske sportske dvorane u Sinju, Ekonomske i upravne škole u Splitu, ex GŠC-CSŠ u Splitu, OŠ Jesenice Dugi Rat, OŠ kneza Mislava Kaštel Sućurac, OŠ Ostrog Kaštel Lukšić, OŠ prof. Filipa Lukasa Kaštel Stari, OŠ Stjepan Radić Imotski, OŠ Trilj, SSŠ i SŠ fra Andrije Kačića Miošića Makarska i TIŠ Ruđera Boškovića Sinj.
Posebna pažnja u nadolazećem periodu, što se tiče europskih projekata, će se posvetiti razvoju otoka Splitsko – dalmatinske županije, i to kroz program Integriranih teritorijalnih ulaganja za otoke kojim je osigurano 35 milijuna eura za razvoj otočnog područja SDŽ. Poseban naglasak se stavlja na strateški projekt Županije „Centar izvrsnosti Nova sela“ koji za cilj ima uspostaviti regionalni centar izvrsnosti za rad s darovitom, visoko motiviranom djecom i mladima. Nastaviti će se i s izgradnjom i obnovom zdravstvenih objekata EU sredstvima s naglaskom na objekte primarne zdravstvene zaštite kao i daljnje financiranje specijalizacija iz područja primarne zaštite. Ulaže se u rekonstrukciju domova za starije i nemoćne (poput domova Cista Provo i Vrgorac Dragljane, Šolta) .
Poticat će se i projekti izgradnja sustava za navodnjavanje Sinjskog, Imotsko-bekijskog i Vrgoračkog polja, izgradnja mješovitog hidromelioracijskog sustava odvodnje i navodnjavanja Sinjskog polja – I. faza područje Trnovača i izgradnja sustava navodnjavanja Bunina, Vrgorac.
Sisačko-moslavačka županija je lani osvojila nagrade za dva projekta u izboru za najbolji EU projekt – Županijsko naselje Banovi dvori u Glini te Development of Cross-Border Cooperation Network of Creative Industries. Županijska naselja, među kojima je i naselje Banovi dvori u Glini, su jedinstveni projekt kojeg sada koriste obitelji čiji su domovi oštećeni u potresu, a nakon toga naselje će koristiti umirovljenici. Osim u Glini, naselja su izgrađena još u Sisku i Petrinji.
Poduzetnički inkubator PISMO nalazi se u Novskoj i namijenjen je industriji razvoja videoigara, ali kroz posljednjih godina nastavljen je razvoj projekta te su osigurana sredstva i za budući Centar gaming industrije.
‘Obnovljeni su objekti koje koristi deseci tisuća građana. Kao što je 8 bolničkih objekata, 9 zgrada Doma zdravlja SMŽ, 3 Doma za starije osobe, 23 školska objekta, zgrade Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za hitnu medicinu. Obnovili smo zgradu u Tomislavovoj ulici gdje se danas nalazi Kulturno-povijesni centar SMŽ s Memorijalnim postavom Domovinskog rata te uredski prostori za naše braniteljske udruge. Izgradili smo prvi vrtić na području općine Martinska Ves, a krenuli smo i u izgradnju nove zgrade Ekonomske škole Sisak čime će ova škola prvi put imati vlastitu zgradu. Otvorili smo i prvi Učenički dom u Sisku, koji smo suvremeno uredili i opremili na način da svaka soba ima svoju kupaonicu, učenici na raspolaganju imaju i veliku teretanu, blagovaonicu, prostor za zajednička druženja te sve druge potrebne sadržaje. Kraju se bliži i obnova sisačke bolnice. Pri kraju je obnova i zgrade stare interne, a dobro napreduju i radovi obnove zgrade Jodnog lječilišta kojeg ćemo nadograditi i pretvoriti u Medicinski wellness&spa centar SMŽ.’, neki su od projekata koje nam je nedavno nabrojao župan Ivan Celjak.
Topusko na izvoru zdravlja najveći je projekt u području turizma kojim će se obnoviti hotelski kompleks Toplice, ali i uvesti nove wellness i sportsko-rekreacijske sadržaje. Prije 3 godine, jedan od ciljeva koje smo si zacrtali je bilo i pozicioniranje Topuskog kao središta kontinentalnog turizma ovog dijela Hrvatske, a sada ćemo to i ostvariti.
U Karlovačkoj županiji jedan od najvažnijih završenih projekata je Nikola Tesla Experience Center Karlovac koji je također bio jedan od pobjednika u našem izboru za najbolji EU projekt. Tu je i projekt Regionalni centar kompetentnosti – Oružana, za strukovno obrazovanje u elektrotehnici i računalstvu te strojarstvu, zatim turizmu i ugostiteljstvu.
‘Otvorili smo Regionalni centar kompetentnosti u bivšoj Oružani koja je godinama propadala. Sada u središtu grada, na 3 etaže i više od 3 tisuće četvornih metara, imamo najmodernije prostore za nastavu dviju škola, Tehničke škole i Trgovačko ugostiteljske. Tu su praktikumi i specijalizirani kabineti za nastavu: turizma i ugostiteljstva, strojarstva te elektrotehnike i računarstva. Ovo je najveći projekt u obrazovanju Karlovačke županije, vrijedan oko 15 milijuna eura. Jako sam ponosna i na Nikola Tesla Experience Centar, jer je zaživio u svojoj sredini, jer su ga prepoznali građani Karlovca i Karlovačke županije, ali i puno šire.’, rekla nam je u nedavnom intervjuu županica Martina Furdek Hajdin.
KaRijERA i JA projekt je koji se je provodio na području tri županije – Karlovačke, Ličko- senjske i Primorsko- goranske županije, smješten je unutar Regionalnog centra kompetentnosti Tehničke škole Karlovac, a jedan od glavnih zadataka mu je povezivanje gospodarstva i obrazovanja kao preduvjet modernizacije strukovnog obrazovanja, osiguranja održivosti i samoodrživosti centra, ali i ispunjavanja potreba gospodarstvenika po pitanju zapošljavanja kvalitetnih i stručnih radnika.
Stari gradovi Karlovačke županije „Dodir civilizacija“ projekt je kroz koji se obnavljaju stari gradovi i njihovo međusobno umrežavanje. „Dodir civilizacija“ – Modruš – arheološko vrelo srednjovjekovlja projekt je kojim je predviđena rekonstrukcija objekata stare lugarnice i škole te njihovo opremanje interpretacijskim sadržajima iz područja kulture, povijesti i prirodoslovlja.
Gradi se Centar za starije osobe u dugoreškom Tušmeru. Idući korak u širenju mreže domova za starije osobe bit će otvaranje podružnice Doma za starije i nemoćne Sveti Antun u Slunju koji će donijeti još 100-njak mjesta za smještaj starijih.
Počele su i gradnje ili dogradnje škola i sportskih školskih dvorana. Nedavno je tako započela dogradnja Prve osnovne škole Ogulin, u Dugoj Resi gradnja trodijelne sportske dvorane, pa dvorane u Bariloviću, Cetingradu i Generalskom Stolu…
Lani je predstavljen projekt SMART DeCARB koji se provodi u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG Hrvatska-BiH-Crna Gora. Usmjeren je na razvoj i implementaciju inovativnih rješenja za dekarbonizaciju javnih zgrada. Županija je dosad energetski obnovila veliki broj škola i javnih zgrada, a i kod svih projekata gradnje 6 sportskih dvorana u planu su fotonaponi. (L. Kiseljak)
*Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku, pokazatelji povučenih sredstava po stanovniku i udjelu povučenih sredstava, su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)
