Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska, Karlovačka i Međimurska županija najviše su u ovome mandatu izdvojile za zaštitu okoliša, dok su u istom razdoblju, od 2021. do kraja 2024. godine najviše izdvajanja povećale Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Međimurska, Varaždinska i Ličko-senjska županija. Pokazuje to naša nova mandatna analiza koju smo napravili iz proračunskih izvješća županija.
Kroz protekle četiri godine, odnosno u ovome mandatu, županije su za zaštitu okoliša izdvojile preko pola milijarde eura, a izdvajanja je povećalo njih 16. Osim Dubrovačko-neretvanske i Šibensko-kninske županije koje su izdvojile nešto više od 1,5 posto u prosjeku iz proračuna kroz četiri godine za zaštitu okoliša, sve ostale izdvojile su do 1 posto proračuna.
Zeleno i održivo moto je Europske unije posljednjih godina, a upravo se s tim ciljem i financira niz projekata u našoj zemlji. Teži se tako postupnom smanjenju emisije stakleničkih plinova, a vodeća inicijativa EU-a za klimatsku politiku, Europski zeleni plan postavlja cilj nulte neto emisije do 2050. Zato se ulaže u nove tehnologije. U istom smjeru idu i privatne investicije. Cilja se i na kružno gospodarstvo, zaštitu i obnovu biološke raznolikosti, održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena… Sve veći potencijal uočava se kod geotermalnih izvora, što su prepoznale i neke županije.
U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kroz 173 projekta zaštite okoliša i održivosti resursa ugovorena su gotovo 563 milijuna eura, od čega su 393 milijuna eura bespovratna sredstva.
Energetske obnove, pomoć građanima i poduzetnicima u prelasku na obnovljive izvore energije, povučena europska sredstva u cilju zaštite okoliša, mora… neki su od projekata županija posljednjih godina na području zaštite okoliša. Jadranske županije niz projekata imaju za očuvanje mora, na kontinentu se to odnosi na rijeke i jezera, a tu su i mjere poput osiguranja praćenja stanja (monitoring) sastavnica okoliša i objave podataka o kakvoći okoliša, povećanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena te na prirodne i antropogene rizike…
Najbolji skupni indeks* u protekle četiri godine, odnosno izdvajanja po stanovniku i udjel izdvajanja iz proračuna, imala je Dubrovačko-neretvanska županija (125,4), pri čemu je po stanovniku izdvojila 84,52 eura, a iz proračuna u prosjeku kroz četiri godine 1,64 posto. Slijedi Šibensko-kninska županija sa skupnim indeksom od 124,1, od čega je po stanovniku izdvojila u prosjeku 79,52 eura, a iz proračuna prosječni udjel od 1,63 posto u četiri godine. Virovitičko-podravska županija je treća sa skupnim indeksom od 109,7, a od toga je po stanovniku izdvojila 50,02 eura prosječno u ovome mandatu, a iz proračuna u prosjeku 0,99 posto. Karlovačka županija je imala skupni indeks od 104,9, po stanovniku je u prosjeku u protekle četiri godine izdvojila 39,10 eura, a iz četverogodišnjih proračuna 0,80 posto. Peta je Međimurska županija sa skupnim indeksom u visini od 104,5. Županija je po stanovniku u prosjeku izdvojila 35,62 eura, a iz proračuna udjel od 0,84 posto.
Gleda li se samo top pet županija po izdvajanju za zaštitu okoliša per capita, poredak prvih četiri županija je isti kao i kod izračuna skupnog indeksa (Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska i Karlovačka županija), a na petom je umjesto Međimurske, Zadarska županija. Prema udjelu iz proračuna razlika je samo u četvrtoj poziciji koju zauzima Splitsko-dalmatinska županija.
Trend rasta izdvojenih sredstava kroz četiri godine pokazuje da je sredstva iz proračuna za zaštitu okoliša daleko najviše povećala Karlovačka županija, za 930 posto, Sisačko-moslavačka županija za 303 posto, Međimurska za 259 posto, Varaždinska za 211 posto i Ličko-senjska županija za 186,50 posto. U apsolutnom iznosu najveće povećanje izdvojenih sredstava iz proračuna u četiri godine imala je također Karlovačka županija, a slijede Međimurska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka i Zadarska županija.
Primjerice, Šibensko-kninskoj županiji odobrena su nedavno sredstva za projekt SIMMA koji ima cilj povećati otpornost na klimatske promjene u županiji provođenjem sveobuhvatne višestruke procjene rizika od šumskih požara, toplinskih valova, poplava i morskih/obalnih rizika. Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se suočavamo, a sve veća učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih uvjeta, porast razine mora i druge opasnosti predstavljaju značajne rizike za gospodarstvo, društvo i ekosustave diljem svijeta. Nedavno je i završen projekt “Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke” u sklopu kojeg je otvoren Centar za interpretaciju prirode Krka – vrelo života u Kistanjama. Bili su to još EU projekti SEATECHUB, DIH INNOVAMARE, osnivanje Centra za krš, vode i klimu…
U Posjetiteljskom centru Dravska priča u Virovitičko-podravskoj županiji lani je otvorena Poučna staza DRAVA LIFE usmjerena na revitalizaciju rijeke Drave i očuvanje njezinih ekosustava, a ujedno je pionirski korak za daljnje projekte obnove rijeka u regiji.. A velika pažnja posvećuje se geotermalnim izvorima.
‘Naš je prioritet upotreba geotermalne energije u javnom i privatnom sektoru, ali i u poljoprivredi, primjerice za grijanje plastenika, što bi omogućilo produljenje sezone uzgoja raznih kultura. Time bi se dugoročno smanjili troškovi proizvodnje, a povećali proizvodni kapaciteti, što bi imalo pozitivne učinke na jednu od najznačajnijih grana na našem području, poljoprivredu.’, rekao je nedavno župan Igor Andrović.
U Varaždinskoj županiji gradi se prva geotermalna elektrana.
Međimurska županija krenula je, primjerice, u velik projekt Zelene oaze Čakovca, velikog parka koji će se na 15 hektara površine prostirati na području bivšeg vojnog kompleksa, odnosno negdašnjeg hipodroma.
U Karlovačkoj županiji krenula je nedavno izgradnja uređaja za pročišćivanje otpadnih voda Grada Slunja, a zahvaljujući još predpristupnim sredstvima, prije 14 godina izgrađen je prvi pročistač otpadnih voda za Karlovac i Dugu Resu.
Izgradnja turističkih smještajnih i pratećih objekata, prometnica i nautičkih luka i sl. vizualno mijenja izvorna krajobrazna i ambijentalna obilježja obalnog područja Splitsko-dalmatinske županije, navode u toj Županiji, kao i neadekvatan sustav gospodarenja otpadom, nedostatak građevina i uređaja za sakupljanje i obradu otpada te mali udio odvojeno sakupljenog otpada, a zbog čega se nizom aktivnosti planira sačuvati i unaprijediti kakvoća voda, mora, zraka i tla, očuvati biološka raznolikost i značajke područja prirodnih vrijednosti s posebnim ciljem zaštite zdravlja ljudi. Jedan od EU projekata koji je u tome pomogao je AdriaClim – rješenja za globalni problem klimatskih promjena u smislu podizanja razine mora i oceana, a u projektu su sudjelovale i Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Donesen je i Akcijski plan za dinamičnu i integriranu zelenu tranziciju Splitsko – dalmatinske županije (Zelena SDŽ). (L.K.)
Međimurska županija najnaprednija, Primorsko-goranska najviše povećala stopu odvojeno prikupljenog otpada
Važna stavka kada se govori o zaštiti okoliša je otpad. Još uvijek nisu objavljeni podaci za prošlu godinu, a kako smo već pisali, ukupna stopa odvojenog sakupljenog otpada i u 2023. godini je najbolja bila u gradovima i općinama u Međimurskoj županiji (54,7 posto), pa Koprivničko-križevačkoj (48,9 posto), Varaždinskoj (40,5 posto), Osječko-baranjskoj (40,2 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (35,1 posto). Istih pet županija vodeće su i po vrijednosti procijenjene stope oporabe i recikliranja otpada, a za sada jedino Međimurska i Varaždinska zadovoljavaju cilj iz Okvirne direktive o otpadu i traženih 50 posto recikliranja. Najviše su u godinu dana povećale odvajanje sakupljenog otpada, nakon Grada Zagreba, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija. Po stanovniku je preklani najviše odvojeno skupljenog komunalnog otpada bilo u gradovima i općinama u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Pogleda li se trend odvajanja skupljenog komunalnog otpada od 2021. do 2023. godine, najveći napredak napravljen je u gradovima i općinama Primorsko-goranske županije (za 13,8 postotnih bodova), Brodsko-posavske županije (za 11,7 postotnih bodova), Virovitičko-podravske (za 10,8 p.b.), Osječko-baranjske (za 8,9 p.b.) i gradovima i općinama Vukovarsko-srijemske županije (za 8,5 postotnih bodova).
*Skupni tj. kompozitni indeks napravljen je temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te udio izdvojenih sredstava za određenu stavku u ukupnom proračunu za razdoblje 2021-2024
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenosti JLS-a. U prvom koraku dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija × koeficijent varijacije)
