Prema podacima Zelenog izvješća Ministarstva poljoprivrede lani je smanjen broj poljoprivrednika u svim županijama, a najmanje u Istarskoj. Najviše je poljoprivrednika u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, a u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji je najveći broj poljoprivrednika s površinom zemlje iznad 100ha.
U 2024. godini poljoprivredom se bavilo 161,2 tisuća poljoprivrednika, što je za oko 4 tisuće manje nego godinu ranije, kada ih je bilo gotovo 164,6 tisuća. I dok je na kraju 1023. godine u šest županija zabilježen rast broja poljoprivrednika na godišnjoj razini, na kraju prošle godine, u odnosu na 2023., smanjen je u svim županijama.
Od 161.227 poljoprivrednika, najviše je OPG-ova, 118.859 ili 73,7% od ukupnog broja poljoprivrednika. Zbog procesa usklađivanja OPG-ova s odredbama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu bilježi se smanjenje njihovog broja, u smislu rasta broja SOPG-ova ili prestanka obavljanja poljoprivredne djelatnosti u organizacijskom obliku OPG/SOPG.
Uzmu li se u obzir samo poljoprivrednici koji su imali zemlju, minus je podjednak. Na kraju 2023. godine ih je bilo 152 tisuće, a na kraju 2024. godine blizu 147,9 tisuća.
Najveći broj poljoprivrednika nalazi se u Zagrebačkoj županiji, njih 13.664, i u ukupnom broju poljoprivrednika Republike Hrvatske čine 8,5%. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 13.122 poljoprivrednika, Osječko-baranjska s 11.762 poljoprivrednika, Bjelovarsko-bilogorska s 10.283 i Sisačko-moslavačka s 9.092 poljoprivrednika. Isti je poredak prvih četiri županija po broju poljoprivrednika koji imaju zemlju: Zagrebačka s 12.544, Splitsko-dalmatinska s 11.067, Osječko-baranjska s 10.491 i Bjelovarsko-bilogorska s 9.680, dok je peta Krapinsko-zagorska s 8.507 poljoprivrednika sa zemljom.
Najveće smanjenje broja poljoprivrednika u odnosu na 2023. godinu bilježi se u Varaždinskoj, Međimurskoj i Brodsko-posavskoj županiji , a najmanje u Istarskoj (-0,16%), (Gradu Zagrebu za 0,28 posto), Splitsko-dalmatinskoj (-055%), Požeško-slavonskoj (-1,13%), Karlovačkoj (-1,63%) te Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji (-1,67%).
Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika poljoprivrednici su na dan 31. prosinca 2024. godine ukupno koristili 1.157.573 ha poljoprivrednog zemljišta. Najveći broj poljoprivrednika, njih 76,3%, koristi površine do 5 ha. Jedan poljoprivrednik u prosjeku koristi 7,2 ha poljoprivrednog zemljišta. Uzgajali su i 695,5 tisuća uvjetnih grla stoke te su ostvarili vrijednost proizvodnje u iznosu od gotovo 3,1 milijarde eura.
Najveći dio korištenog poljoprivrednog zemljišta (52,3%) nalazi se u vlasništvu poljoprivrednika koji ga koristi, a 36,5% koristi se temeljem zakupa.
Najveći broj poljoprivrednika s površinom zemlje većom od 100ha je u Osječko-baranjskoj (331), Vukovarsko-srijemskoj (179), Virovitičko-podravskoj (117), Brodsko-posavskoj (99) i Sisačko-moslavačkoj (85). Sa zemljom površine od 50 do 100 ha, najbrojniji su opet poljoprivrednici u Osječko-baranjskoj (498), , Vukovarsko-srijemskoj (403), Virovitičko-podravskoj (240), Bjelovarsko-bilogorskoj (186) i Brodsko-posavskoj (166)…
Najveći broj poljoprivrednika bez zemlje je u Splitsko-dalmatinskoj, Gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najmanji u Požeško-slavonskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Ličko-senjskoj i Varaždinskoj županiji.
Struktura gospodarstava i poljoprivrednog zemljišta u posjedu na dan 31. prosinca 2024.
Podsjetimo se, mnogi su poljoprivrednici ostali bez zemlje nakon provedenih natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Dodatno, a nevezano za Zeleno izvješće, spomenimo novine koje stupaju na snagu za poljoprivrednike. Ministarstvo poljoprivrede priprema izmjenu pravilnika prema kojoj će poljoprivrednici do kraja ove godine morati dokazati da imaju pravo koristiti zemlju koju obrađuju. Oni koji trenutno nemaju potrebne papire za parcele upisane u ARKOD evidenciju, morat će ih dostaviti do kraja ove godine ili će u suprotnom izgubiti pravo na potpore, stoji u prijedlogu pravilnika. Problem poljoprivrednici mogu riješiti ili dokazom da su vlasnici, da je zemlja u zakupu ili da imaju dozvolu za korištenje.
Ministarstvo uvodi i obvezu da kada se ne može odrediti vrsta uporabe zemljišta, poljoprivrednik mora fotografirati svoje parcele uz pomoć posebne aplikacije. Fotografije moraju biti nove, ne starije od mjesec dana, i pokazati GPS lokacije na kojoj su snimljene. Poljoprivredne površine provjeravat će se preko satelitskih snimaka. Zapuštene parcele brisat će se automatski pa ako netko prestane obrađivati zemlju i ona se označi kao “neodržavana”, nakon dvije godine bit će obrisana iz sustava bez obzira na vlasništvo.
Rasprava na ovaj prijedlog traje do 10. listopada.
No, vratimo se Zelenom izvješću za prošlu godinu koji donosi još neke zanimljive podatke. U Hrvatskoj u 2024. godini je ukupno djelovalo 24 priznatih proizvođačkih organizacija iz osam sektora. Priznate proizvođačke organizacije djelovale su u 11 županija i Gradu Zagrebu. U 2024. godini priznata je jedna proizvođačka organizacija iz sektora žitarica.
Najveći broj proizvođačkih organizacija imaju Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija, svaka po 4, po tri imaju Varaždinska i Osječko-baranjska, po dvije Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Grad Zagreb te po jednu proizvođačku organizaciju Zagrebačka županija, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska i Sisačko-moslavačka županija.
Prosječan hrvatski poljoprivrednik starije je životne dobi i posjeduje malo poljoprivredno gospodarstvo. U prosjeku jedan poljoprivrednik obrađuje 7,2 ha poljoprivrednog zemljišta, a najveći broj poljoprivrednika (76,3%) obrađuje do 5 ha poljoprivrednog zemljišta. Veliki poljoprivrednici, koji obrađuju više od 100 ha, u ukupnom broju poljoprivrednika čine 0,9%, međutim u svojoj proizvodnji koriste 30% ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta.
U 2024. godini mladi poljoprivrednici čine 14% u ukupnom broju poljoprivrednika.
Čak 62.683 gospodarstava ima nositelje starije od 65 godina (38,9%), dok njih 22.631 ima nositelje starosti do 41 godine (14%). Tijekom 2024. godine smanjen je broj nositelja u svim starosnim kategorijama osim kategorije nositelja starijih od 65 godina.
Udio žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava u 2024. godini bio je 28,6%. Najveći udio žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava je u Gradu Zagrebu (36,5%) što je za 7,9 postotnih bodova više od hrvatskog prosjeka. Ostale županije koje imaju veći udio žena nositeljica od ukupnog hrvatskog udjela su Ličko-senjska (33,6%), Zagrebačka (33,3%), Varaždinska (32,7%), Koprivničko-križevačka (32,4%), Bjelovarsko-bilogorska (32,3%), Međimurska (32,1%), Primorsko-goranska (31,3%), te Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka (obje 29,7%).
Najveći broj nositelja/odgovornih osoba ima srednju stručnu spremu (39,6%). Udio nositelja/odgovornih osoba s visokoškolskim obrazovanjem u ukupnom broju nositelja iznosi 9,6%, a ovo je obrazovna kategorija koja bilježi najveću pozitivnu stopu promjene.
Prema obrazovnoj strukturi najveći broj nositelja, odgovornih osoba poljoprivrednika, ima završenu srednju školu (39,6% ukupnog broja poljoprivrednika).
Promatrano u odnosu na prethodnu, 2023. godinu, u 2024. godini proizvodnja najznačajnijih sektora biljne proizvodnje je povećana (žitarica za 3% i industrijskog bilja za 6,8%). Rast proizvodnje bilježi i proizvodnja povrća (za 12,5%), voća (za 7,6%), krumpira (za 6%) te maslinovog ulja (za 64,2%), a manja proizvodnja je ostvarena kod krmnog bilja (za 6,3%) i vina (za 1,5%). U stočarstvu smanjen je stočni fond u kozarstvu (za 6,5%) dok ostali sektori bilježe povećanje broja stoke (broj konja je veći za 8,1%, broj svinja za 2,5%, goveda za 1,8%, ovaca za 0,1% i peradi za 5,2%). Proizvodnja mlijeka je smanjena (kravljeg mlijeka za 3,7%, kozjeg za 3,8% i ovčjeg za 3,5%), dok je kod proizvodnje mesa smanjena proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa (za 15,5%).
U 2024. godini nastavljena je provedba mjera suzbijanja i sprječavanja pojave i širenja afričke svinjske kuge. Kako bi se smanjio negativan utjecaj ovih mjera na prihode svinjogojskog sektora donesen je niz mjera potpore svinjogojcima za koje je isplaćeno 19,3 milijuna eura.
U 2024. godini broj ekoloških subjekata poljoprivrednih proizvođača je smanjen (u odnosu na 2023. godinu za 1%), no površine pod ekološkom proizvodnjom su povećane za 10,3%, kao i broj stoke koja se uzgaja na ekološki način.
U 2024. godini na razini Europske unije zaštićena su četiri nova proizvoda s oznakama kvalitete.
Procjenjuje se da je u 2024. godini ostvarena vrijednost poljoprivredne proizvodnje od 3,085 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 245,1 milijuna eura, odnosno 8,6% u odnosu na 2023. godinu.
Prema procjeni Eurostata, prosječna produktivnost rada u poljoprivredi na razini Europske unije, mjerena faktorskim dohotkom po godišnjoj jedinici rada, u 2024. godini iznosila je 21.287 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu veća vrijednost za 1,9%. U Hrvatskoj je procijenjena produktivnost rada u poljoprivredi iznosila 8.091 eura, što čini 38% prosjeka Europske unije, a u usporedbi s prethodnom godinom povećana je za 6,5%.
Uz Rumunjsku, Litvu, Sloveniju, Maltu, Poljsku, Latviju, Estoniju i Mađarsku Hrvatska se svrstava među države članice koje ostvaruju manje od polovice prosječne produktivnosti rada u poljoprivredi na razini Europske unije.
Produktivnost rada u poljoprivredi u Hrvatskoj raste. U razdoblju od 2019. do 2024. godine produktivnost rada u poljoprivredi u Hrvatskoj povećana je za 22%, dok je na razini Europske unije zabilježen rast od 16,6%. (L. Kiseljak)
