Za izravne poticaje poljoprivrednicima županije su u 2017. godini izdvojile više od 21 milijun kuna, pokazali su podaci Ministarstva financija o izvršavanjima lokalnih proračuna za tu godinu. No, osim izravnih proračunskih davanja, županije puno rade i na povlačenju novca iz EU fondova, a po direktnim davanjima prednjače Virovitičko-podravska i Zagrebačka županija.
Županija koja je u 2017. godini najviše poticala svoje poljoprivrednike je Virovitičko-podravska županija, pokazuju podaci Ministarstva financija. Gledano i po postotku proračuna (1,76%) i po izdvajanju po glavi stanovnika (23,03 kune), ta je županija svojim poljoprivrednicima dodijelila najviše sredstava. Iako su, gledano u apsolutnim brojkama, za poljoprivrednike izdvojili daleko najviše od svih županija – 5,1 milijun kuna, gledano po udjelu u proračunu, Zagrebačka županija je sa 1,74 posto izdvojenih za poljoprivrednike na drugom mjestu. S obzirom na veliki broj stanovnika, gledano po izdvajanju po glavi stanovnika, ta je mnogoljudna županija na četvrtom mjestu, sa 16,18 kuna po glavi stanovnika. Na trećem mjestu po izdvajanju iz proračuna za poljoprivrednike je Sisačko-moslavačka županija (3,38 milijuna, odnosno 1,55%), na četvrtom je Vukovarsko-srijemska (2,98 milijuna, odnosno 1,41%), dok se na petom mjestu nalazi Bjelovarsko-bilogorska županija (1,01 milijun, odnosno 0,92%).
Andrović: Najviše od svih poljoprivrednicima isplatili iz PRR-a
Virovitičko-podravski župan Igor Andrović kaže nam kako ta županija osim izravnih davanja puno čini i u privlačenju EU sredstava za poljoprivrednike.
„Moram izraziti zadovoljstvo s dosad postignutim rezultatima u povlačenju EU sredstava od strane naših poljoprivrednika te poduzetnika. Prema zadnjim podacima Virovitičko-podravska županija je najuspješnija u isplaćenim sredstvima po glavi stanovnika na području Slavonije, Baranje i Srijema kada su u pitanju potpore iz Programa Ruralnog razvoja za poljoprivrednike. U Virovitičko-podravskoj županiji iz tog je programa po glavi stanovnika isplaćeno 3.411,75 kn što je bitno više u odnosu na neke druge županije. Doprinos ovom rezultatu svakako su dale potporne institucije na području županije, a posebice naša razvojna agencija VIDRA“, istaknuo je Andrović.
Orijentacija prema EU fondovima preko te razvojne agencije zadnjih godina, urodila je plodom, pa je VIDRA u 2018. godini ukupno provela 194 projekta za poljoprivrednike te male i srednje poduzetnike u ukupnoj vrijednosti gotovo 450 milijuna kuna, od čega najveći dio otpada na projekte za poljoprivrednike (158 projekata ukupne vrijednosti gotovo 385 milijuna kuna), kazao nam je župan.
„Trenutno u VIDRA-i provode 202 projekta ukupne vrijednosti 96 milijuna EUR, a neki od najznačajnijih EU projekata su: gradnja sustava navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac i Đolta ukupne vrijednosti 55 milijuna kuna uz nove sustave navodnjavanja, Kapinci – Vaška II. faza, potom Sustav navodnjavanja Lukač i Čađavica. Osim poljoprivrede, sustavi navodnjavanja utjecat će i na razvoj prerađivačke industrije, kao i otvaranje novih radnih mjesta, a time će Virovitičko-podravska županija postati ne samo lider u navodnjavanju, već i u zapošljavanju u poljoprivredi. Tu je i izgradnja Tehnološko inovacijskog centra u vrijednosti 17,5 milijuna kuna. Osim toga, kroz Razvojni sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem se gradi multifunkcionalna hala Viroexpa, Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede, u vrijednosti 16,5 milijuna kuna, a očekuje nas i izgradnja Centra za istraživanje i razvoj u mljekarstvu vrijednosti 36 milijuna kuna“, kazao nam je župan Andrović.
Kožić: Za poljoprviredu u 18 godina izdvojili 253 milijuna kuna
Zagrebački župan Stjepan Kožić kaže kako je njegova županija u proteklih 18 godina u razvoj poljoprivrede uložila 253 milijuna kuna.
.jpg)
„Budući da smo većinom ruralna županija, jedan od prioriteta nam je zadržati obitelji na ruralnim prostorima te osigurati uvjete da se što više naših žitelja bavi poljoprivredom. Iz tog razloga smo samo u proteklih 18 godina u razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora uložili više od 253 milijuna kuna, od čega je na bespovratne potpore otišlo skoro pola tog iznosa – 110 milijuna kuna“, kaže župan i ističe kako su se ta dugotrajna ulaganja pozitivno odrazila na broj OPG-ova u Zagrebačkoj županiji, njih 15 tisuća, prema čemu su vodeći u RH. ‘Našu smo poljoprivredu dodatno osnažili i otvorenjem prve ULO hladnjače u Hrvatskoj koja nije u vlasništvu trgovaca u svibnju prošle godine“, rekao je Kožić dodavši da hladnjača vrijedna 27 milijuna kuna otvorena u sklopu Distributivnog centra za voće i povrće.
Žinić: Mine i dalje problem u Sisačko-moslavačkoj županiji
Poljoprivredno zemljište u Sisačko-moslavačkoj županiji iznosi 53% površine županije, što je stavlja na drugo mjesto u zemlji, odmah iza Osječko-baranjske županije. Od toga je većina obradiva površina. Kako su nam rekli iz Sisačko-moslavačke županije, najveći broj poljoprivrednih posjeda veličine je jedan do dva hektara i zauzimaju 15% ukupnih obradivih poljoprivrednih površina. Poljoprivrednih je posjeda površina preko 10 hektara svega 5,8%. Naime, velika većina od gotovo 9200 poljoprivrednih gospodarstava čine mala obiteljska gospodarstva. Dodatni problem čini i činjenica da su velike površine još uvijek minski sumnjive, odnosno nisu razminirane.
Kako je poljoprivreda Sisačko-moslavačkoj županiji strateško opredjeljenje, ona je iz svojih proračunskih sredstava u razdoblju 2005. – 2018. godine, kroz niz programa i poticajnih mjera u razvoj poljoprivrede uložila oko 59,5 milijuna kuna, a u proračunu za 2019. godinu je za razvoj poljoprivrede planirano 5.587.723,04 kn, kazali su nam.
‘Rezultat sustavnog poticanja poljoprivrede kroz županijski sustav poticaja očituje se u tome što Sisačko-moslavačka županija ima najveći broj grla autohtonih pasmina konja hrvatski posavec i hrvatski hladnokrvnjak, u vrhu među županijama je po broju grla u sustavu krava-tele, broju ekoloških proizvođača, te po broju proizvođača meda i broju košnica, a doprinosi opstojnosti i razvoju autohtone sorte vinove loze, škrleta, te autohtone pasmine svinja-banijska šara’, ističe župan Ivo Žinić.
Gledano po izdvajanju po glavi stanovnika, poredak je nešto drugačiji, mada je na prvom mjestu, kao što smo već rekli, opet Virovitičko-podravska županija, s 23,03 izdvojene kune po glavi stanovnika. Na drugom je mjestu Sisačko-moslavačka županija, s 19,63 kune, na trećem Vukovarsko-srijemska (16,63 kune), na četvrtom je Zagrebačka županija (16,18 kuna), dok je na petom Koprivničko-križevačka županija (10,35 kuna), pokazuju podaci Ministarstva financija za 2017. godinu.
Kako su na našu molbu za komentar odgovorili iz Vukovarsko-srijemske županija, tamošnja županijska uprava polazi od načela da poljoprivreda nije samo proizvodnja hrane nego ima i snažnu energetsku i okolišnu ulogu, te je najsnažniji čuvar društvenih vrijednosti u ruralnom prostoru. Stoga su aktivnosti županije bile usmjerene na sve četiri uloge poljoprivrede. Kao i u drugim županijama, osim direktnih subvencija poljoprivrednicima, i Vukovarsko-srijemska županija je izdvojila veća sredstva za poticanje razvoja poljoprivrede. U 2017. godini ukupno je tako izdvojila 4.850.269,25 kuna. (župan.hr/Dalibor Dobrić)
