Najveći broj poljoprivrednika nalazi se u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, dok su najveće poljoprivredne površine u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Vukovarsko-srijemska ima najveći broj proizvođačkih organizacija. Najveći broj sklopljenih ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta od 2018. do 2023. godine bio je u Istarskoj županiji, a po zakupljenoj površini najveći dio se odnosio na Virovitičko-podravsku županiju. Najveći uzgoj konja je u Sisačko-moslavačkoj županiji, Varaždinska i Međimurska proizvode najviše kozjeg mlijeka.. Dio je to podataka iz najnovijeg Zelenog izvješća Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za 2023. godinu.
U Zagrebačkoj županiji je gotovo 13 tisuća poljoprivrednika, 11,2 tisuće u Splitsko-dalmatinskoj, gotovo 11 tisuća u Osječko-baranjskoj, 10 tisuća u Bjelovarsko-bilogorskoj i i oko 8,7 tisuća u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Tijekom 2023. godine zabilježeno je manje povećanje broja poljoprivrednika u odnosu na 2022. u Istarskoj županiji (za 0,8%), Gradu Zagrebu (za 0,5%), Ličko-senjskoj županiji (za 0,4%), Zadarskoj županiji (0,2%), Sisačko-moslavačkoj županiji (0,1%) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (0,1%), dok je smanjenje broja poljoprivrednika evidentirano u svim ostalim županijama. Najveće smanjenje broja poljoprivrednika u odnosu na 2022. godinu bilježi se u
Šibensko-kninskoj (za 3,6%), Koprivničko-križevačkoj (za 3,5%) i Varaždinskoj županiji (za 2,4%). Najveći broj poljoprivrednika, njih 76,5%, koristi površine do 5 ha. Jedan poljoprivrednik u prosjeku koristi 7 ha poljoprivrednog zemljišta. Najveći dio korištenog poljoprivrednog zemljišta (53,2%) nalazi se u vlasništvu poljoprivrednika koji ga koristi, a 34,3% koristi se temeljem zakupa.
Struktura gospodarstava i poljoprivrednog zemljišta u posjedu na dan 31. prosinca 2023.
Gotovo 165 tisuća poljoprivrednika obrađivalo je gotovo 1,5 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta i uzgajali 685 tisuća uvjetnih grla stoke te su ostvarili vrijednost proizvodnje od 3 milijarde eura. Prosječni hrvatski poljoprivrednici su starije životne dobi i imaju mala poljoprivredna gospodarstva. Veliki poljoprivrednici, koji obrađuju više od 100 ha, u ukupnom broju poljoprivrednika čine 0,8%, međutim u svojoj proizvodnji koriste gotovo 30%
ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta.
Iako se broj mladih nositelja kontinuirano povećava, udio nositelja starijih od 65 godina je i dalje visok (38%). U 2023. 14,3% nositelja je bilo mlađe od 41 godine. Rastom broja mladih nositelja poboljšava se i obrazovna struktura nositelja pa u 2023. 48,1% nositelja ima barem završenu srednju školu.
Promatrano u odnosu na prethodnu, 2022. godinu, u biljnoj proizvodnji smanjena je proizvodnja gotovo svih žitarica, osim kukuruza, a kod industrijskog bilja smanjena je proizvodnja uljane repice, šećerne repe i duhana. Ukupna proizvodnja povrća neznatno je smanjena za 0,5%, a ukupna proizvodnja voća je povećana za 1,1%. U stočarstvu smanjenje stočnog fonda svih kategorija stoke negativno se odrazilo i na proizvodnju proizvoda stočarstva pa se procjenjuje da je proizvodnja kravljeg mlijeka manja za 19,8%, proizvodnja ovčjeg mlijeka manja za 24,5%, proizvodnja kozjeg mlijeka manja za 16,6% i proizvodnja jaja manja za 5,4%.
Hrvatski poljoprivrednici iskazuju sve veći interes za ekološku proizvodnju i proizvodnju proizvoda s oznakama kvalitete. U 2023. godini povećan je broj subjekata u ekološkoj proizvodnji, a na razini Europske unije zaštićeno je osam novih proizvoda.
U strukturi vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj prevladavaju žitarice, svinje, goveda i povrće. Značajniji udio u vrijednosti proizvodnje ostvaruje se još proizvodnjom krmnog bilja, mlijeka, peradi, uljarica te vina. Navedeni proizvodi u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje zajedno čine 78%.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u 2023. godini registrirano je 33.053 konja i 1.381 magarac. Gotovo četvrtina ukupne populacije konja uzgaja se na području Sisačko-moslavačke županije (8.115 grla ili 24,6%), a 65% ukupne populacije magaraca uzgaja se u priobalnim županijama.
Ukupan broj ovaca u 2023. godini iznosio je 552,1 tisuća grla i u odnosu na 2022. godinu bio je manji za 90,7 tisuća grla ili 14,1%, a ukupan broj koza iznosio je 72,8 tisuća grla i u odnosu na 2022. godinu bio je manji za 8,8 tisuća grla ili 10,8%. Proizvodnja kozjeg mlijeka najzastupljenija je u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, koje u otkupu sudjeluju sa 67,8%. U razdoblju od 2018. do 2023. godine broj muznih krava je smanjen za 47,4%, pa usporedo i proizvodnja kravljeg mlijeka, no nema podataka za koliko u kojoj županiji. Ukupan broj goveda u 2023. godini iznosio je 415,2 tisuće grla i u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za 6,6 tisuća grla ili za 1,6%. Ukupan broj svinja u 2023. godini iznosio je 852,5 tisuća grla, što predstavlja smanjenje od 92 tisuće grla ili 9,7% u odnosu na 2022. godinu. Radi se o najmanjem registriranom broju svinja u razdoblju od 2018. godine. Na značajno smanjenje broja svinja u 2023. godini utjecala je pojava afričke svinjske kuge. Bolest je prvi puta potvrđena 26. lipnja 2023. godine na području Vukovarsko-srijemske županije. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci bolest se ubrzo proširila na veće područje Vukovarsko-srijemske županije zatim u ograničeno područje Brodsko-posavske županije te tijekom listopada na ograničeno područje Osječko-baranjske županije. Procjenjuje se nadalje da je u 2023. godini proizvedeno 631 milijun komada kokošjih jaja, što je u odnosu na prethodnu 2022. godinu smanjenje proizvodnje za 5,4%
Od još nekih podataka, primjerice, u razdoblju od 2018. godine proizvodnja šećerne repe se smanjuje. U 2023. godini na površini od 8.010 ha proizvedeno je 499.911 tona šećerne repe. U odnosu na prethodnu godinu površine pod šećernom repom smanjene su za 9,9%, dok je proizvodnja manja za 12,6%. U odnosu na 2022. godinu ostvareno je značajno smanjenje proizvodnje ploda masline od 25,6% te proizvodnje maslinovog ulja za 30,6%. U 2023. niti za jednu voćnu vrstu nije bila ostvarena pozitivna vanjskotrgovinska bilanca, međutim značajniji izvoz ostvaren je kod mandarina (36,3 tisuća tona) i jabuka (27,6 tisuća tona). One su i jedine imale rast proizvodnje, dok su smanjenje proizvodnje veće od 50% imali orasi (za 80,7%), kruške (za 66,5%) i marelice (za 60,7%). Proizvodnja ekološki uzgojenog voća povećana je za 151,7%. Klimatske nepogode su u 2023. značajno utjecale na vinogradarski sektor pa je u odnosu na prethodnu 2022. godinu proizvodnja grožđa manja za 19,2% dok je proizvodnja vina manja za 15,6%. Proizvodnja ekološki uzgojenog grožđa bila je veća za 13,3%. U 2023. nastavljen je pad proizvodnje voćnih sadnica zabilježen u 2022. godini. U 2023. proizvedeno je 2.018.955 komada voćnih sadnica, a najzastupljenije su bile sadnice lijeske s udjelom od 35,8%, sadnice masline s udjelom od 12%, sadnice šljive s udjelom od 8,8% te sadnice jabuke s udjelom od 6%.
Proizvođačku organizaciju na vlastitu inicijativu osnivaju i kontroliraju poljoprivredni proizvođači koji ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka značajnih za rad i poslovanje. Glavni smisao udruživanja u proizvođačku organizaciju jest koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova,
odnosno kroz pregovore s otkupljivačima postizanje povoljnijih uvjeta otkupa njihovog proizvoda. U Hrvatskoj u 2023. godini ukupno djeluje 27 priznatih proizvođačkih organizacija iz devet sektora. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u 11 županija i Gradu Zagrebu.
Najviše ih je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ukupno pet, po četiri ih imaju Međimurska i Grad Zagreb, po 3 Osječko-baranjska i Varaždinska županija…
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže se na temelju programa raspolaganja koje donose jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb. U razdoblju od ožujka 2018. godine do 2023. godine u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je zaprimljeno 470 programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, od kojih je 403 dobilo suglasnost.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup i može se prodati putem javnog natječaja. Jedinice lokalne samouprave raspisuju natječaje za zakup i prodaju, ali prije raspisivanja natječaja za zakup i prodaju moraju zatražiti prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Na temelju raspisanih natječaja za zakup započelo se sa sklapanjem ugovora o zakupu. Do kraja 2023. godine sklopljeno je 2.142 ugovora o zakupu, za ukupnu površinu od 14.799,59 ha, a za ukupnu godišnju zakupninu u iznosu od 1.568.869,73 eura.
Najviše ugovora sklopljeno je u Istarskoj županiji (538), Vukovarsko-srijemskoj (532), Bjelovarsko-bilogorskoj (202), Virovitičko-podravskoj (184) i Koprivničko-križevačkoj (179). No, gleda li se površina na temelju sklopljenih ugovora, najveći dio zakupljene poljoprivredne površine bio je u Virovitičko-podravskoj županiji, pa Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zagrebačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. (L.K.)
Sklopljeni ugovori o zakupu od 2018. do 2023. godine po županijama
