Bolja pristupačnost vrtića i škola, zadržavanje mladih kroz jačanje gospodarstva i povoljnije stambeno zbrinjavanje.. neki su od mjera koja su predviđena u sljedećem razdoblju u Nacionalnom planu razvoja otoka do 2027. godine. Najviše stanovnika na otocima smješteno je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Upravo je i Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po projektima usmjerenih ka pametnim i energetski neovisnim otocima, radi to i Splitsko-dalmatinska županija, koja je najjače krenula s demografskim mjerama namijenjenima mladim obiteljima na otocima. Migracijski saldo je velik u većini JLS-a na otocima, rastao je i broj stanovnika, ali, kako stoji u Nacionalnom planu, bitno je povećati broj vrtića, škola, zdravstvenih usluga i onih socijalne skrbi… U sljedećem razdoblju predviđeno je ulaganje od oko 7,8 milijardi kuna u otoke, prije svega kroz EU fondove.
Hrvatski otočni prostor prostire se na površini od 3.259,57 km2 te, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, na ukupno 50 naseljenih otoka i poluotoku Pelješcu živi ukupno 132.756 stanovnika što čini 3,1% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Prema tome, može se reći da svaki 32. stanovnik RH živi na otoku. Gustoća naseljenosti hrvatskih otoka iznosi 40,73 st/km² što je gotovo upola manje u odnosu na gustoću naseljenosti u RH. Najviše stanovnika otoka, njih 39.706, odnosno 30% od ukupnog broja otočnog stanovništva živi u Primorsko-goranskoj županiji na ukupno 9 otoka, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja broji 36.338 stanovnika (27%) na 8 naseljenih otoka te Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 26.034 stanovnika (20%) na 8 naseljenih otoka i poluotoku Pelješcu. Zadarska županija koja u svom sastavu ima čak 17 naseljenih otoka u ukupnom broju otočnog stanovništva sudjeluje sa svega 16%, Šibensko-kninska sa 7 naseljenih otoka s 5%, dok 3% otočnog stanovništva pripada Ličko-senjskoj županiji (Gradu Novalji).
U cjelini, stanovništvo hrvatskog otočnog prostora je natprosječno staro, a najveći poremećaj dobnog sastava imaju od kopna najudaljeniji otoci.
Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja RH na području otoka. U kontekstu politike EU otoci se smatraju područjima izloženim ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama i kao takvi su definirani člankom 174. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim je ujedno regulirana i nužnost provedbe politika u cilju smanjenja razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama te nužnost da države članice provode aktivnosti koje vode jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije.
Podsjetimo da će otoci imati svoju zasebnu financijsku omotnicu. Ukupna ulaganja u otoke u 2020. godini povećala su se u odnosu na 2019. godinu za 29 posto, a najznačajnija povećanja su bila u sektorima energetike, prometa i zapošljavanja, a do 2027. na raspolaganju je 7,8 milijardi kuna.
Zakonom je propisano da Nacionalni plan sadrži 17 otočnih programskih područja od prometnog povezivanja, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarskog razvoja i poduzetništva, demografske obnove, poljoprivrede, ribarstva i lovstva, gospodarenja otpadom, zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine, elektroničke komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta, zaštite prirode i okoliša, kulture i očuvanja kulturne baštine, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i znanosti, čiste energije, energetike, obnovljivih izvora energije, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, socijalne skrbi, razvoja civilnog društva, turizma, stambenog zbrinjavanja te zaštite i korištenja malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.
Mogućnosti za otočni razvoj proizlaze i iz velikog broja međunarodnih inicijativa u području razvoja otoka. One se prvenstveno očituju u inicijativama vezanim uz koncept pametnih otoka, čije su glavne odrednice prenesene i u Zakon o otocima, a u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. se razvoj pametnih i održivih otoka navodi kao jedno od prioritetnih područja ulaganja. Također vezano uz koncept pametnih otoka razvila se EU inicijativa energetske tranzicije otoka prema čistoj energiji ulaganjem u obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena.
Podsjetimo da je po pitanju energetskih rješenja Primorsko-goranska županija otišla daleko. Otoci Cres i Lošinj bili su izabrani u pilot projekt za razvoj rješenja za energetsku tranziciju, a na Cresu se u suradnji s HEP-om u pogon stavljena najveća solarna elektrana na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga.
Primorsko-goranska županija je još 2015. godine prepoznala važnost ulaganja u pametne i samodostatne otoke, pokrenuvši pilot projekt „Unije – samoodrživi otok“ koji podrazumijeva razvijanje modela održivog i samodostatnog života na otoku koji će se potom moći implementirati i u ostale slične otočne zajednice. Kako nam je nedavno rekao župan Zlatko Komadina pilot projekt, kojega koordinira REA Kvarner, obuhvaća niz aktivnosti u području poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture, kojim se potiče samoodrživost otoka Unije, ne samo u smislu energetike, nego i općenito održivog i samodostatnog života na otoku. Kao značajna investicija za budući razvoj otoka, u suradnji s HEP-om realiziran je projekt izgradnje zemljane fotonaponske elektrane na otoku snage do 1 MW, a na elektranu će se nadovezati i baterijski sustav za skladištenje proizvedene energije čime se planira u značajnoj mjeri pokriti cjelogodišnje potrebe otoka za električnom energijom i unaprijediti sigurnost opskrbe energijom ove krajnje točke Lošinjskog arhipelaga. Baterijski sustav realizira se kroz projekt INSULAE, u kojem sudjeluje REA Kvarner, a koji je financiran sredstvima iz EU programa Obzor 2020. Kroz projekt INSULAE na Unijama se provodi niz inicijativa u području pametnog upravljanja energijom i pametne vodoopskrbe.
Osim elektrane na Unijama, tu je i projekt sunčane elektrane na lokaciji Orlec Trinket istok, dva kilometra sjeverno od naselja Orlec na otoku Cresu. HEP na temelju sporazuma o suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Malim Lošinjem na Kvarneru razmatra izgradnju još dvije sunčane elektrane: SE Cres 2 (snage 4,14 MW, neposredno u blizini postojeće SE Cres) i SE Ustrine kod Osora (snage 9,99 MW).
Lani je krenuo EU projekt „ISLANDER – Ubrzavanje dekarbonizacije otočnih energetskih sustava“.
Primorsko-goranska županija je kroz EU fondove uložila puno u luke na otocima, od rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, sanacije i produženja postojećeg pristana luke Unije, dogradnje luke Baška, kao i luke Mrtvaška na otoku Lošinju.
Lani je Primorsko-goranska županija uložila ukupno 28,5 milijuna kuna u 88 projekata na području otoka Cres, Lošinj, Ilovik, Male i Vele Srakane, Susak, Unije, Rab, Krk. Ulaganja su se odnosila na sufinanciranje projekata iz područja energetike: provedba aktivnosti iz Akcijskog plana provedbe Programa tranzicije prema čistoj energiji otočja Cres-Lošinj, priprema dokumentacije za sunčanu elektranu Orlec Trinket, te sunčanu elektranu Ustrine. Također obavljala su se geološka istraživanja erozijskih procesa na području Značajnog krajobraza Lopar, a u mjestu Beli na Cresu provodile su se redovne aktivnosti skrbi o bjeloglavim supovima koji su zbrinuti u oporavilištu te aktivnosti oko uspostave hranilišta na izdvojenoj lokaciji.
Značajna su i ulaganja u kapitalne projekte Lječilište Veli Lošinj s ciljem revitalizacije lječilišnog centra, zatim infrastrukturu Psihijatrijske bolnice Rab kao i financiranje unapređenja primarne zdravstvene zaštite na otocima Primorsko-goranske županije, a odnosi se na poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini, također značajna sredstva ulažu se i u domove za starije i nemoćne.
Na otocima Primorsko-goranske županije djeluje šest osnovnih škola koje u svom sastavu imaju 16 područnih škola, te tri srednje škole. Investicijsko održavanje objekata školstva utječe na poboljšanje energetske učinkovitosti i funkcionalnosti prostora te se osiguravaju uvjeti za funkcionalno, sigurno i kvalitetno izvođenje odgojno obrazovnog procesa za učenike i zaposlenike škola.
Svake godine financijski se potiče rad inovatora te razvoj poduzetničkog potencijala, zatim aktivnosti razvitka poljoprivrede i ruralnog razvoja, razvoja selektivnih oblika turizma te ulaganja u kulturu i sport itd.
Nadalje, kako stoji u Planu razvoja otoka, promatrajući demografske pokazatelje Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na period 2011.-2019. za 51 jedinicu lokalne samouprave na otocima pozitivan prirodni prirast imale su samo dvije jedinice lokalne samouprave (Općina Omišalj na otoku Krku i Općina Bol na otoku Braču). Migracijski saldo u razdoblju od 2011. do 2019. godine u većini otočnih jedinica lokalne samouprave je pozitivan, izuzev Općine Pučišća na otoku Braču. Najpovoljniji odnos doseljenih i odseljenih osoba imaju Općina Vir (1.033 osobe), Grad Krk (794 osobe) i Općina Šolta (745 osoba). Promatrajući ukupnu promjenu broja stanovnika na razini 51 jedinice lokalne samouprave na otocima prema Državnom zavodu za statistiku procjenjuje se da se na otocima 2019. godine broj stanovnika povećao za 5.955 u odnosu na popisnu 2011. godinu, što čini rast od 4,72 %. Međutim, povećanje broja stanovnika na otocima mnogi demografi tumače kao umjetno povećavanje broja ukupnog stanovništva otoka, koristeći termin „fiktivno stanovništvo“, zbog brojnih vlasnika kuća za odmor koji su se opredijelili za otok kao mjesto stanovanja, premda na njemu borave samo manji dio godine, čime se bitno iskrivljuju demografski pokazatelji.
Podsjetimo da Splitsko-dalmatinska županija ima svoj projekt Tu je tvoj dom, kojim se mladim obiteljima iz ruralnih područja Zagore i s otoka dodjeljuju poticaji u iznosu od 40 do 120 tisuća kuna za rješavanje stambenog pitanja. Novac se može koristiti za kupnju zemljišta ili nekretnine ili za dovršetak započete gradnje, adaptaciju starih kuća ili stanova kojima treba obnova. Lani je uveden projekt Budi tu, putem koje mlade obitelji iz Zagore i s otoka koje imaju troje ili više srednjoškolaca dobivaju potporu od 500, 600, 700 kuna od Županije.
Kako se je ljetos pohvalio župan Blaženko Boban u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju ‘Na otocima mi kažu da smo u protekle četiri godine više učinili po pitanju luka nego što se uradilo od Franje Josipa naovamo. Trenutačno u Sućurju gradimo luku , za luku Omiš je ugovor potpisan i s tim će se krenuti čim završi turistička sezona. To je jedan od najvećih projekata na području Jadrana, vrijedan 89 milijuna kuna. Pri kraju je luka u Kaštel Starom. U pripremi je luka Milna, koja se treba pokrenuti do konca ove godine. Tu su Komiža i Brižine. Brižine su dobile uporabnu dozvolu. Što se tiče ribarske luke Komiža, ona po vrijednosti projekta možda nije toliko vrijedna, ali je od strateške pa i geostrateške važnosti. Trenutačno je prometnica uz pojas te luke i ona se mora izmjestiti na gornju nivelaciju kako bi se oslobodio prostor. Projekt je tu, potpisan je ugovor na pet milijuna eura, što je za prvu fazu izgradnje dovoljno. Negdje 2022. mogli bi početi i sami radovi. Ono što je bitno jest da ćemo nastaviti s tim dalje jer su luke otočanima što i nama na kopnu ceste – prozor u svijet.’ Kako je napomenuo, intenzivno se rješava problem jeseničkih brodara gdje se je krenulo s renoviranjem luke u Krilu Jesenicama, a luku u Bajnicama gradnja bi trebala krenuti krajem 2022. godine.
No i ta Županija ima rješenja za energetskih neovisne otoke. LJetos je predstavljen zajednički akcijski plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena za otok Brač koji će omogućiti jedinicama lokalne uprave i samouprave na otoku Braču što skoriju energetsku neovisnost putem fotonaponskih energana, donijeti nova radna mjesta te ojačati kapacitete lokalnih vlasti za sufinanciranje svojih energetskih projekata putem natječaja Europske unije. Splitsko-dalmatinska županija dugi niz godina radi na prilagodbi klimatskim promjenama i energetskoj neovisnosti, posebno otoka jer su to projekti budućnosti koji će biti izdašno financirani od strane EU.
Splitsko-dalmatinska županija do sada je uložila više od 12 milijuna kuna u energetsku obnovu , odnosno fotonaponske mreže obiteljskih kuća za 500 njenih građana.
Ukupno je lani SDŽ uložila ukupno 9,3 milijuna kuna u otoke u svojoj nadležnosti kroz 57 projekata i mjera pomoći. Sufinancirale su se aktivnosti na otocima Visu, Hvaru, Braču, Šolti i Čiovu i to kroz programe potpore obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, poljoprivredi i ruralnom razvoju na otocima. Ulagalo se u razvoj i sanaciju infrastrukture na pomorskom dobru, te ostale razvojne projekte kojima se unaprjeđuje pomorsko dobro i povećava turistička i gospodarska resursna osnova, a koji doprinose razvoju konkurentnosti. Zatim u prostore i opremu u ispostavama zdravstvenih ustanova, škola, vrtića DVD-a.
Kroz EU projekt Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini na otocima Zadarske županije 2 milijuna kuna uloženo je u nabavu medicinske opreme za više ordinacija na zadarskim otocima, a u dvije ambulante su odrađeni infrastrukturni zahvati.
Lani je pak Zadarska županija uložila ukupno 18,7 milijuna kuna u 32 projekta na području otoka Paga, Ugljana, Pašmana, Dugog otoka, Silbe, Ista, Iža i Vira. Ulaganja su se odnosila na subvencioniranje, kreditiranje i dodjelu potpora poduzetnicima i obrtnicima, poticanje razvoja turizma te ulaganje u infrastrukturne objekte. U području predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja i znanosti realizirana su ulaganja u osnovnim školama na otoku Ugljanu, Pagu, Pašmanu i Dugom otoku te je financirani program Digitalizacija i multimedijalna prezentacija građe Samostana Benediktinke Sv. Margarite na Pagu.
Tijekom 2020. financirala se sanacija lokalnih luka, saniranje šteta nastalih po izvanrednim događajima na pomorskom dobru, projekti uređenja plaža, projekti razvoja turističke infrastrukture, energetska obnova zgrade Psihijatrijske bolnice Ugljan. Također se pomagalo i jedinicama lokalne samouprave na otocima kroz projekte koji su bili neophodni za poboljšanje uvjeta života u istima.
Šibensko-kninska županija je u 2020. uložila ukupno 566,3 tisuće kuna u otoke u svojoj nadležnosti. Sredstva su dodijeljena za saniranje pomorskog dobra u izvanlučkim područjima na otocima Murter, Prvić, Kaprije i Žirje te za programe potpore poljoprivredi na otocima Kaprije, Prvić, Murter i Zlarin.
Dubrovačko-neretvanska županija u 2020. uložila je ukupno 13,9 milijuna kuna u otoke u svojoj nadležnosti kroz 168 projekata i mjera pomoći na otocima Mljetu, Korčuli, Lastovu, Elafitima te poluotoku Pelješcu. Sufinancirali su se troškovi organizacija kulturnih manifestacija s ciljem promicanja gospodarstva i turizma te programi javnih potreba u sportu, projekti i aktivnosti na pomorskom dobru, izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i programa ujednačavanja standarda vodoopskrbe, investicijsko ulaganje u osnovnim i srednjim školama, projekti sufinanciranje zaštite i očuvanja te opremanja kulturnih i sakralnih dobara, projekti ulaganja u zdravstveni sustav te ustanove za socijalnu skrb te se poticao i podupirao rad udruga.
Ličko-senjska županija u 2020. uložila je ukupno 300.000 kuna u grad Novalju za projekt uređenje šetnice Luke Čemeljića u Gaju.
U Nacionalnom planu razvoj stoji da u programskom području zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine, najvažnije razvojne potrebe predstavljaju unapređenje djelatnosti hitne medicine i primarne zdravstvene zašite te prilagodba sezonalnim potrebama za zdravstvenim uslugama uslijed turističke sezone. Ključne razvojne potencijale predstavlja unaprjeđenje infrastrukture za razvoj telemedicinskih usluga i razvoj lječilišta na otocima, stoji u Planu razvoja.
Otoci kao specifična životna sredina, pogotovo otoci koji su udaljeniji od kopna, mali i slabo naseljeni otoci, suočavaju se s izazovima malog broja djece, nedostatkom infrastrukture za rani i predškolski odgoj, poteškoćama u osiguravanju nastavnog kadra, nedostatnoj opremljenosti škola i školskog okoliša te potrebom za putovanjima odgojitelja, učitelja, nastavnika i učenika koja su otežana relativno slabom i neodgovarajućom prometnom povezanošću.
Uvažavajući geografske, demografske i gospodarske različitosti potrebno je osigurati ravnomjerne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova na otocima s ciljem osiguravanja kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (studeni 2020.) na otocima je registrirano ukupno 117 objekata za predškolski odgoj i obrazovanje, od čega 36 matičnih i 81 područni. Unatoč povećanju dostupnosti usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i dalje svi manji otoci (s manje od 1.000 stanovnika, osim Lastova) nemaju organizirani predškolski odgoj i obrazovanje na svom
području, a od većih otoka (s više od 1.000 stanovnika) jedino otok Mljet nema.
Srednjoškolsko obrazovanje provodi se na 9 otoka.
Cilj je osigurati dostupnost dječjih vrtića na svakom otoku gdje postoje uvjeti za njihovo osnivanje i rad. Poticat će se ulaganja u rekonstrukciju i proširenje postojećih dječjih vrtića te izgradnju novih uz osiguranje najsuvremenije opreme i materijalnih uvjeta za rad, čime će se ujedno osigurati prostor za uvođenje novih vrtićkih grupa. Rad dječjih vrtića na otocima potrebno je prilagoditi zaposlenim roditeljima uvođenjem kraćih programa predškolskog odgoja i obrazovanja ili omogućiti rad s produljenim radnim vremenom (u smjenama) produženog ili cjelodnevnog boravka. Nužno je osigurati mjesta u vrtićkim skupinama za djecu sezonskih radnika ili organizirati program predškolskog odgoja i obrazovanja u drugim objektima koji će biti opremljeni u skladu s propisanim standardima za izvođenje programa predškolskog odgoja isključivo u vrijeme turističke sezone pri čemu bi se mogli koristiti i postojeći prostori osnovnih škola budući da se u njima u to vrijeme ne održava nastava. Na svakom otoku trebalo bi u skladu s potrebama, odnosno brojem djece rane i
predškolske dobi omogućiti uključivanje djece u jedan od programa predškolskoga odgoja. U slučaju da ne postoji mogućnost izvođenja 10-satnog programa, moguće je izvođenje kraćih programa predškolskog odgoja i obrazovanja s manjim brojem djece, a koji se u skladu s propisima može izvoditi u: osnovnoškolskim ustanovama, pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima.
Na otocima na kojima postoje zgrade osnovne škole i koje imaju raspoloživog prostora potrebno je poticati ustroj programa predškolskog odgoja i obrazovanja.
Na području otoka djeluju ukupno 4 centra za socijalnu skrb (Cres-Lošinj, Korčula, Krk i Brač) i 4 podružnice (Rab, Vis, Hvar, Pag). Pored centara za socijalnu skrb, socijalne usluge na otocima pružaju udomiteljske obitelji, udruge, vjerske zajednice, pravne osobe i obrtnici te fizičke osobe kao svoju profesionalnu djelatnost. Među razvojnim potrebama u području socijalne skrbi na otocima ističe se unapređenje i osiguravanje bolje skrbi za starije osobe, osiguravanje podrške djeci s teškoćama u razvoju i razvoj novih socijalnih usluga. Od razvojnih potencijala ističu se podrška procesu deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije, jačanje podrške udrugama u pružanju socijalnih usluga te uspostavljena suradnja među pružateljima socijalnih
usluga na lokalnoj razini.
Ostanak i naseljavanje stanovnika na otocima ograničeno je i otežanim uvjetima za izgradnju kuće, kupnju ili najam stana, s obzirom na složene imovinsko-pravne odnose te visoke cijene građevinskog zemljišta i stanova u opticaju koji su prilagođeni turizmu i stranim investitorima, a ne otočnom stanovništvu. Razvojne potrebe u ovom programskom području predstavljaju rješavanje imovinsko pravnih odnosa te stambeni poticaji za mlade obitelji i deficitarna zanimanja, a razvojne potencijale programi stambenog zbrinjavanja prilagođeni otocima. Konkretno, potrebno je staviti u funkciju postojećeg stambenog fonda ili gradnjom novih stanova te otkupom ili davanjem istih u najam otočanima po povlaštenim uvjetima (najam s pravom otkupa, uvođenje koncepta pametnih naselja za mlade i sl.). Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, visokih cijena građevinskog zemljišta i viših troškova gradnje na otocima potrebno je razvijati programe društveno poticane stanogradnje prilagođene otočnim potrebama. Posebno je nužno poticati stambeno zbrinjavanje deficitarnih kadrova zaduženih za pružanje javnih usluga, poput odgajatelja, medicinskog osoblja i obrazovnih djelatnika, znanstvenika i stručnjaka te mladih obitelji na otocima.
U ovom programskom području kao razvojne potrebe ističu se diversifikacija ekonomske strukture (turizam kao dominantna gospodarska grana), smanjivanje troškova ulaganja na otocima, bolja povezanost i pristup tržištima te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i aktivacija državne imovine na otocima koje bi omogućile ulaganja te daljnji razvoj zadružnog poduzetništva. S druge strane, razvojni potencijal predstavlja razvoj tradicionalnih otočnih djelatnosti kroz pametnu specijalizaciju i razvoj koncesijskih modela koji će osigurati bolje upravljanje pomorskim dobrom.
U poljoprivredi, u ovom programskom području najistaknutije razvojne potrebe su aktivacija otočnog poljoprivrednog zemljišta, sređivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima, pristup vodi za navodnjavanje, očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja, jačanje konkurentnosti u ribarstvu i produktivnosti u sektoru akvakulture, razvoj ribarske infrastrukture i logistike te učinkovitije upravljanje lovištima. Kao najvažniji razvojni potencijali
prepoznati su razvoj ekološke poljoprivrede, brendiranje i licenciranje proizvoda, uvođenje i korištenje naprednih tehnologija, uzgoj autohtonih sorti poljoprivrednih kultura manje osjetljivih na nedostatak vlage, područja još uvijek bogata prirodnom raznolikošću, mogućnost izvoza i sve veća potražnja na turističkom tržištu, korištenje svih potencijala divljači, lovstva i lovnog turizma te povezivanje poljoprivrednog, ribarskog, turističkog i IKT sektora
U programskom području turizma najvažnije razvojne potrebe predstavljaju razvoj održivog i cjelogodišnjeg turizma, ulaganje u turističku infrastrukturu, ulaganja u održivu komunalnu infrastrukturu koja osigurava smanjenje utjecaja na okoliš i prirodne resurse otoka te poboljšanje upravljanja i korištenja državne imovine, a u najvažnije razvojne potencijale ubrajaju se povezivanje turizma s ostalim gospodarskim djelatnostima na otocima, diverzifikacija turističke ponude, razvoj turističkih proizvoda i usluga više dodane vrijednosti te razvoj pametnih rješenja u komplementarnim sektorima radi boljeg iskorištavanja turističkih potencijala otoka.
Prometna povezanost i razvoj prometne infrastrukture predstavljaju ključne razvojne potrebe otoka, dok su kao najvažniji razvojni potencijali prepoznati razvoj intermodalnog prometnog sustava, modernizacija sredstava i načina prijevoza, uvođenje usluga javnog prijevoza ”na zahtjev” i korištenje ekološki prihvatljivijih načina prijevoza.
Izgradnja i održavanje vodno-komunalne infrastrukture na otocima prepoznati su kao razvojne potrebe ovog programskog područja, dok razvojne potencijale predstavljaju održivi razvoj vodno-komunalne infrastrukture te razvoj pametnih sustava opskrbe vodom i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda.
Izdvaja se i adekvatno gospodarenje otpadom koje je je jedan od prioriteta razvoja otoka, a najvažnije razvojne potrebe u ovom programskom području su: smanjenje količine otpada na otocima, poboljšanje načina gospodarenja otpadom i zbrinjavanje ili oporaba otpada iz mora. Kao najvažniji razvojni potencijali ističu se pametno gospodarenje otpadom (kružno gospodarstvo). (L. Kiseljak)
