Lani je rođeno 32.069 beba, 101 manje nego 2023. godine, čime je nastavljen trend usporavanja manje rođenih beba, pokazuju objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U 8 županija povećan je broj rođenih beba, a najveći rast bilježe Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Bjelovarsko-bilogorska županija.
U 2024. u odnosu na godinu prije broj živorođene djece pao je za 0,3%, tj. rođeno je 101 dijete manje nego u 2023. Pozitivan je to pomak s obzirom na to da je u 2023. godini minus iznosio 1.713. U 2022. godini došlo je čak do povećanja broja rođenih, no ukupno gledajući trend je negativan. U odnosu na 2020. godinu, lani je rođeno gotovo 3,8 tisuća beba manje.
Ukupan broj rođenih u 2024. bio je 32.204 djeteta, od toga 32.069 živorođene djece i 135 mrtvorođene djece. Od 32.069 živorođene djece, rođeno je 16.591 ili 51,7% muške djece i 15.478 ili 48,3% ženske djece.
U osam županija broj živorođene djece je povećan na godišnjoj razini
U Splitsko-dalmatinskoj županiji rođeno je 193 više beba nego godinu prije, u Zadarskoj 64 više, Šibensko-kninskoj 61 više, 46 više u Požeško-slavonskoj županiji, 40 beba više u Zagrebačkoj županiji, 29 više u Bjelovarsko-bilogorskoj, 24 više u Istarskoj i 9 više u Koprivničko-križevačkoj. U Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj rođeno je tek 3 beba manje, u Ličko-senjskoj 2 manje…
Prema relativnom pokazatelju, broj rođenih najviše je porastao u Požeško-slavonskoj županiji, za 9,41 posto, za 8,64 posto u Šibensko-kninskoj županiji, za 5,32 posto u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj za 4,42 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji za 3,3 posto, Istarskoj za 1,74 posto, u Zagrebačkoj županiji porast broja rođenih bio je 1,5 posto i Koprivničko-križevačkoj za 1 posto,
Nakon Grada Zagreba gdje je rođeno 6.862 beba, najviše ih je lani rođeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji (3.820), Zagrebačkoj (2.652), Osječko-baranjskoj (2.051), Primorsko-goranskoj (1.715) i Zadarskoj županiji (1.512).
Zanimljivo je kako su podaci Matice rođenih, koje smo ranije analizirali, pokazali da je na području Krapinsko-zagorske županije bio lani najveći porast rođenih beba, odnosno upisanih u Maticu u prošloj godini. Podatak stoga pokazuje kako se je velik broj roditelja iz obližnjih županija odlučio na porod u zabočkoj bolnici. Beba iz same županije lani je ipak bilo manje rođenih, pokazuju objavljeni podaci DZS-a.
Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2024. iznosila je 8,3 na razini RH. Najbolje stoji Zadarska županija u kojoj je na 1.000 stanovnika rođeno 9,46 beba, u Splitsko-dalmatinskoj 9,02, Dubrovačko-neretvanskoj 8,95, Bjelovarsko-bilogorskoj 8,90 i Zagrebačkoj 8,84 beba na svakih 1.000 stanovnika.
U 2024. je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 195 osoba ili 0,4% manje nego u prethodnoj godini, od čega više žena.Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2024. iznosila je 13,2.
U 2024. umrlo je 104 dojenčadi, odnosno 0,20% od ukupnog broja umrlih. Od ukupnog broja umrle dojenčadi, 56 ili 53,8% umrlo je u prvim danima života, tj. od 0 do 6 dana starosti.
Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1 000 živorođenih) u 2024. iznosila je 3,2, a u prethodnoj godini 3,9. Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2024. bila je u Zadarskoj županiji (0,7), a najveća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).
Stopa prirodnog prirasta u 2024. bila je negativna i iznosila je -4,9 (-19 011 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,8. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 043, uz vitalni indeks 45,6.
Pozitivan prirodni prirast imalo je 35 gradova/općina, a negativan 517 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su tri općine imale nulti prirodni prirast.
Najbolji prirodni prirast bilježe: Dubrovačko-neretvanska (-282), Međimurska (-284), Požeško-slavonska (-418), Ličko-senjska (-439) i Virovitičko-podravska županija(-592). U odnosu na 2023. godinu, lani se je prirodni prirast najviše popravio u Splitsko-dalmatinskoj županiji, za 222 osobe se smanjila razlika rođenih i umrlih, u Požeško-slavonskoj za 95, Šibensko-kninskoj za 71, Istarskoj za 58 i Karlovačkoj za 51.
U 2024. sklopljeno je 17 206 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1 000 stanovnika) u 2024. iznosila je 4,5. U 2024. bio je 4 961 pravomoćno razvedeni brak. Stopa razvedenih brakova (broj razvedenih brakova na 1 000 stanovnika) u 2024. iznosila je 1,3.Broj razvedenih brakova na 1 000 sklopljenih u 2024. iznosio je 288,3.
Nakon Grada Zagreba, najviše je sklopljenih brakova bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Najviše rastavljenih bilo je u Gradu Zagrebu, pa onda u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
U odnosu na broj sklopljenih brakova, rastaje se svaki treći, a bolji prosjek od toga imaju, primjerice, Istarska, Šibensko-kninska, Primorsko-goranska županija… (L. Kiseljak)
