U našem izboru za najbolji EU projekt, Primorsko-goranska županija je s projektom Sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije – II.faza zauzela prvo mjesto u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici. Projektom su osigurani uvjeti za siguran vez brodskih, brzobrodskih, katamaranskih i RO-RO brodova. Županija velika sredstva ulaže u sanaciju i razvoj svojih luka uz pomoć europskih i nacionalnih sredstava, a mi smo provjerili što je sve napravljeno i koje se luke obnavljaju…
Kroz projekt Sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije – II.faza omogućeni su odgovarajući privezi i postignuta sigurnost na vezu za linijske brodove kao preduvjet za razvoj linijskog prometa te podizanje komunalnog standarda za korisnike javnih brodskih linija. Postignuta je bolja povezanost s drugim gradovima, ali i dostupnost zdravstvenim, obrazovnim i ostalim institucijama te je tako i pozitivno utjecao na smanjenje iseljavanja i veći broj turista. Prema zadnjem popisu stanovništva Unije imaju 64 stanovnika. Bolja i sigurnija povezanost omogućena je s okolnim administrativnim središtima Malim Lošinjem, Rijekom, Pulom, Zadrom kao i međunarodnom linijom s destinacijama na talijanskoj obali Cesenatico, Pesaro, Rimini. Projekt je od listopada 2017. godine do svibnja 2022. godine provodila Županijska lučka uprava Mali Lošinj, a vrijedan je gotovo 5,2 milijuna eura. Realizacijom projekta uvelike se doprinijelo razvoju otočne i lučke infrastrukture, s ciljem unaprjeđenja ekonomske i turističke aktivnosti te demografske obnove.
– Unije su jedan od pučinskih otoka lošinjskog arhipelaga gdje je stalno nastanjeno nešto manje od stotinu mještana, no taj se broj ljeti višestruko uvećava. Projekt luke Unije omogućio je odgovarajuće priveze i postizanje veće sigurnosti na vezu za linijske brodove, što je preduvjet za razvoj linijskog prometa, ali i podizanje komunalnog standarda za korisnike javnih brodskih linija. Projekt smo provodili od listopada 2017. godine do svibnja 2022. godine. Razvojem infrastrukture na Unijama omogućena je kvalitetnija povezanost s kopnom i drugim otocima čime je povećana mobilnost stanovništva, kao i dostupnost zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, kulturnih i drugih usluga, ističe ravnatelj ŽLU Mali Lošinj Filip Balija.
Temeljem Zakona o morskim lukama i Zakona o ustanovama, Županijsko je poglavarstvo 1999. godine osnovalo osam Županijskih lučkih uprava radi upravljanja, korištenja, izgradnje i održavanja u to vrijeme 55 luka otvorenih za javni promet, od kojih je pet luka županijskog i 50 luka lokalnog značenja s ukupno 4.867 vezova. Od osnutka broj luka kojima upravljaju lučke uprave povećan je na njih 101, od čega luka 27 županijskog i 74 lokalnog značenja s ukupno 12.056 vezova na kraju 2021. godine s tendencijom stalnog povećanja njihova broja.
Primorsko-goranska županija je u proteklih 15 godina sufinancirala projekte Županijskih lučkih uprava u iznosu od 118,2 milijuna kuna, odnosno 15,7 milijuna eura.
U ožujku je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo sporazume i ugovore za ukupno 92 projekta županijskih lučkih uprava te gradova i općina na području sedam jadranskih županija, među kojima i za one u Primorsko-goranskoj županiji. Među sporazumima tako je bilo 15 projekata sanacije pomorskog dobra gradova i općina te 2,84 milijuna vrijednih devet projekata Županijskih lučkih uprava u Županiji. Među ostalima, projekt nastavka rekonstrukcije luke Podvorska, sanacija i rekonstrukcija pričuvne trajektne luke Čršnjeva i sanacija rive u uvali Banja u Cresu.
Europska sredstva pomogla su u povećanom ulaganju u luke, a dodatno će to omogućiti i novac iz NPOO-a. Evo nekih od najznačajnijih projekata ulaganja u luke u Primorsko-goranskoj županiji.
Projektom „Dogradnja trajektnog pristaništa Merag“, 2007. godine je proširen lučki plato na zapadnu stranu trajektnog pristaništa, te je izgrađen zapadni vez dužine 80 m, sa novom rampom širine 20 m. Navedenom investicijom omogućilo se istovremeno pristajanje dva velika trajekta u svim vremenskim uvjetima, što je dovelo do boljeg povezivanja otoka Cresa i Lošinja s kopnom te smanjenja gužvi na trajektnom pristaništu osobito u ljetnim mjesecima.
Projekt „Dogradnja trajektnog pristaništa Porozina“ započela je 2008. godine i sastojala se od dvije faze. I. faza obuhvaćala je proširenje istočnog i zapadnog veza sa uređenjem pristupne rampe, izgradnja sanitarnog čvora i izgradnja dužobalne staze (pasarele) za privez manjih plovila. Nadalje, II. faza projekta obuhvaćala je izgradnju privezišta u uvali Trebenež, na način da se izgrade pet betonskih utvrdica povezanih Fe-konstrukcijom, te je ista izgrađena tijekom 2022. godine. Izgradnjom privezišta u uvali Trebenež, omogućilo se privezivanje još jednog trajekta kada vremenski uvjeti to ne dozvoljavaju u samom trajektnom pristaništu Porozina.
Dogradnja luke Cres započela je produživanjem glavnog mula luke Cres za dodatnih 60 metara, te sada ukupna dužina glavnog mula iznosi 120 m. Navedenom investicijom omogućeno je pristajanje više velikih brodova u luci Cres kao i smanjenje gužvi tokom ljetnih mjeseci. ŽLU Cres je 2018. godine potpisala Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstva za projekt „Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres“. Realizacija izgradnje projekta započela je u drugoj polovici 2019. godine, a izgrađen je vanjski lukobran u dužini od 185 m, širine 6 m, postavljen na dva reda pilota, te rekonstrukcija i dogradnja obale u dužini od 280 m, širine zahvata proširenja obale prema moru od 2-11 m. Projektom je izgrađen lukobran s operativnom obalom za linijske putničke brodove, te rekonstrukcijom i dogradnjom obale pristupni pješački put do centra grada. Realizacijom projekta na zapadnoj obali creske luke, omogućilo se kvalitetnije povezivanje otočnog stanovništva Cresa s kopnom čime se u potpunosti osiguralo otočnom stanovništvu nesmetana dostupnost svakodnevnih aktivnosti kao preduvjet gospodarskog i društvenog razvoja otoka.
Izgradnja lučice Grabar započela je 2005. godine i sastojala se od 4 faze. I. faza obuhvaćala je izgradnju platoa s dizalicom. U II. fazi proširila se radna površina platoa i uredio se obalni zid u dužini 40 metara. III. fazom dovršena je kompletna pomorska gradnja tj. izvođenje cijele dužine preostalog obalnog zida (cca. 43m), zasipavanje lučkog platoa, te izgradnja mula i lukobrana u dužini od 140 m. Tijekom 2017. godine izvršena je posljednja IV. faza, koja je obuhvaćala kameno popločenje i hortikulturno uređenje lučkog platoa, te dovod i spoj struje i vode. Navedenim projektom osigurana su i dodijeljena nova 82 komunalna veza za domicilno stanovništvo Grada Cresa.
Projekt „Rekonstrukcija – dogradnja luke otvorene za javni promet u naselju Martinšćica na otoku Cresu“ se sastoji od pet faza (A-E). Faza A-produženje glavnog mula za 25 m, faza B- izrada zaštitnog lukobrana s školjerom s vanjske strane u dužini 90 m, faza C- produljenje fratarskog mula za 56 m, faza D- izrada 3 kom. pontona, ukupne dužine 180 m i faze E- dogradnja obale i obalnog zida u dužini 320 m, te betonskog gata (g1) dužine 70 m.
Tijekom 2012. godini započeta je kapitalna investicija faze A, rekonstrukcije i produžetka pristanišnog mula u luci Martinšćica. Glavni mul produžen je za 25 metara, odnosno završetkom projekta 2013. godine ukupna dužina mula iznosi 80 metara. Produljenjem navedenog mula osigurani su bolji uvjeti za pristajanje brzobrodske linije Mali Lošinj – Martinšćica – Cres – Rijeka.
Projekt dogradnje luke otvorene za javni promet županijskog značaja Crikvenica odnosilo se je na ulaganja u sigurnosnu zaštitu luke i to u izgradnju sekundarnog lukobrana te dogradnju Male palade u tlocrtnom „T“ obliku, produbljivanje mora te izgradnju sidrenog sustava za privez plovila. Realizacijom najznačajnijeg projekta od osnivanja Županijsko lučke uprave Crikvenica, izgrađeno je 130 metara sekundarnog lukobrana i 50 metara gata Mala palada koji u potpunosti mijenjaju vizuru crikveničke rivijere. Dovršeni objekti popločeni su kamenom te opremljeni prihvatnim napravama za vezivanje brodica, priključnim ormarićima za struju i vodu te protupožarnim hidrantskim vodom. Također, čelo sekundarnog lukobrana krasi i novopostavljeni svjetionik. Primarni cilj projekta bilo je unaprjeđenje kvalitete obavljanja prijevoza putnika na uspostavljenoj cjelogodišnjoj županijskoj putničkoj pomorskoj liniji Crikvenica – Šilo (otok Krk), a čijom je realizacijom postignuta bolja integriranost hrvatskih otoka u kvalitetniju pomorsku mrežu. Projekt je gotovo u cijelosti financiran sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u okviru specifičnog cilja – povećanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike, te sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za razvoj luka otvorenih za javni promet. Vrijednost projekta bila je gotovo 33 milijuna kuna.
Nakon velikog zahvata na glavnoj luci u Crikvenici lani se je krenulo s radovima na luki Podvorska, gdje je dogovorena vrijednost radova preko 8,6 milijuna kuna. Planirana izgradnja dijeli se u dvije faze. U prvoj fazi, izvest će se radovi koji obuhvaćaju uklanjanje dotrajalog dijela postojećeg gata u dužini od oko 160 m. Rekonstrukcija GAT-a 2 predviđa se izvesti u ukupnoj dužini od 150 m te širini 2,50 m. Također, predviđena je izrada sidrenog sustava i hidrantske instalacije. Druga faza obuhvatit će izvedbu GAT-a 1 u ukupnoj dužini od oko 83 m te 2,50 m širine.
Projektom rekonstrukcije i dogradnje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Perčin u Jadranovu uređeno je i rekonstruirano 400 m obalnog zida luke investicijskim modelom koncesioniranja, a od kojih je 250 m zonirano kao komunalni dio luke pod upravljanjem Županijske lučke uprave Crikvenica. Na navedenom dijelu osigurano je 10 novih komunalnih vezova dok su na preostalih 150 m obale postavljeni valobranski gat te dva plutajuća gata na kojima se obavljaju usluge u nautičkom turizmu sa 100tinjak novih nautičkih vezova. Također, u cijeloj luci postavljeni su nautički ormarići s priključcima za struju i vodu te novi sidreni sustav. Ukupan iznos investicije iznosio je 14,5 milijuna kuna.
Projekt dogradnje luke otvorene za javni promet Selce obuhvaćao je produženje gata Polača i produženje gata Stari Mul s ciljem zaštite postojećih plovila te povećanja broja komunalnih vezova. Dogradnjom postojećih gatova postignuta je zaštita cjelokupnog lučkog akvatorija te je osigurano novih 60 komunalnih vezova. Vrijednost radova bila je 5,8 milijuna kuna.
Dogradnja obale i izgradnja obalne šetnice u Mošćeničkoj Dragi projekt je koji uključuje dogradnju postojeće operativne obala, izgradnju nove obale i novih površina u zaleđu na kojim su napravljene operativne površine i šetnica, uključujući i nove instalacije struje i vode. Operativna obala se produžila u istoj ravnini za 25 m. Na taj način se uz postojeću obalu dobila mogućnost istovremenog pristajanja dva veća turistička broda, a ujedno je dobiveno 745 m2 nove zaobalne površine, za kopnene lučke manipulacije (vađenje i održavanje plovila). Nova obala je napravljena u nastavku u dužini od oko 61 m. Nova obala je namijenjena povremenim ljetnim vezovima za manja plovila. Na novoj površini formira se nova obala širine 5,5 m kao dio lučkog područja i šetnica širine 6,5 m u zaleđu. Gradnja je započeta 2019. godine, a završena u 2021. godini. Ukupna vrijednost investicije bila je 11,7 milijuna kuna, a projekt je financiran sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranske županije, Općine Mošćenička Draga i Županijske lučke uprave Opatija – Lovran – Mošćenička Draga.
U sklopu izgradnje lučkog bazena Carovo krajem 2018. godine započela je izgradnja armirano-betonskih pasarela kojim se zamijenila izvedena „divlja“ izgradnja improviziranih mulića. Nove pasarele prate liniju danas privezanih plovila u uvali. Ukupno je izgrađeno 5 pasarela ukupne dužine 282 m i površine 1.102,10 m2 s predviđenim privezom plovila sa vanjske strane pasarela i sa mogućnošću priveza manjih plovila sa unutarnje strane, te su se izgradnjom dobili i novi vezovi za nove korisnike. Sve pasarele su prilagođene osobama smanjene pokretljivosti. Ukupna vrijednost radova iznosila je cca 7,3 milijuna kuna te su radovi završeni u 2019. godini.
Rekonstrukcija luke Klenovica započela je 2012. godine, te se odvijala u fazama. Prva faza rekonstrukcije obuhvatila je izgradnju primarnog lukobrana i dijela obale u iznosu od cca. 9 milijuna kuna. Druga faza rekonstrukcije obuhvatila je sekundarni lukobran i operativnu obalu u iznosu od cca. 15,7 milijuna kuna koji su završili 2018. godine. Krajem 2021. godine započeo je postupak završne faze druge faze rekonstrukcije, a ona uključuje radove na postavljanju fiksnih pontona za dobivanje 43 nova veza u korijenu luke u vrijednosti 4,8 milijuna kuna.
Radovi na izgradnji lukobrana u luci Povile su započeli u 2019. godine te su isti završeni 2020. godine u ukupnoj vrijednosti 18,3 milijuna kuna
Ljetos je završen projekt dogradnje luke Baška, projekt vrijedan više od 5,4 milijuna eura koji se sufinancirao iz europskih sredstava, a provodila ga je Županijska lučka uprava Krk. Projekt je uključio dogradnju primarnog lukobrana Vela riva (faza 1) za 50,5 metara te produženje sekundarnog lukobrana Mala riva (faza 2) za dodatnih 105 metara. Njime je osigurana nužna zaštita akvatorija unutar lučkog područja, čime je omogućen odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove. Dovršetkom izgradnje osigurava se preduvjet za razvoj linijskog prometa, kako bi se ostvarilo kvalitetnije povezivanje stanovništva otoka Raba s kopnom, preko luke Baška te u cjelini podignula razina usluge za korisnike javnih brodskih linija.
Za projekt je osigurano 100 posto bespovratnih sredstava, 85 iz europskih fondova i 15 posto iz Proračuna Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Ministarstvo je osiguralo i 550 tisuća eura za treću fazu, tj. nastavak projekta.
Županijska skupština Primorsko-goranske županije već je ranije donijela Odluku o utvrđivanju županijske linije u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu na relaciji Baška- Lopar- Baška.
Također je ove godine završila još jedna investicija Županijske lučke uprave Krk – rekonstrukcija luke Porat u Općini Malinska. Investicija je teška preko 1,1 milijun eura, a realizirana je u dvije faze od 2021. do 2023.godine. Takozvana prva uporabna cjelina, odnosila se na rekonstrukciju postojećeg lukobrana s novim obalnim zidom dužine 77 metara, dok je u drugoj fazi rekonstruiran obrambeni valobran te izgrađen armiranobetonski zid s vanjske strane primarnog lukobrana, kameno opločenje šetnice i asfaltiranje kolnika. Ovim je projektom povećan standard u luci te bolja zaštićenost akvatorija luke od vjetrova i valova, a luka je dobila 14 novih komunalnih i nautičkih vezova. Projekt je financiran sredstvima resornog ministarstva, ŽLU Krk i općine Malinska-Dubašnica.
Još 2020. godine završena je prva faza projekta rekonstrukcije i dogradnje luke Punat koji obuhvaća izgradnju novog pristaništa brodova, izgradnju privezišta za sigurniji vez plovila u lošim vremenskim uvjetima uz povećanje sigurnosti luke i pristupne obale. Izgradnja nove obalne konstrukcije dužine 139,15 m i to obale u dužini 48,18 m i gata „K“ u dužini od 90,97 m. Izgrađen je i spojni zid od kuta postojeće obale do spoja s Obalom. i Gata „K“, kako bi se omogućilo zatvaranje platoa nasipa u zaleđu nove obale. Novim obalnim zidom Faze I, formira se novi plato površine cca 745 m2. Na novom su gatu postavljeni priključci/ormarići za struju, dok su zadržane i ponovno postavljene tradicionalne stare kamene bitve i stari svjetionik koji je u punoj funkciji. Za ovaj projekt vrijedan 12,2 mil. kuna, sredstva su osigurana kroz dvije proračunske godine, a uz vlastita sredstva ŽLU Krk od 7 mil. kuna, PGŽ je sufinancirala s 2,9 mil. kuna, a Općina Punat 2,2 mil. kuna.
Još ranije, 2017. godine, završen je projekt rekonstrukcije i proširenje luke Njivice, kao i povezane i Ribarske obale. Cjelokupni plan rekonstrukcije luke Njivice sastoji se od četiri faze, od kojih je prva sanacija primarnog lukobrana, dok druga faza predstavlja nadogradnju tog lukobrana čime se dodatno zatvara i osigurava akvatorij luke. Treća faza, koja je prva izvedena, podrazumijeva radove na uređenju unutarnjeg akvatorija luke, a četvrta i završna etapa odnosi se na izgradnju sekundarnog lukobrana.
Tri godine ranije, otvorenjem treće trajektne rampe u luci Valbiska ovo je pristanište postalo najvažnijim pomorsko – prometnim čvorištem tzv. sjevernog plovnog puta, a nemjerljivo je značenje luke Valbiska za prijevoz putnika i tereta u međuotočnom pomorskom prometu. Investiciju vrijednu 15. 6 milijuna kuna u polovičnom iznosu financiralo je resorno ministarstvo, dok su u preostalom dijelu zajednički participirali Primorsko – goranska županija i ŽLU Krk.
Dogradnjom i rekonstrukcijom luke Susak na mjestu srušenog masivnog gata izgrađen je novi gat tlocrtnog L oblika, sa trajektnom rampom. Isti je završen 2018. godine te pruža mogućnost adekvatnog priveza linijskim brodovima te osigurava dovoljno mjesta za komunalne vezove.
Početkom 2016. godine zbog dotrajalosti realizirana je rekonstrukcija postojećeg komunalnog gata za privez plovila u luci Rovenska. Postojeći masivni gat je produžen za dodatnih 33 metara u pravcu postojećeg lukobrana izveden kao djelomično propusnu rasčlanjenu konstrukciju sa uronjenim valobranskim ekranom, te je ista obložena kamenom.
Vrijednost radova na dogradnji trajektne luke Mišnjak iznosila je cca 16,1 milijuna kuna koji su započeli s provedbom u 2018. godini i završili u 2019. godini. U sklopu dogradnje trajektne luke Mišnjak izgrađen je obalni zida visine h=4,20 m i dužine l=30 m, obalnog zida visine h=1,88m i dužine l=80 m, dograđen je plato s dvije rampe i izgrađene su tri utvrdice za privez trajekata. Navedenim zahvatima osiguran je siguran privez trajekata dok je dogradnjom platoa povećana manipulativna površina sa dvije nove rampe površine cca 1615 m2 za brži i sigurniji ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila.
Vrijednost lani završenih radova na rekonstrukciji gata Pumpurela u luci Rab iznosila je 18 milijuna kuna.
Glavni cilj projekta bilo je cjelovito uređenje ribarske infrastrukture i unaprjeđenje ribarske djelatnosti. Rekonstruirana ribarska luka Pumpurela namijenjena je potrebama lokalnih ribara. Gat duljine 140 metara i širine 9,5 metara opremljen je LED rasvjetom i ormarićima za opskrbu plovila strujom i vodom, s mogućnošću priveza za dvadesetak ribarskih brodova. Ribarima je osigurana i manipulativna površina, spremnici za otpad, parkirališni prostor, punionica za električna vozila kao i električno vozilo nabavljeno u sklopu projekta.
Ove godine potpisani su ugovori o rekonstrukciji i dogradnji luke Melak – II. faza i sanaciji obale u luci San Marino – Rab s pratećim sadržajima. Ukupna vrijednost radova u luci Melak iznose preko 3,3 milijuna eura, a u luci San Marino 650 tisuća eura.
Radovi u luci Melak obuhvaćaju radove rekonstrukcije starog mula, izgradnju obalnog zida te uređenje kopnene površine i opremanje obale. U 2023. godini planiraju se izvesti radovi preko 1,5 milijuna eura. Radovi u luci San Marino odnose se na izgradnju pratećeg sadržaja, sanitarnih čvorova uslužnog prostora te ureda lučke uprave“, pojasnio je ravnatelj Debelić prilikom potpisa ugovora u sjedištu Općine Lopar.
Županijska lučka uprava Rab od 2018. godine kroz svoje aktivnosti uložila je u lučku infrastrukturu preko 18 milijuna eura.
Županijska lučka uprava Rab je inače krajem 2021. godine završila s I. fazom rekonstrukcije i dogradnje luke Melak u Loparu koja je obuhvaćala izgradnju primarnog zaštitnog lukobrana dužine 130 metara.
Spomenimo i veće projekte. Prije mjesec dana počela je izgradnje budućeg terminala na Zagrebačkoj obali, dijelu Rijeka Gateway projekta čime je riječka luka bliže tome da zauzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu, da se pozicionira kao glavno intermodalno središte Sjevernog Jadrana. Budući terminal u riječkoj luci bit će najsuvremeniji u ovom dijelu Europe i bit će glavna ulazna točka u zemlju i na tržišta zaleđa, a trebao bi biti operativan 2025. godine. Za cilj ima preuzeti vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu te postati najvažnijim morskim izlazom za središnju i jugoistočnu Europu. (L.K.)
