Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska i Šibensko-kninska županija najviše puta su bile u vodećih pet županija u našim proračunskim analizama. U obzir smo uzeli 13 proračunskih stavki (izvršenje proračuna za 2021. godinu) za koje smo radili analize ulaganja , gledajući udjel izdvojenih sredstava iz proračuna i izdvajanja po stanovniku. Iz analiza je izuzet Grad Zagreb.
Promatra li se izdvajanje iz proračuna za pojedinu stavku u relativnom iznosu, Splitsko-dalmatinska županija čak je 8 puta bila u vodećih pet, Osječko-baranjska županija 7 puta, Zagrebačka i Primorsko-goranska po šest puta i Šibensko-kninska po pet puta. Promatra li se pak izdvajanje iz proračuna za pojedinu stavku u odnosu na broj stanovnika, predvode Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija koje su po 6 puta bile u top pet županija, a Osječko-baranjska, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska po 5 puta.
Proračunske stavke koje smo analizirali jesu izdvajanja za zdravstvo, za civilnu zaštitu, obrazovanje, vatrogastvo, socijalnu zaštitu, usluge unaprijeđena stanovanja i zajednice, izdvajanja za zaštitu okoliša, za kulturu, za sport, za predškolsko obrazovanje te izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima, poduzetnicima te obrtnicima.
Pobliže, Splitsko-dalmatinska županija je po udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna od ukupno 8 puta što je bila u top pet, čak 4 puta bila prva (po izdvajanju u vatrogastvo, vrtiće, socijalnu zaštitu i subvencije poduzetnicima), jedanput druga (izdvajanja za obrazovanje), jedanput treća (zaštita okoliša), jedanput četvrta (izdvajanja za civilnu zaštitu) i jedanput peta (subvencije obrtnicima). Per capita, 4 puta se našla u vodećih pet, od čega je dva puta bila prva (subvencije poduzetnicima i vatrogastvo), jedanput druga (ulaganja u vrtiće) i jedanput četvrta (ulaganja u civilnu zaštitu). Osječko-baranjska županija je 7 puta bila u top pet, gleda li se udjel proračunskog izdvajanja, od čega jedanput prva (ulaganja u obrazovanje), dva puta druga( unapređenje stanovanja i zajednica te kultura), dva puta treća (potpore poduzetnicima i sport) i dva puta četvrta (ulaganja u socijalnu te civilnu zaštitu). Po izdvojenim proračunskim sredstvima u odnosu na broj stanovnika, pet puta je bila u top pet, od čega jedanput prva (unapređenje stanovanja i zajednice), dva puta druga (izdvajanja za kulturu i potpore poduzetnicima), jedanput treća (sport) i jedanput četvrta ( civilna zaštita). Zagrebačka županija je 6 puta bila u top pet po udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna u neku od analiziranih 13 proračunskih stavaka, od čega jedanput prva (ulaganja u unapređenje stanovanja i zajednice), tri puta druga (subvencije poduzetnicima, vatrogastvo i sport), jedanput treća (obrazovanje) i jedanput četvrta ( ulaganja u civilnu zaštitu). I Primorsko-goranska županija je 6 puta bila u top pet županija po udjelu proračunskih izdvajanja, od čega jedanput prva (ulaganja u sport), 3 puta treća (ulaganja u kulturu, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života i zajednice), jedanput četvrta (civilna zaštita) i jedanput peta (vatrogastvo). Šibensko-kninska županija pet puta je bila u top pet, od čega jedanput prva (zaštita okoliša), jedanput druga (zdravstvo), dva puta četvrta (socijalna zaštita i vatrogastvo) te jedanput peta (socijalna zaštita). U odnosu na broj stanovnika također je pet puta bila u top pet – jedanput prva (ulaganje u zaštitu okoliša), tri puta treća (vatrogastvo, socijalna zaštita i zdravstvo) te jedanput četvrta (civilna zaštita). U vodećih pet, gleda li se udjel izdvojenih sredstava po stanovniku, ušle su još Bjelovarsko-bilogorska i Požeško-slavonska županija. Bjelovarsko-bilogorska županija je bila šest puta u top pet po proračunskim ulaganjima u odnosu na broj stanovnika. Od toga dva puta prva (ulaganja u civilnu zaštitu te obrazovanje), jedanput treća (predškolsko obrazovanje), dva puta četvrta (ulaganje u zdravstvo i socijalnu zaštitu) te jedanput peta (subvencije poduzetnicima). I Požeško-slavonska županija je šest puta bila u top pet po per capita kriteriju, ali jedanput prva (ulaganje u zdravstvo), dva puta druga (subvencije poljoprivrednicima i socijalna zaštita) i tri puta četvrta (civilna zaštita, obrazovanje i subvencije poljoprivrednicima). Spomenimo da su uz Splitsko-dalmatinsku, Osječko-baranjsku i Šibensko-kninsku, koje su po pet puta bile u vodećih pet po ulaganju u odnosu na broj stanovnika, pet puta u top pet, ali s manje prvih i drugih mjesta, bile i Krapinsko-zagorska i Brodsko-posavska županija, koje su tako zauzele šesto i sedmo mjesto.
Splitsko-dalmatinska županija je po udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna od ukupno 8 puta što je bila u top pet, čak 4 puta bila prva (po izdvajanju u vatrogastvo, vrtiće, socijalnu zaštitu i subvencije poduzetnicima), jedanput druga (izdvajanja za obrazovanje), jedanput treća (zaštita okoliša), jedanput četvrta (izdvajanja za civilnu zaštitu) i jedanput peta (subvencije obrtnicima). Per capita, 4 puta se našla u vodećih pet, od čega je dva puta bila prva (subvencije poduzetnicima i vatrogastvo), jedanput druga (ulaganja u vrtiće) i jedanput četvrta (ulaganja u civilnu zaštitu).
Županija je ove godine objavila javni poziv za Program potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva u 2023., kroz dvije mjere – Poduzetnici početnici i Žene poduzetnice. Za poduzetnike sa sjedištem na području Grada Splita potpora se odobrava u iznosu do najviše 2.654,46 eura, a za one od 50 i više godina najviše do 3.981,68 eura, isto koliko i najviše iznose potpore za poduzetnike izvan Splita. Za one izvan Splita i od 50 godina i više potpore su do 6.636,14 eura. Neovisno o sjedištu, za poduzetnike s invaliditetom potpora iznosi najviše do 6.636,14 eura.
Što se tiče vatrogastva, po čemu je također vodeća u ulaganju, Splitsko-dalmatinska županija izdvaja značajna sredstva za poboljšanje kapaciteta zaštite od požara kroz nabavku vatrogasne opreme, izgradnju i renoviranje vatrogasnih domova i sudjelovanje u brojnim EU projektima poput FIRESPILLA.
Vodeća je Županija i po ulaganju u socijalnu zaštitu. Zgrada nekadašnje područne škole u mjestu Dragljane pored Vrgorca kandidat je za financiranje iz nove financijske omotnice kako bi se prenamijenila u dom za umirovljenike. Potkraj prošle godine u Splitu je otvoren Hospicij Matošić, ustanova Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije za pružanje palijativne skrbi. Županija kontinuirano surađuje s Caritasom Splitsko-makarske nadbiskupije…
Osim brige za starije, Županija vodi brigu i o mladima pa tako daje naknade za rođene bebe te pomaže studentima u obiteljima s pet i više djece.
Osječko-baranjska županija je 7 puta bila u top pet, gleda li se udjel proračunskog izdvajanja, od čega jedanput prva (ulaganja u obrazovanje), dva puta druga( unapređenje stanovanja i zajednica te kultura), dva puta treća (potpore poduzetnicima i sport) i dva puta četvrta (ulaganja u socijalnu te civilnu zaštitu). Po izdvojenim proračunskim sredstvima u odnosu na broj stanovnika, pet puta je bila u top pet, od čega jedanput prva (unapređenje stanovanja i zajednice), dva puta druga (izdvajanja za kulturu i potpore poduzetnicima), jedanput treća (sport) i jedanput četvrta ( civilna zaštita).
Ulaganje u sport, promociju sporta i motivaciju za bavljenje sportom prepoznali su i u organizaciji ACES European Capitals and Cities of Sport Federation, pa je tako krajem prošle godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu Osječko-baranjskoj županiji dodijeljena titula Europske regije sporta za 2023. godinu.
– Uz iznimnu čast, bit će to prilika da stavimo još veći naglasak na sport, na izgradnju sportske infrastrukture, opremanje sportskih terena i podizanje kvalitete i uvjeta za treniranje i rekreativaca i profesionalaca. Osječko-baranjska županija domaćin je brojnim amaterskim i vrhunskim sportskim događajima kao što je DOBRO World Cup, Pannonian Challenge, niza prvenstava u streljaštvu i nedavnog Svjetskog prvenstva u ribolovu. U svim segmentima pokazali smo opravdanost naše kandidature – rekao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.
U ožujku je potpisan dodatak sporazuma s načelnicima i gradonačelnicima 22 jedinice lokalne samouprave s područja Županije kojima se omogućava nastavak projekta „Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva“. U projektu koji je počeo 2019. godine iskorišten je kreditni potencijal od gotovo 20 milijuna eura te je povećan za dodatnih 10 milijuna eura. Kamatna stopa, ugovorena sa šest poslovnih banaka kreće se u rasponu od 2,78 do 3,30%, no Županija i navedene općine i gradovi subvencioniraju kamatu s dva postotna boda te je stoga kamata za neke korisnike već od 0,78 %. Na ovaj način 382 korisnika kupili su 181 stan i 201 kuću. Kroz ovaj projekt povezuje se stambeno zbrinjavanje i rješavanje radnog mjesta.
Početkom svibnja Županija je objavila četiri javna poziva za poduzetnike i institucije ukupne vrijednosti 325.000 eura. To su javni pozivi za dodjelu potpora za pokretanje, razvoj i unaprjeđenje poslovanja za koji je osigurano 260.000 eura, zatim za promotivne aktivnosti 27.000 eura, za informiranje i obrazovne aktivnosti 14.000 eura te za savjetovanje i mentoriranje poduzetnika 24.000 eura. U suradnji s HBOR-om sufinanciraju se kamate na poduzetničke kredite pa su kamate za određene kategorije korisnika 0 %. Županija ima i projekt Poduzetnički obzor i besplatne edukacije za poduzetnike, projekt učeničkog poduzetništva itd.
U odnosu na broj stanovnika Županija je bila vodeća po izdvajanju za usluge unapređenja stanovanja i zajednice. Županija daje naknade za bebe, dugi niz godina financira se rad savjetovališta za dojenje organizirano pri Domu zdravlja. Županija je i prva počela s mjerom besplatnog obroka za sve učenike, prije nego li se projekt dignut na nacionalnu razinu, sufinancira kupovinu mjesečnih učeničkih karata svim učenicima srednjih škola, dodjeljuje stipendije učenicima i studentima, od ove godine i nagrađuje najbolje… Tome treba dodati i spomenuti program stambenog zbrinjavanja.
Osječko-baranjska županija uključena je u projekt Zaželi. Kroz projekt rekonstrukcije prostora Doma za starije i nemoćne osobe Beli Manastir provedeni su radovi rekonstrukcije (preuređenja) kako bi se u konačnici povećali smještajni kapaciteti Doma. Županija je osnivač tri doma za starije i nemoćne osobe (u Osijeku, Đakovu i Belom Manastiru) te sufinancira rad tih domova iz sredstava za decentralizirane funkcije osiguravanjem razlike između potrebnih sredstava i sredstava koje domovi ostvare kao vlastita temeljem ugovora potpisanih neposredno s korisnikom ili ostvarenih od resornog ministarstva za korisnike koji su smješteni u dom temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb.
Županija daje i jednokratne pomoći socijalno ugroženim građanima, a jedna je od rijetkih koja daje novčane potpore i novorođenim bebama.
Podupire se financijski i rad udruga i drugih pravnih i fizičkih osobama kao što je Crveni križ, udruge za primjerice programe o kvaliteti života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, zaštita žena i djece žrtava nasilja u obitelji, unaprjeđenje socijalnih usluga, sufinanciranje programa i projekata braniteljskih udruga, nakon javnog poziva financiraju se programi i projekti udruga od interesa za opće dobro u Osječko-baranjskoj županiji s područja socijalne skrbi i braniteljskih udruga.
Uz socijalnu skrb, bila je među vodećima i po ulaganju u kulturu. Osječko-baranjska županija je gotovo 30 godina bila jedina hrvatska županija koja je (su)osnivač nacionalnog kazališta, što je značilo samo lani izdvajanje oko 13 milijuna kuna iz županijskog proračuna. Županijska skupština je donijela o Odluku o prijenosu osnivačkih prava na Grad Osijek, prijelaz će biti postupan, tijekom tri godine financijske obveze će se smanjivati da bi 2026. godine prestala obveza sufinanciranja.
Županija pak ostaje osnivač Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, a prati niz kvalitetnih kulturnih sadržaja koje provode umjetničke organizacije, udruge, ustanove kulture, pojedinci i druge pravne osobe iz područja kulture.
Primorsko-goranska županija je 6 puta bila u top pet županija po udjelu proračunskih izdvajanja, od čega jedanput prva (ulaganja u sport), 3 puta treća (ulaganja u kulturu, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života i zajednice), jedanput četvrta (civilna zaštita) i jedanput peta (vatrogastvo).
U Županiji je niz projekata usmjerenih za kvalitetnije zdravstvo, obrazovanje, socijalnu skrb, sport…, a sve više mjera izdvaja se i za ravnomjerniji razvoj Županije, usmjerene prije svega na otoke i Gorski kotar. Plan je u sljedeće tri godine kroz Fond za Gorski kotar osigurati gotovo tri milijuna eura. Nastoji se zadovoljiti sve potrebe i interese gradova i općina te osigurati realizaciju kapitalnih projekata. Od posebnog je interesa sufinancirati objekte koji bi potaknuli demografsku obnovu, primjerice izgradnju dječjih vrtića. Kroz Fond je tijekom razdoblja od 2019. do 2022. godine sufinancirano ukupno 46 projekata u iznosu od 1,2 milijuna eura, a riječ je samo o jednom od pet natječaja dostupnih Goranima. Financijski se potiču i projekti razvoja javne turističke infrastrukture Gorskog kotara.
Značajna su ulaganja i u dostupnosti zdravstvenih usluga na otocima kao i u ruralnim dijelovima Županije. Cilj je imati u svim školama jednosmjensku nastavu.
Županija pokriva trošak prijevoza vlakom za svoje studente. Po kriteriju deficitarnosti dodjeljuju se studentske stipendije.
Tijekom 2022 .godine objavljen je Javni poziv za sufinanciranje demografske mjere – poticajno stanovanje u 2022. godini. Cilj demografske mjere poticajnog stanovanja jest stvaranje uvjeta za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji kroz davanje stambenih jedinica u vlasništvu jedinica lokalne samouprave u dugoročni, društveno dostupan najam. Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje od strane PGŽ su troškovi adaptacije/sanacije stambene jedinice koji podrazumijevaju obavljanje građevinsko-obrtničkih radova do razine unutarnje uređenosti ‘ključ u ruke“.
Županija je prepoznala ulogu sporta kao čimbenika svekolikog društvenog razvoja te kontinuirano ulaže znatna sredstva u razvoj sporta i sportske infrastrukture, po čemu je u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj (osim Grada Zagreba) i dalje na vodećem mjestu po visini uloženih sredstava.
Neke od aktivnosti Županije vezane za sport je provođenje programa javnih potreba u sportu, realizacijom iznimno značajnog i zahtjevnog projekta Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku koji se kontinuirano provodi već desetak godina, održavanjem sportskih objekata Centra za bazične sportske pripreme u Delnicama (multifunkcionalna dvorana/klizalište, košarkaško, nogometna i tenis igrališta, bazen, kuglana) kao i pružanjem podrške jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji pojedinačnih projekata izgradnje ili uređenja objekata sportske infrastrukture.
Programom javnih potreba u sportu u razdoblju od 2017.- 2023. godine kroz aktivnost Zajednice sportova Primorsko–goranske županije u više programskih područje sporta uloženo je oko 5 milijuna eura što na godišnjoj razini prosječno iznosi oko 700.000 eura. Sredstva se iz godine u godinu povećavaju tako da je za 2023. godinu osigurano 863,15 tisuća eura.
Projekt razvoja Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku, koji se u ovom trenutku prvenstveno odnosi na projekt izradnje nove žičare Radeševo i sustava za zasnježenje ali i prateće sportske infrastrukture, u završnoj je fazi realizacije. U navedeni projekt kroz djelovanje trgovačkog društva Goranski sportski centar d.o.o. Delnice u većinskom vlasništvu Županije u posljednjih je desetak godina uloženo je više od 13,5 milijuna eura.
PGŽ je jedina županija u Hrvatskoj koja ima sustav upravljanja kvalitetom E-Qalin i brojne educirane stručnjake. Svrha E-Qualin standarda je da korisnici usluga žive u malim kućanskim zajednicama koje se ne razlikuju previše od načina života i standarda na koji su navikli. Inače, svi domovi socijalne skrbi kojima je županija osnivač uključeni su u sustav čime se uspostavljaju visoki standardi upravljanja kvalitetom što PGŽ čini jedinstvenom na području RH.
Za edukaciju stručnog kadra iz sustava kvalitete E- Qalin Primorsko-goranska županija u 2023. godini osigurala je gotovo 17 tisuća eura. Do sada je E-Qalina edukaciju prošlo skoro 100 stručnih radnika, većinom za procesne vođe i vođe kvalitete i razvoja, što je doprinijelo većoj kvaliteti usluga i otpornosti sustava na krizne situacije.
Primorsko-goranska županija osnivač je četiri doma za starije osobe – Doma za starije osobe „Kantrida“ Rijeka, „Volosko“ Opatija, „Marko A, Stuparić“ Veli Lošinj i „Mali Kartec“ Krk, a u prethodnom razdoblju uspjela je osigurati i dostupnost institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga za starije osobe na svim kvarnerskim otocima. Tako Dom za starije osobe „Marko A. Stuparić“ osim matične kuće na Velom Lošinju ima dislociranu jedinicu na Cresu, dok Dom za starije osobe „Mali Kartec“ upravlja sa dislociranom jedinicom na otoku Rabu. U domovima za starije osobe na smještaju se nalazi oko 800 stanara. Kako bi se na brdsko-planinskom području proširio smještajni kapacitet za starije osobe Županija je odlučila pokrenuti projekt izgradnje Doma za starije osobe „Prsten“ koji je planiran na području Općine Klana te projekt pokretanja dislocirane jedinice Doma za starije osobe „Kantrida“ koja će se nalaziti u Delnicama.
Početkom godine raspisan je javni poziv za sufinanciranje programa pomoći u kući u jedinicama lokalne samouprave s područja Županije u 2023. godini. Usluga pomoći u kući uglavnom se odnosi na dostavu lijekova, manje kućanske poslove i održavanje osobne higijene, većinom na brdsko-planinskom i otočnom području. Tako na području Gorskog kotara uslugu prima preko 450 osoba, uglavnom samačkih kućanstava. Program se provodi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje, uz sufinanciranje Primorsko-goransku županije, osiguravaju polovicu iznosa usluge gerontodomaćice. Ukupno je raspoređeno 39.300,00 eura i to po 8.000,00 eura Gradovima Delnice i Vrbovsko, po 2.300,00 eura Općinama Mrkopalj, Skrad, Lokve i Brod Moravice, po 3.000,00 eura Gradu Novi Vinodolski i Općini Matulji te 2.600,00 eura Općini Fužine. Mjera obuhvaća između 450 i 490 korisnika na području Gorskog kotara te brdsko-planinskom i otočnom dijelu županije koji ne ostvaruju ovu socijalnu uslugu putem cenzusa. Također, osigurano je i 5.500,00 eura proračunskih sredstava za provedbu programa izvaninstitucijske skrbi na području Grada Bakra kojom se osigurava skrb i ostanak djeteta u obitelji u kojoj su oba roditelja slijepa. Mjeru zajednički sufinanciraju resorno ministarstvo, Primorsko-goranska županija i Grad Bakar.
Primorsko-goranska županije za ustanove u kulturi u 2023. godini osigurala je 2,2 milijuna eura i to 1,48 milijuna eura za PPMHP, 680 tisuća eura za Prirodoslovni muzej Rijeka i 146 tisuća eura za Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov.
Zasigurno najznačajniji kulturno-turistički projekt je Kulturno turistička ruta Putovima Frankopana, koja je lani u našem izboru za najbolji EU projekt odnijela najviše glasova publike. Kroz projekt je obuhvaćeno 17 kaštela i dvoraca (Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica) te 3 sakralna kompleksa (Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje). (L.K.)
