Međimurska županija izdvojila je najviše za kulturu po stanovniku u 2020. godini, a vodeća je i po udjelu izdvojenih proračunskih sredstava za kulturu. U top pet su još Primorsko-goranska, Istarska, Osječko-baranjska i Zadarska županija. Međimurska županija je i vodeća po rastu novca namijenjenih za kulturu u odnosu na 2017., a u odnosu na 2019. vodeća je Požeško-slavonska županija. Pokazuje to naša analiza, napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna.
Mnogi projekti u kulturi financirani su iz EU, velikim dijelom osim kulturnog imaju i turistički značaj, ali se i okreću novim oblicima razvoja kroz financiranje videoigara do digitalizacije kulturne baštine. Uz Europski socijalni fond jedan od značajnih natječaja bio je onaj Kreativna Europa, a kroz koji su financirani razni programi za djecu, mlade i starije, razvijali su se društveno kulturni centri, programi poticanja čitanja i sl.
Programi koje je Ministarstvo kulture provodilo ili provodi u okviru prioritetne osim Socijalno uključivanje su Umjetnost i kultura za djecu i mlade, Umjetnost i kultura 54+, Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanje putem medija te Čitanjem do uključivog društva.
Kroz EU projekte napravljene su velike turističko-kulturne atrakcije, kao što su projekti Putovima Frankopana, Riznica Međimurja ili Kuća kaštela.
Uglavnom, posljednjih godina puno se ulaže u obnovu kulturne baštine, kulturnih centara, promicanje čitanja, muzeje, digitalizaciju…, a što potvrđuju nekoliko puta povećana izdvajanja za kulturu posljednjih godina u pojedinim županijama koje su povukle EU novac.
Što se tiče proračunskih izdvajanja za kulturu, najčešće iznose do 1 posto, a samo njih tri ima udjel veći od 1 posto.
Međimurska županija vodeća je bila u 2020. godini, isto kao i godinu prije, po izdvojenim sredstvima za kulturu po stanovniku, u iznosu od 234,29 kuna po stanovniku Međimurja. Vodeća je bila i po udjelu izdvojenih sredstava za kulturu sa 3,29 posto te po rastu izdvajanja za kulturu u odnosu na 2017. godinu, za visokih 1377 posto.
Tijekom ožujka i travnja u Međimurju će se održati festivali keramike, čipke i cekera kroz koje će se predstaviti bogatstvo međimurske nematerijalne kulturne baštine, ali i sve ono što Međimurje ima za ponuditi, a u sklopu projekta ADRIONET vrijednog gotovo 10 milijuna kuna. Naime, Jadransko-jonska mreža autentičnih sela – ADRIONET je projekt sufinanciran iz INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.- 2020. Glavni cilj projekta je uspostaviti ADRION Transnacionalnu mrežu „autentičnih sela“ koja će se temeljiti na društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti, s naglaskom na podizanje svijesti o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara.
Međimurje se može pohvaliti jednom od najstarijih pokretnih knjižnica, a kako bi knjiga i književnost bile još dostupnije svim građanima Međimurja, kroz europski projekt „Kultura se fura“ vrijedan 3,3 milijuna kuna nabavit će se novo i suvremenije vozilo Bibliobusa, informatička oprema i održati stotinjak čitalačkih radionica. Projekt će trajati do rujna 2023. godine.
Međimurska županija dobila je lani suvremeni turističko-kulturni sadržaj – Riznica Međimurja, muzej nematerijalne baštine koji predstavlja povijesno blago i tradicijske vrijednosti međimurskog kraja. Atraktivan, multimedijalni i interaktivni postav muzeja podijeljen je u dvije glavne cjeline koje nude spoj povijesne i kulturne baštine s najmodernijom tehnologijom. U prizemlju je postav pod nazivom „Stoljeće utvrde“ kojim se interpretira burna povijest fortifikacije čakovečkog dvorca, dok je na prvom katu smješten postav koji interpretira nematerijalnu baštinu Međimurja pod nazivom “Minijature”. Stalni postav „Stoljeće utvrde“ smješten u prizemlju usredotočen je na sam čakovečki Stari grad, njegov razvoj i izvornu namjenu, kao i teme koje su s njime povezane. Prezentiran je sustav obrane čakovečke utvrde, način ratovanja u srednjem i ranom novom vijeku te je stavljen naglasak na razloge utamničenja osoba od razdoblja 16. do 20. stoljeća. Posjetitelji mogu razgledati tamnice u kojima su hiperrealistične lutke koje predstavljaju stvarne osobe koje su kroz povijest bile smještene u čakovečkim tamnicama, od žena optuženih da su vještice, do visokih vojnih zarobljenika. Najviše je tema povezano s razdobljem gospodstva obitelji Zrinskih koja je ostavila najvidljiviji trag na kompleksu čakovečkog Starog grada. Postav „Minijatura“ upoznaje s nematerijalnim dobrima koja nalazimo na području Međimurja kao što su tradicijski obrti, zaštićene skupine govora, prakse, običaji i folklorno stvaralaštvo, a drugi dio „Minijatura“ posvećen je usmeno-predanoj baštini Međimurja u kojoj se govori o slavenskom mitskom svjetonazoru, mitologiji i vjerovanjima te pričama o nadnaravnim bićima koje su se prenosile usmenim putem i očuvale do danas. Popevka i Vinko Žganec, zlatarenje i čipkarstvo, medičarstvo i lončarstvo, dječje igračke, cekeri, pisanice, pikači i lafre, mitovi i legende – Riznica Međimurja na edukativan i iznimno atraktivan način govori o tradiciji Međimurja, a poseban dio postava posvećen je međimurskoj legendi o pozoju.
Kako stoji u ovogodišnjem proračunu, nekoliko je projekata izdvojeno na području kulture, kao što je projekt Eko muzej Međimurje malo za što je planiran iznos od 220.000 kuna, 250.000 za sakralnu baštinu i spomenike, 180.000 za tehničku kulturu, 300.000 za program javnih potreba u kulturi i 200.000 za kulturni amaterizam.
Primorsko-goranska županija po stanovniku je za kulturu izdvojila u 2020. godini 88,36 kuna, iz proračuna je to udjel od 2,09, rast u odnosu na 2019. godinu za 4,30 posto, odnosno 60,91 posto više sredstava u proračunu u odnosu na 2017. godinu.
Kako kažu u Županiji, putem programa javnih potreba u kulturi Županija sufinancira programe ustanova u kulturi kojima nije osnivač, ali programskom djelatnošću imaju značenje za cijelu Županiju i šire (Hrvatsko narodno kazalište I. pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Muzej grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka, Art kino…) te sadržaje koji su od posebnog značaja za Županiju ili lokalnu zajednicu, a koji provode ustanove u kulturi, udruge ili ostale neprofitne organizacije. Sufinanciraju se i kulturne manifestacije u funkciji promocije lokalne zajednice i turizma, kao što su Ljetne priredbe Krk, Goranovo proljeće, Kastafsko kulturno leto, Lubeničke glazbene večeri, Osorske glazbene večeri, Rapske glazbene večeri, Međunarodni festival malih scena, Liburnia jazz, i sl. Praćeni su i muzejski, galerijski i likovni programi u realizaciji strukovnih i drugih udruga, pomagani su razni glazbeni programi i sufancirani kazališno-scenski programi amaterskih kazališta i udruga. Posebno je značenje dano programima katedri čakavskih sabora kojima se putem literarne, glazbene i izdavačke djelatnosti njeguje i vrednuje autohtoni izričaj, posebno prepoznatljiv i vrijedan na prostoru Županije, radi očuvanja i razvoja domaće čakavštine i prenošenja kulturnog nasljeđa budućim naraštajima. Također, sufinanciraju se i programi koji doprinose razvoju publike te programi namijenjeni djeci školske dobi koji se izvode u školama kojima je osnivač Županija.
Za javne potrebe u kulturi od 2017. do 2021. godine za 894 programa izdvojeno je 8,9 milijuna kuna.
Kroz poticanje kvalitete kulturnog stvaralaštva od 2017. do 2020. godine nagrađeno je 114 pojedinaca, ustanova ili udruga u ukupnom iznosu od milijun kuna.
Kulturna mreža Primorsko-goranske županije otvorena je 2016. godine. Županijska mreža je online platforma za županijsku kulturnu suradnju i razmjenu sadržaja, transfera znanja, vještina i iskustava. Na mreži je registrirano preko 400 korisnika te je za razmjenu i suradnju ponuđeno 220 programa.
Od 2017. do 2021. sufinancirano je 268 programa s ukupnim iznosom od 1,2 milijuna kuna.
Program subvencioniranja trgovačkih društava i obrta u djelatnosti kulture pokrenut je 2017. godine. Do prošle godine subvencionirano je 40 programa sa 468.000 kuna. Osim navedenog svakako treba istaknuti i sufinanciranje projekata vanjskih korisnika Proračuna PGŽ: Gradske knjižnica Rijeka, HNK Ivana pl. Zajca te Art kina Rijeka.
Gradska knjižnica Rijeka s jedinicama lokalne samouprave na godišnjoj razini dogovara uslugu pokretne bibliotečne službe, odnosno uslugu županijskog bibliobusa. U 2021. godini županijski bibliobus obilazio je 40 naselja s ukupno 53 stajališta na području 13 jedinica lokalne samouprave.
Primorsko-goranska županija i HNK Ivana pl. Zajca pokrenuli su projekt (Za)voli kazalište. Radi se o programu kojim Županija sufinancira ulaznice za učenike osnovnih i srednjih škola Primorsko-goranske županije. U sezoni 2020./2021. realizirano je 8 kazališnih programa koji obuhvaćaju različite vrste kazališne umjetnosti: drama, balet, glazbeni edukacijski koncert i sl. Na godišnjoj razini za projekt (Za)voli kazalište PGŽ osigurava između 250.000 i 400.000 kuna.
Primorsko-goranska županija, osim kroz svoje redovne programe u kulturi, značajno doprinosi valorizaciji te zaštiti i očuvanju kulturno-povijesne baštine kroz projekte sufinancirane EU sredstvima, a čija se dobrobit prepoznaje i nakon njihova završetka te se očekuju i daljnji, dugoročni, pozitivni učinci.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine provedeno je sedam projekata sufinanciranih EU sredstvima.
Među njima je projekt Refresh (Interreg Središnja Europa 2014. – 2020.), sa županijskim udjelom u projektu sa 1,4 milijuna kuna. Cilj projekta bila je revitalizacija stare industrijske baštine u svrhu prenamjene iste u društveno korisne objekte, a za potrebe kreativnih i kulturnih industrija.
Projekt Hercultour (Interreg Itaija-Hrvatska 2014.-2020.), u kojem je Županija sudjelovala sa 1,2 milijuna kuna, predstavlja nastavak prethodno provedenog projekta HERA, a s ciljem jačanja prekogranične platforme za upravljanje i promociju održivoga turizma. Obnovljena je vanjska stolarija dvorca Kraljevica te su organizirane edukativne i promotivne radionice.
Projekt arTVision+ (Interreg Itaija-Hrvatska 2014.-2020.), s udjelom Županije u projektu s oko 1,8 milijun kuna predstavlja nastavak prethodno provedenog projekta arTVision. Kroz Projekt je izrađena platforma za povezivanje umjetnika i korisnika kulturnih sadržaja, snimljeni su promotivni filmovi, održane su radionice i organizirani prekograničkni kulturni događaji.
U projektu Claustra+ (Interreg Slovenija-Hrvatska 2014.-2020.), udio Županije bio je 1,9 milijuna kuna. Projekt predstavlja nastavak prethodno provedenog projekta Claustra. Organizirana je promotivna kulturna manifestacija Rimski dan, izrađena je mobilna aplikacija te je postavljena prometna signalizacija koja upućuje na rimski obrambeni sustav.
Među projektima izdvaja se i Integrirani projekt revitalizacije Guvernerove palače i Nugentove kuće u Rijeci te Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana gdje je Županija vodeći partner i izdvojila vlastitih 32 milijuna kuna te je ujedno jedan od najvećih projekata ovakve vrste na području RH.
Kroz Projekt je stvoren kulturno-turistički proizvod, Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, koji daje novu društveno-ekonomsku vrijednost kroz turističku valorizaciju te doprinosi zadovoljavanju kulturnih, društvenih i ekonomskih potreba regije. Ruta obuhvaća 17 frankopanskih kaštela i dvoraca te tri sakralna zdanja, od čega su u osam objekata smješteni novouređeni interpretacijski centri – u Kraljevici, Krku, Bakru, Bribiru, Čabru, Brodu na Kupi te na Trsatu i Grobniku. Ruta je povezana prometnom i pješačkom signalizacijom, a rezultat Projekta je i niz promotivnih proizvoda i edukativnih sadržaja.
Projekt Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije (Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.), u kojem je udjel Županije u projektu bio oko 3,2 milijun kuna nabavljena je laboratorijska oprema, sustav za praćenje broja posjetitelja na odredištima prirodne baštine, osmišljen je niz edukativnih programa te su izrađeni planovi interpretacije i upravljanja posjetiteljima na lokacijama prirodne baštine, a sve s ciljem usmjeravanja posjetitelja prema manje posjećenim dijelovima Županije.
Istarska županija je u 2020. godini po stanovniku izdvojila 66,36 kuna, a iz proračuna je to udjel od 0,97 posto.
Tijekom 2022. godine Istarska županija dovršit će i predstaviti niz značajnih projekata koji je ojačati kulturnu infrastrukturu i kulturnu scenu Istre. Takvi su projekti Novi stalni postav Etnografskog muzeja u Pazinu, Kuća kaštela u Momjanu kao prvi korak ka umrežavanju istarskih i sjevernojadranskih kaštela, obnovljena zapadna kortina Povijenog i pomorskog muzeja Istre u Puli gdje će biti predstavljen austrougarski fortifikacijski prsten oko Pule, prva od tri knjige koje pripremao u suradnji s Porečkom i pulskom biskupijom i Državnim arhivom u Pazinu „Vizitacije biskupa Valliera – Pula“, treća knjiga divot edicije „Umjetničko blago istarske crkve“ . Također, u suradnji s Hrvatskim restauratorski zavodom i Regijom Veneto obnovit će se najvrjedniji drveni oltar venecijanskog razdoblja u Istri iz Mutvorana.
Osječko-baranjska županija je po stanovniku izdvojila u 2020. godini 62,77 kuna, s udjelom u proračunu od 1,43 posto.
Osječko-baranjska županija se može pohvaliti brojnim i kvalitetnim kulturnim sadržajima koje provode umjetničke organizacije, udruge, ustanove kulture, pojedinci druge pravne osobe iz područja kulture. U nastojanju izrade što kvalitetnijeg programa javnih potreba u kulturi Županija je donijela Odluku o financiranju javnih potreba u kulturi na području Županije. Javne potrebe u kulturi koje se financiraju su djelatnost ustanova kulture kojima je Županija osnivač odnosno suosnivač, manifestacije i akcije u kulturi od posebnog značenja za Županiju koje su takvima utvrđene Programom javnih potreba odnosno posebnim ugovorima, programi, projekti i aktivnosti pravnih i fizičkih osoba u području kulture koje udovoljavaju uvjetima i kriterijima utvrđenih i investicijsko održavanje i drugi građevinski zahvati.
Županija je osnivač Muzeja likovnih umjetnosti koji je svrstan u jednu od najznačajnijih hrvatskih muzejskih institucija u grupi specijalnih umjetničkih muzeja. U 2020. godini je Županija izdvojila preko 3,5 milijuna kuna za njihovu djelatnosti.
Muzej likovnih umjetnosti je temeljem potpisanog Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. realizirao projekt “Priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju Muzeja likovnih umjetnosti Osijek” ukupne vrijednosti 1,7 milijuna kuna.
Osječko-baranjska županija je jedina Županija u Hrvatskoj koja ima osnivačka prava nad nacionalnim kazalištem – Hrvatskim narodnim kazalištem u Osijeku zajedno s Gradom Osijekom te zajedno s Gradom u jednakom iznosu sufinancira njegovu djelatnost. Kazalište je prijavilo projekt “Priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju zgrade HNK u Osijeku” u vrijednosti 1,8 milijuna kuna.
Županija u suradnji sa Kazalištem sudjeluje u nekoliko dugogodišnjih projekata, kao što je primjerice projekt organiziranog dolaska učenika osnovnih škola Osječko-baranjske županije na kazališne predstave u HNK-a u Osijeku ili Dan crvenih haljina.
Županija već godinama objavljuje javne poziv za kulturu na koji se mogu javiti sve pravne i fizičke osobe kojima je kultura područje djelovanja. Preko 250 kulturnih subjekata aplicira svoje programe ili projekte. Nadalje Županija sufinancira manifestacije i memorijale koji se tradicionalno već dugi niz godina održavaju te doprinose očuvanju kulturnog identiteta cijele Osječko-baranjske županije. To su Festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, Tamburaški orkestar Osječko-baranjske županije, Đakovački vezovi, Tamburaško društvo “Dora Pejačević” Našice, Memorijal “Franjo Krežma” (koji se izmjenjuje s memorijalom “Darko Lukić”, Glazbena srijeda, Strossmayerovi dani.
Županija sa 150.000 kuna godišnje sufinancira znanstvene jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i to Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu s kojima ima sklopljene ugovore o 10-godišnjoj suradnji koje su unatoč otežanim uvjetima održavanja planiranih programa bili aktivni.
Na području Županije djeluje Etnografski centar izvrsnosti kao središnja točka svih informacija vezanih za tradicijsku kulturu i baštinu Osječko-baranjske županije. Centar planira izraditi očevidnik tradicijske kulture svih društava, udruga, pojedinaca koji se bave baštinom i tradicijskom kulturom, a bit će pripremljen u digitalnom obliku kako bi bio vidljiv i svima dostupan. (L.K.)
