U 2020. godini najveće proračunske prihode imale su Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija, u odnosu na broj stanovnika najveći su bili u Sisačko-moslavačkoj, Virovitičko-podravskoj i Međimurskoj županiji. Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska imale su najveći suficit, a po stanovniku suficiti su bili najveći u Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska i opet, Sisačko-moslavačka županija. Pokazala je to analiza Instituta za javne financije.
S ciljem podizanja razine proračunske transparentnosti i informiranosti građana, Ministarstvo financija svake godine objavljuje podatke o ostvarenju proračuna svih lokalnih jedinica. Kako bi se javnost što lakše snašla u tim brojnim i obimnim tablicama, u osvrtu Instituta za javne financije napravljena je jednostavna i sistematizirana analiza ključnih financijskih podataka.
Pa se tako da iščitati da prosječni ukupni prihodi svih vrsta lokalnih jedinica u razdoblju 2017. – 2019. pokazuju rastući trend, koji se u 2020. nastavlja samo u županijama, dok se u gradovima i općinama 2020. ti prihodi smanjuju. Prosječni ukupni prihodi 2020. u županijama iznose 242 milijuna kuna, u gradovima sa Zagrebom 143 milijuna kuna, u gradovima bez Zagreba 86 milijuna te općinama oko 13 milijuna kuna.
Slično je i s prosječnim prihodima po stanovniku, koji u 2020. bilježe porast samo u županijama i iznose oko 1.600 kuna, naspram prosječnih 5.500 kuna u gradovima i općinama.
I rashodi su u 2020. također porasli jedino u županijama, dok su se u gradovima i općinama zadržali na otprilike razinama iz 2019. No, prosječni rashodi po stanovniku u 2020. u županijama i gradovima su se povećali, a u općinama smanjili.
Razina prihoda po stanovniku nije se bitno promijenila. Županije već godinama imaju prosječne prihode po stanovniku manje od 3.000 kn. U više od 60% gradova i općina i dalje iznose između 3.000 i 6.000 kn, dok se broj onih s prihodima po stanovniku većim od 9.000 kn u 2020. smanjio, naročito u gradovima.
Proračuni općina u prosjeku su najuravnoteženiji, gradovi imaju najveće deficite, a županije ostvaruju suficite. Županije koje su u 2019. prosječno bile u deficitu, u 2020. su ostvarile prosječni suficit od 2 milijuna kuna.
Oko 44% svih lokalnih jedinica ostvarilo je suficit (13 županija, 39 gradova i 203 općine).
Kod županija, po suficitu je vodeća Sisačko-moslavačka županija, sa 24,8 milijuna kuna, pa Splitsko-dalmatinska sa 23,2 milijuna, Varaždinska 22,5 milijuna, Koprivničko-križevačka 22,2 milijuna i Zadarska 11,3 milijuna kuna. Po stanovniku, najveći su suficit imale Koprivničko-križevačka županija sa 210 kuna po stanovniku, Ličko-senjska 178 kuna, Sisačko-moslavačka 173 kuna suficita po stanovniku, Varaždinska 136 i Karlovačka 94 kune suficita po stanovniku.
Najveće prihode, kako se može iščitati iz tablice, imala je Splitsko-dalmatinska, 501,9 milijuna kuna, pa Osječko-baranjska županija, 406,9 milijuna, Primorsko-goranska 388,1 milijun kuna, Zagrebačka županija 378,4 milijuna kuna i Istarska županija 335,2 milijuna kuna.
Po stanovniku, proračunski prihodi su bili najveći u Sisačko-moslavačkoj županiji, 2.299 kuna, Virovitičko-podravskoj 2.259 kuna, Međimurskoj županiji 1.880 kuna, Ličko-senjskoj 1.839 kuna i Požeško-slavonskoj 1.728 kuna.
Rashodi su najveći bili u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, odnosno istih pet koji su vodeći i visini prihoda. Po stanovniku, najveće rashode su imale također gotovo iste županije kao i kada se gledaju prihodi per capita, tj. Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka, Međimurska, Požeško-slavonska i Krapinsko-zagorska županija.
Kako zaključuju u Institutu, zbivanja tijekom 2020. (posebice pandemija i njene posljedice) negativno su utjecala na proračune lokalnih jedinica i
rezultirala su padom prosječnih ukupnih prihoda i rastom prosječnih deficita. Nadaju se da će ova kratka analiza potaknuti javnost da dodatno prouči bogate baze podataka Ministarstva financija i svojih lokalnih jedinica te se detaljnije informira o prikupljanju i trošenju novca iz lokalnih proračuna, • potaknuti Ministarstvo financija da, uz podatke koje već objavljuje, počne objavljivati i strojno čitljive baze proračuna lokalnih jedinica koje uključuju i njihove proračunske korisnike te godišnja financijska izvješća svih pravnih osoba u (su)vlasništvu lokalnih jedinica kao i ustanova koje su one
osnovale, s objašnjenjima obuhvata, metodologije, lomova u nizovima podataka i redovnim ažuriranjem tih baza, biti korisna u neophodnim reformama za ostvarivanje funkcionalne i održive lokalne samouprave, posebice sada kad se taj cilj nameće i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2025. (L.K.)
