Bivša gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić opravdala je očekivanja i sa 58,12 posto osvojenih glasova postala županica Požeško-slavonske županije, jedina žena među šest odabranih u prvom krugu nedjeljnih izbora i prva županica koju je Hrvatska dobila nakon punih sedam godina. Najavljuje nastavak provođenja svih EU projekata, ali i pojačano povlačenje novca iz fondova i Programa za oporavak, tražit će da Požega bude u ITU mehanizmu, a sve dobre mjere, poput stipendija, će ostaviti te će se nastaviti s projektima razvoja poljoprivrede.
Pita li ju se koji će joj biti prvi potez, kaže, bit će to dopis prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU da Požega bude područje za provedbu ITU mehanizma (integralna teritorijalna ulaganja).
Velik naglasak, kaže nam Antonija Jozić, bit će upravo na još boljoj apsorpciji sredstava iz EU fondova.
‘ Već postoje pripremljeni projekti u vrijednosti 2 milijarde kuna, a uzme li se u obzir da je u protekle četiri godine povučeno 1,6 milijardi kuna, onda je to dobar znak. Velik dio sredstava povući će se kroz Mehanizam za oporavak, ali i fondove unutar novog financijskog razdoblja. U te 2 milijarde nisu uračunati svi projekti, jer dio njih dolazi iz gradova i općina.’ – kaže Jozić i dodaje da će se i nadalje sve mjere koje su se pokazale dobrima i nastaviti.
Od konkretnih projekata izdvaja potrebnim povezivanje Požege na auto cestu, gradnju Akumulacije Kamensko, Regionalnog distribucijskog centra…
Nakon što je dosadašnji župan Alojz Tomašević odustao od kandidature za župana te je A. Jozić dobila potporu premijera, po prvi puta se je kandidirala za županicu i od prve ostvarila zavidan rezultat. Naime, jedna je od tek šest kandidata koji su prošli u prvom krugu, pri čemu ostalih pet produljuju mandat.
Antonija Jozić bila je na čelnim pozicijama Pleternice 12 godina. Na lokalnim izborima 2009. godine izabrana je za zamjenicu gradonačelnika, a 2013. i 2017.godine za gradonačelnicu. Upravo je njezin posljednji mandat obilježio velik broj projekata u Gradu. U posljednje četiri godine provedeni ili su započeti projekti u Pleternici vrijedni gotovo 500 milijuna kuna. Podaci pokazuju da je posljednje 4-5 godine u Gradu povećan broj zaposlenih za oko 350 osoba, stvaranjem okruženja koje je pogodno za dolazak novih investicija. Tako su u tamošnjoj Poduzetničkoj zoni završene dvije investicije vrijedne gotovo 50 milijuna kuna, a dolaze i novi…
Takav ritam Jozić najavljuje i za Županiju.
Cilj je od Županije napraviti mjesto još bolje za život. Iako, kako pokazuju podaci Otvorenog proračuna, a pokazale su naše analize, Požeško-slavonska županija je na mnogim područjima već među vodećima, gledaju li se izdvajanja iz proračuna u odnosu na broj stanovnika.
Među vodećima je posljednjih godina po visini povučenih sredstava iz EU u odnosu na broj stanovnika. Od EU projekata izdvajaju se energetske obnove, primjerice požeške i pakračke bolnice, svih matičnih škola i većina područnih, grade se novi domovi zdravlja…
Požeško-slavonska županija potpisnica je Razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje, Srijema kroz koji je plan uspostaviti nove kulturno-turističke destinacije. Posebno se ističu projekti „Svijet graševine“, Terme Lipik, te Požeške bolte čija ukupna vrijednost prelazi 180 milijuna kuna.
Kroz projekt Svijet graševine obuhvaćeni su radovi na izgradnji i opremanju Spahijskog podruma u Pakracu i Muzeja bećarca u Pleternici te aktivnosti usmjerene na brendiranje i promociju Svijeta graševine, projektom se povezuju vinske destinacije PSŽ i razvija brend vezan uz tradiciju vinarstva. Požeške bolte je projekt koji obuhvaća uspostavu interpretacijske infrastrukture na dva objekta u centru Požege – Požeškoj kući i Muzeju. Terme Lipik obuhvaća izgradnju objekta Ville Zinke „Vila dobre vode“ u kojem se na inovativan način interpretirati termalna baština Lipika, koja je popraćena modernim tehnologijama u svrhu prezentacije i interpretacije, odnosno proširene stvarnosti kako bi posjetiteljima što bolje dočarala ponudu grada Lipika. Projekt također obuhvaća i rekonstrukciju i opremanje objekta Narodnih kupki namijenjenog za potrebe individualnog pristupa terapijsko-rehabilitacijskim programima te obnovu lječilišnog perivoja u Lipiku.
Tu je i niz projekata prijavljenih putem SBS-a i dodatka tom sporazumu, za koje je počela izrada tehničke dokumentacije, a realizacija će biti u sljedećem razdoblju. To su projekti Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije, čija se važnost očituje kroz primjenu geotermalne energije kao obnovljivog izvora energije primjenjivog u mnogim sektorima od medicine, industrije, poljoprivrede. Kroz Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije, izradit će se studije/analize te modeli za razvoj poljoprivrede u Županiji, kao i tehnička dokumentacija za objekt samog Centra. U tijeku je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za obnovu Trenkovog dvorca i parka u Trenkovu. Za projekt Kuća graševine izrađuje se projektno – tehnička dokumentacija, a odnosi se na izgradnju centralnog mjesta Svijeta graševine – Kuću graševine u Kutjevu koja će biti interpretacijski centar vinske tradicije i kulture. Kroz projekt Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu izrađuje se dokumentacija za rekonstrukciju zgrade. Osnivanjem Centra otvoriti će se mogućnosti kontinuirane edukacije medicinskih stručnjaka, studenata i učenika, ali i zaposlenika zdravstvenih ustanova te će im se tako osigurati stjecanje potrebnih znanja i vještina.
Kroz 41 projekt energetske obnove obnovljeno ili je u obnovi ukupno 31 zgrada u vrijednosti 105,5 milijuna kuna, od čega je 21 školska zgrada.
Naša je analiza pokazala da je PSŽ među vodećim po rastu proračunskog novca za obrazovanje. Uz energetske obnove školskih objekata, provodi se i nekoliko EU projekata kojima pomaže učenicima. Požeško-slavonska županija iz Europskog socijalnog fonda od 2015.g. financira projekte „Obrazujmo se zajedno“ kojim se osiguravaju pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama. Ukupno je osigurano 11,8 milijuna kuna. Kroz projekt Obrok za 5!, Požeško-slavonska županija od školske godine 2016., nastoji ublažiti najgori oblik dječjeg siromaštva i to u vidu podjele hrane u osnovnim školama. Nadalje, projektom Znanjem do zaposlenja, vrijednosti milijun kuna pružena je potpora marginaliziranim skupinama u stjecanju dodatnih kvalifikacija potrebnih za tržište rada.
Kako je pokazala je naša nedavna analiza, PSŽ je i u top pet županija po visini izdvojenih sredstava za stipendije po stanovniku. I u ovoj školskoj godini dodjeljuju se stipendije od 500 kuna svim učenicima prvog razreda Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi, koji se obrazuju za poljoprivredno-prehrambena zanimanja, a njih je 68. Visina studentskih stipendija je 600 kuna.
Županija i sufinancira prijevoz srednjoškolaca i studenata autobusom do Osijeka, odnosno željeznicom do Zagreba.
A. Jozić kaže da će stipendije zadržati, odnosno sve korisne mjere, a među njima je i nastavak ulaganja u poljoprivredu.
U našim analizama koje radimo na temelju konsolidiranih proračuna Županija je vodeća po izdvojenim subvencijama za poljoprivrednike.
Oko 1,5 milijuna kuna godišnje iznose poticaji za poljoprivrednike. U Županiji djeluje oko 5.000 OPG-ova.
Važan projekt je spomenuti Regionalni centar kompetentnosti kojim se žele izgraditi i unaprijediti kapaciteti Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi kako bi postojeći programi učenja bili više orijentirani na praksu, ali se i povezali sa znanošću, gospodarstvom i njihovim potrebama. Projekt je vrijedan 80 milijuna kuna. To će se postići rekonstrukcijom objekata i dogradnjom, nabavkom opreme za praktikume, razvojem novih kurikuluma te edukacijom i usavršavanjem nastavnika.
Proteklih nekoliko godina, Požeško-slavonska županija uz pomoć Hrvatskih voda i sredstava RH, na području Županije napravila je dva sustava navodnjavanja; 110 hektara mogućeg navodnjavanja na području općine Kaptol i 365 hektara na području Ramanovci – Bektež, odnosno Kuštravac- Ovčare.
Na području općine Čaglin izgrađena je akumulacija, na kojoj je potrebno napraviti okolni put. Napravljena je retencija koja će opskrbljivati budući sustav natapanja vodom, koji će obuhvaćati površinu od 1800 hektara i što bi se financiralo iz EU fondova. Sustav Orljava – Londža zamišljen je u 12 dijelova, a velik projekt je i akumulacija Kamenska koja bi uz zaštitu od voda bila i u funkciji daljnjeg razvoja županije na području poljoprivrede, turizma i energetike, a investicija iznosi 400 milijuna kuna.
Otvoreni proračun pokazuje da je Požeško-slavonska županija vodeća po ove godine planiranim izdvajanjima za zdravstvo u odnosu na broj stanovnika, a naša je analiza pokazala da je takav trend bio i ranijih godina.
S ciljem unaprjeđenja zdravstvene zaštite stanovništva, iz EU fondova osigurano je 40 milijuna kuna kroz projekte uređenja i opremanja ambulanti Doma zdravlja te kroz projekt Zajedno do zdravlja, kojim je poboljšan pristup i učinkovitost dnevne bolnice i dnevnih kirurgija u Općoj županijskoj bolnici Požega.
Krajem prošle godine završen je višegodišnji projekt energetske obnove Opće županijske bolnice Požega, a energetski je obnovljena i Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana.
Među vodećim županijama je gleda li se izdvajanje za socijalnu zaštitu. Jedan od važnih projekata bila je energetska obnova Doma za starije i nemoćne osobe u Požegi u vrijednosti od oko 11 milijuna kuna.
Kao i sve slavonske županije i Požeško-slavonska je posljednjih godina gubila stanovnike, prema podacima DZS-a njih oko 200 od 2017. do 2019. godine, a smanjen je i broj učenika upisanih u školu. Lani i preklani u Županiji je rođeno više beba u odnosu na prethodnu godinu. Lani je rođeno 937, a preklani 897 beba.
Puno se je sredstava povuklo i za gradnju vrtića, pa danas svaki grad i gotovo svaka općina ima vrtić.
Također, prema posljednjim dostupnim podacima od 2017. do 2019. porastao je u Županiji broj poduzetnika, povećan je prihod te neto dobit poduzetnika. U istom razdoblju više su nego udvostručena strana ulaganja, sa 2,6 na 6,1 milijuna eura. Uz sve županija je postala i prepoznatljiva turistička destinacija, što Županija također potiče svojim mjerama. Tako i ove godine Županija dodjeljuje potpore za ulaganje u povećanje smještajnih kapaciteta na području Županije za što je osiguran iznos u proračunu od 300.000 kuna.
Požeško-slavonska županija je godinama bila opterećena obvezama, da bi na kraju 2018. godini, nakon punih 15 godina županija podmirila sve obveze, osim kreditnih. U 2009. godini dugovi su bili 15 milijuna kuna i oko 106 milijuna kuna obveze. Krajem 2018. godine Županija je imala i višak prihoda. Doda li se tome i petica iz transparentnosti proračuna, novoj županici bit će lakši start u nastavku započetih mjera i projekata te uvođenju novih. (L.K.)
