Krajem 2018. godine Požeško-slavonska županija se nakon 15 godina uspjela izvući iz dugova, te čak ostvariti višak prihoda u proračunu. Najveći se fokus stavlja na poljoprivredu, a naša analiza pokazala je da je Županija vodeća po izdvajanju subvencija za poljoprivrednike po glavi stanovnika. Također je u vodećih pet županija i po izdvajanju za stipendije, zdravstvo i socijalnu zaštitu po glavi stanovnika. U posljednje četiri godine pokrenut je ukupno 61 projekt, većinom sufinanciranih iz EU fondova. Ukupna vrijednost završenih i projekta koji su u provedbi je 365,3 milijuna kuna, od čega je 356 milijuna kuna EU projekata. Realizirana su 23 europska projekta, a u trenutnoj provedbi ih je 20.
U ovom mandatu na čelu sa županom Alojzijem Tomaševićem pokrenut je ukupno 61 projekt. Od pokrenutih projekata, odnosno onih koji su završeni i koji su trenutno u provedbi, 43 je projekata sufinancirano sredstvima Europske unije, te je 18 nacionalnih projekata. Požeško-slavonska županija također je i partner u mnogobrojnim projektima. Ukupna vrijednost završenih i projekta koji su u provedbi je 365,3 milijuna kuna. U navedenom razdoblju realizirano je 23 europska projekta, a u trenutnoj provedbi ih je 20. Trenutno se na ocjenjivanju nalazi i 6 projekata vrijednosti gotovo 16,7 milijuna kuna. Vrijednost završenih EU projekata i onih u provedbi je 356 milijuna kuna.
“Kada analiziramo iznose svih projekata te koliko je sredstava iz Europskih fondova privučeno u našu županiju uz niz drugih aktivnosti, govorimo o više stotina milijuna kuna. Znajući da fiskalni kapaciteti županije ili naših korisnika nisu značajni i veliki odlučili smo se prije nekoliko godina okrenuti prema EU fondovima. Završili smo požešku i pakračku bolnicu, izgrađujemo i radimo nove domove zdravlja, energetskim obnovama obnovili smo sve matične škole i većinu područnih škola te ćemo i dalje nastaviti raditi na novim projektima koji su u pripremi. ” – naglasio je svojevremeno župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević.
Požeško-slavonska županija potpisala je 20. srpnja 2018. godine važan Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje, Srijema u okviru istoimenog projekta temeljem kojeg je planirano uspostaviti nove kulturno-turističke destinacije. Posebno se ističu projekti „Svijet graševine“, Terme Lipik, te Požeške bolte čija ukupna vrijednost prelazi 180 milijuna kuna, za koje je financiranje i odobreno.
Kako su nam nedavno opisali u Razvojnoj agenciji PANORA projektom Svijet graševine obuhvaćeni su radovi na izgradnji i opremanju Spahijskog podruma u Pakracu i Muzeja bećarca u Pleternici te aktivnosti usmjerene na brendiranje i promociju Svijeta graševine, projektom se povezuju vinske destinacije PSŽ i razvija brend vezan uz tradiciju vinarstva. Nositelj je Grad Pakrac, a vrijednost mu je 65,3 milijuna kuna. Požeške bolte je projekt koji obuhvaća uspostavu interpretacijske infrastrukture na dva objekta u centru Požege – Požeškoj kući i Muzeju. Nositelj je Grad Požega, a vrijednost mu je 40,7 milijuna kuna. Terme Lipik (Izgradnja objekta Ville Zinke „Vila dobre vode“ u kojem se na inovativan način interpretirati termalna baština Lipika, koja je popraćena modernim tehnologijama u svrhu prezentacije i interpretacije, odnosno proširene stvarnosti kako bi posjetiteljima što bolje dočarala ponudu grada Lipika. Projekt također obuhvaća i rekonstrukciju i opremanje objekta Narodnih kupki namijenjenog za potrebe individualnog pristupa terapijsko-rehabilitacijskim programima te obnovu lječilišnog perivoja u Lipiku. Nositelj je Grad Lipik, a vrijednost projekta je 73 milijuna kuna.
Tu je i niz projekata prijavljenih putem SBS, za koje je počela izrada tehničke dokumentacije, a realizacija će biti u sljedećem razdoblju. To su projekti Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije, čija se važnost očituje kroz primjenu geotermalne energije kao obnovljivog izvora energije primjenjivog u mnogim sektorima od medicine, industrije, poljoprivrede. Potrebno je provesti detaljna istraživanja radi uvida u postojeće stanje i potencijale. Nositelj je projekta Županija, a vrijedan je gotovo 1,9 milijuna kuna. Kroz Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije, izradit će se studije/analize te modeli za razvoj poljoprivrede u Županiji, kao i tehnička dokumentacija za objekt samog Centra. Nositelj projekta također je Županija, a vrijednost je 2,5 milijuna kuna. Nadalje, u tijeku je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za obnovu Trenkovog dvorca i parka u Trenkovu. Za projekt Kuća graševine izrađuje se projektno – tehnička dokumentacija, a odnosi se na izgradnju centralnog mjesta Svijeta graševine – Kuću graševine u Kutjevu koja će biti interpretacijski centar vinske tradicije i kulture. Vrijednost je 2,9 milijuna kuna. I na kraju, kroz projekt Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu izrađuje se dokumentacija za rekonstrukciju zgrade. Osnivanjem Centra otvoriti će se mogućnosti kontinuirane edukacije medicinskih stručnjaka, studenata i učenika, ali i zaposlenika zdravstvenih ustanova te će im se tako osigurati stjecanje potrebnih znanja i vještina. Vrijednost je 2,3 milijuna kuna, a nositelj je Grad Pakrac.
Požeško-slavonska županija prije dvije godine kupila je dvorac u Trenkovu, koji je sagrađen prije više od dva stoljeća. Tijekom rata dvorac je bio sjedište Zbora narodne garde i HV-a, a kasnije postrojbe specijalne policije Trenk. Zbog nebrige je dvorac propadao, a prije 13 godina veliko nevrijeme dodatno je uništilo dvorac i njegov jedinstveni arboretum. Zanimljivost perivoja bio je ‘Trenkov hrast’ ispod kojega je barun Trenk proglašavao osude kmetovima.
Obnovljeni kompleks postat će posjetiteljski centar posvećen barunu Trenku i nova kulturno-turistička destinacija. Projektom se u prvoj fazi radi na izradi projektno-tehničke i muzeološke dokumentacije nužne za obnovu dvorca u Trenkovu i pripadajućeg perivoja koji okružuje sam dvorac. Izrađenom dokumentacijom ostvarit će se preduvjeti za obnovu kompleksa dok će muzeološka dokumentacija još podrobnije odrediti sadržaje, funkcionalno zoniranje sadržaja unutar objekta i kompleksa, kao i načine upravljanja infrastrukturom. Obnovljeni kompleks postat će posjetiteljski centar posvećen barunu Trenku i nova kulturno-turistička destinacija Požeško-slavonske županije te cijele Slavonije, dostupna turistima i široj javnosti. Posjetiteljski centar će objedinjavati kulturne, turističke, prirodne, materijalne i nematerijalne znamenitosti i baštinu bogatih povijesnih zbivanja i prilika ovog kraja i Trenkovog života.
U okviru ovog dodatka u Razvojni sporazum uvršteni su projekti: Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije u vrijednosti 88 milijuna kuna, Kuća graševine u vrijednosti 64,5 milijuna kuna, Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu u vrijednosti 120 milijuna, Trenkov dvorac u vrijednosti 71 milijun kuna, Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije u vrijednosti 45 milijuna te Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u vrijednosti 50 milijuna kuna i Nova ergela Lipik (Rekreacijsko područje jezera Raminac Lipik) u vrijednosti 63,2 milijuna kuna.
Osim navedenih projekata uključenih u Razvojni sporazum Slavonija, Baranja, Srijem velik posao je odrađen na projektima energetske obnove u zgradama javnog sektora, zgradama koje obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja te energetskim obnovama višestambenih zgrada. Kroz 41 projekt energetske obnove obnovljeno ili je u obnovi ukupno 31 zgrada u vrijednosti 105,5 milijuna kuna. Od toga je u 21 školsku zgradu uloženo 53,9 milijuna kuna, a u 3 zgrade socijalne i zdravstvene infrastrukture 45,8 milijuna kuna (Opća županijska bolnice Požega 21,3 milijuna, EO OŽB Pakrac i bolnice hrvatskih veterana 13,4 milijuna kuna, EO Doma za starije i nemoćne osobe Požega 10,8 milijuna kuna). Za ove projekte je osigurano i sufinanciranje vlastitog udjela iz sredstava Fonda za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 27,2 milijuna kuna. U pripremi su i novi projekti.
S ciljem unaprjeđenja zdravstvene zaštite stanovništva, iz EU fondova osigurano je 40 milijuna kuna kroz projekte uređenja i opremanja ambulanti Doma zdravlja te kroz projekt Zajedno do zdravlja, kojim je poboljšan pristup i učinkovitost dnevne bolnice i dnevnih kirurgija u Općoj županijskoj bolnici Požega.
Tako je krajem prošle godine završen višegodišnji projekt energetske obnove Opće županijske bolnice Požega. Energetskom obnovom zgrade Opće županijske bolnice Požega povećala se toplinska zaštita krova iznad grijanog prostora, toplinska zaštita vanjskog zida, toplinska zaštita stropa prema negrijanom prostoru, zamijenila se vanjska stolarija te unutarnja rasvjeta učinkovitijom. Projektom energetske obnove obuhvaćeno je šest zgrada Opće županijske bolnice: zgrada „nove“ bolnice, zgrada „stare“ bolnice, zgrada kardiologije, RTG zgrada, zgrada uprave te patologija. Zgrada je iz energetskog razreda F prešla u energetski razred B, a ostvarila se ušteda toplinske energije u iznosu od 67,04%.
Dio je to projekta pod nazivom “Zajedno do zdravlja” koji je započeo 2017. godine. Cilj je bio promijeniti zdravstveni sustav kroz poboljšanje pristupa i učinkovitosti dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija Opće županijske bolnice Požega, što je imalo za cilj smanjenje broja hospitalizacije u akutnim kapacitetima bolnice od otprilike 10 posto odnosno to treba dovesti do jačanja dnevne bolnice te skraćenja liste čekanja te sve na neki način također ima za cilj poboljšati zdravlje i zdravstvenu zaštitu naših stanovnika odnosno korisnika usluge bolnice. Nakon svih radova slijedilo je i opremanje gdje su kroz 32 grupe opreme opremljene ambulante laboratorijske dijagnostike dnevne bolnice, zatim dnevna bolnica za pedijatriju, dnevna kirurgija i dnevna bolnica kirurških djelatnosti, te dnevna bolnica internističkih djelatnosti. Uređen je objekt dnevne bolnice na 1750 m², nabavljeno je 32 grupe opreme, za rad na opremi educirano je 112 osoba iz redova osoblja bolnice, 60 osoba je educirano na temelju jednakih mogućnosti nediskriminacije na radnom mjestu, dva info pulta na Brailleovom pismu za slabovidne i slijepe osobe te su obavljene sve aktivnosti potrebne za vidljivost projekta kao što su internetske stranice, banneri i sl.
Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana također je energetski obnovljena te je prešla iz energetskog razreda D u energetski razred B. Ukupna vrijednost projekta je 13,4 milijuna kuna, najveći dio sredstava povučen je iz EU, dok je Požeško-slavonska županija kao osnivač bolnice sufinancirala projekt sa gotovo 1,7 milijuna kuna.
Dom zdravlja-centar zdravlja projekt je koji je završio u 2019. godine. Ukupna mu je vrijednost bila 5,8 milijuna kuna, a bio je usmjeren na unaprjeđenje kvalitete primarne zdravstvene zaštite na području Požeško-slavonske županije kroz ulaganja u obnovu šest objekata Doma zdravlja, u Velikoj, Požegi, Pakracu i Lipiku te nabavu nove medicinske opreme za ordinacije primarne zdravstvene zaštite djelatnika Doma zdravlja i koncesionara.
Nedavno je i pokrenuta tema o mjerama kojima bi se zadržalo medicinsko osoblje u bolnicama, u što bi se uključili gradovi i općine, a neki već i jesu. Plan su subvencije ili potpore liječnicima kako bi ostali raditi u Požeško-slavonskoj županiji.
‘Županija će plaćati kamate na stambene kredite onim liječnicima kojima to bude potrebno u slučaju kupnje imovine te je također jedna od opcija besplatno korištenje općinskih ili gradskih stambenih objekata, kao što u nekim općinama i imamo za primjer, poput općine Čaglin.’ – rekao je župan Tomašević.
Uz niz projekata u zdravstvu, Županija se je u našim analizama smjestila među vodeće po izdvajanju za zdravstvo po glavi stanovnika. Također i kada je riječ o socijalnoj zaštiti. Jedan od važnih projekata bila je energetska obnova Doma za starije i nemoćne osobe u Požegi u vrijednosti je od oko 11 milijuna kuna.
Samo u posljednjih nekoliko mjeseci završena je energetska obnova Osnovne škole Grigora Viteza Poljana, Dom za starije i nemoćne osobe Požega, pa zgrade Osnovne škole „Mladost“ Jakšićm, zgrade Područne škole Badljevina, Područne škole Podgorje ..
Uz energetske obnove školskih objekata, provodi se i nekoliko EU projekata kojima pomaže učenicima. Požeško-slavonska županija iz Europskog socijalnog fonda od 2015.g. financira projekte „Obrazujmo se zajedno“ kojim se osiguravaju pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama. Ukupno je osigurano 11,8 milijuna kuna. Kroz projekt Obrok za 5!, Požeško-slavonska županija od školske godine 2016., nastoji ublažiti najgori oblik dječjeg siromaštva i to u vidu podjele hrane u osnovnim školama. Nadalje, projektom Znanjem do zaposlenja, vrijednosti milijun kuna pružena je potpora marginaliziranim skupinama u stjecanju dodatnih kvalifikacija potrebnih za tržište rada.
Kako je pokazala je naša nedavna analiza, PSŽ je i u top pet županija po visini izdvojenih sredstava za stipendije po stanovniku u 2019. godini. Županija i sufinancira prijevoz srednjoškolaca i studenata autobusom do Osijeka, odnosno željeznicom do Zagreba.
U proračunu za 2020. godinu za isplatu stipendija osigurano je 847.000 kuna. I u ovoj školskoj godini dodjeljuju se stipendije od 500 kuna svim učenicima prvog razreda Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi, koji se obrazuju za poljoprivredno-prehrambena zanimanja, a njih je 68. U listopadu 2020. na isplati je bila 51 stipendija za studente. Prema Natječaju za dodjelu stipendije Požeško-slavonske županije za akademsku godinu 2020./2021. studentima s područja Požeško-slavonske županije stipendira se još 25 studenata. Visina učeničkih stipendija je 500 kuna, a visina studentskih stipendija 600 kuna.
U našim analizama koje radimo na temelju konsolidiranih proračuna Županija je vodeća po izdvojenim subvencijama za poljoprivrednike, a upravo je na poljoprivredi fokus kao temelj budućeg razvoja.
Oko 1,5 milijuna kuna godišnje iznose poticaji za poljoprivrednike. Poticaje je u 2019. godini ostvarilo oko 250 OPG-ova.
‘Isplatom potpora pored podizanja razine dohodovnosti i konkurentnosti poljoprivrede naše županije, pridonosimo i očuvanju svojstvenog krajolika sela i biološke raznolikosti ruralnog područja, a osiguravamo konzumaciju domaćih tradicionalnih proizvoda.’ – kažu u Županiji.
U Županiji djeluje oko 5.000 OPG-ova.
Kroz projekt Razminiranje poljoprivrednog zemljišta na području PSŽ u vrijednosti razminirano je 3.732.385 m2 poljoprivrednog zemljišta. Važan projekt je spomenuti Regionalni centar kompetentnosti kojim se žele izgraditi i unaprijediti kapaciteti Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi kako bi postojeći programi učenja bili više orijentirani na praksu, ali se i povezali sa znanošću, gospodarstvom i njihovim potrebama. Projekt je vrijedan 80 milijuna kuna. To će se postići rekonstrukcijom objekata i dogradnjom, nabavkom opreme za praktikume, razvojem novih kurikuluma te edukacijom i usavršavanjem nastavnika.
‘Radimo prema tome da naša škola bude centar gdje će ostale škole dolaziti po savjete i modele za rad, kako bi mladi ljudi imali potrebno znanje za vođenje obiteljskog gospodarstva, no također kako bi se pomoglo i onim većim proizvođačima u razvoju poljoprivrede u našoj zemlji. Želimo privući učenike iz cijele Hrvatske, pokazati što je budućnost i modele kako organizirati poljoprivredu, kako uspostaviti sustav hladnjače, kako podići 122 hektara zemljišta koje škola ima u svom vlasništvu, sve to prenijeti na ljude koji su voljni naučiti i raditi. Partneri na projektu su i Veleučilište u Požegi kao i Ekonomska škola, a to je ono što mi želimo ostvariti, dobru suradnju između svih institucija s ciljem da se učenik ne školuje zbog ocjene već zbog cjelokupnog razvoja. Taj učenik tijekom školovanja mora imati sve alate za budući rad i mora mu se omogućiti znanje za isti taj rad, kako bi on zadržao volju za razvoj poljoprivrede i obiteljskog gospodarstva te ostao u svojem rodnom kraju radeći na svojoj zemlji. Također želimo pružiti našim poljoprivrednicima mogućnost dolaska u školu te edukacije, ako mu je ona potrebna. Vrijeme se mijenja, a samim time i način rada, neki ljudi odlaze iz poljoprivrede jer nisu imali mogućnost prilagoditi se promjenama i naučiti kako se modernizirati ako je potrebno, no zato će biti Centar kompetentnosti spreman. Više puta je dokazano da Slavonija može prehraniti, ne samo sebe, nego i cijelu Hrvatsku. “ – rekao je lani prilikom predstavljanja projekta župan Tomašević.
Proteklih nekoliko godina, Požeško-slavonska županija uz pomoć Hrvatskih voda i sredstava RH, na području Županije napravila je dva sustava navodnjavanja; 110 hektara mogućeg navodnjavanja na području općine Kaptol i 365 hektara na području Ramanovci – Bektež, odnosno Kuštravac- Ovčare.
Na području općine Čaglin izgrađena je akumulacija, na kojoj je potrebno napraviti okolni put. Napravljena je retencija koja će opskrbljivati budući sustav natapanja vodom, koji će obuhvaćati površinu od 1800 hektara i što bi se financiralo iz EU fondova.
Sustav Orljava – Londža zamišljen je u 12 dijelova, a velik projekt je i akumulacija Kamenska koja bi uz zaštitu od voda bila i u funkciji daljnjeg razvoja županije na području poljoprivrede, turizma i energetike, a investicija iznosi 400 milijuna kuna.
Kao i sve slavonske županije i Požeško-slavonska je posljednjih godina gubila stanovnike, prema podacima DZS-a njih oko 200 od 2017. do 2019. godine, a smanjen je i broj učenika upisanih u školu. No ohrabruje podatak da je i lani i preklani u Županiji rođeno više beba u odnosu na prethodnu godinu. Lani je rođeno 937, a preklani 897 beba.
Puno se je sredstava povuklo i za gradnju vrtića, pa danas svaki grad i gotovo svaka općina ima vrtić.
Također, prema posljednjim dostupnim podacima od 2017. do 2019. porastao je u Županiji broj poduzetnika, preko 100 od 2017. do 2019. godine, kada su i zadnji dostupni podaci, povećan je prihod te neto dobit poduzetnika. U istom razdoblju više su nego udvostručena strana ulaganja, sa 2,6 na 6,1 milijuna eura. Uz sve županija je postala i prepoznatljiva turistička destinacija, što Županija također potiče svojim mjerama.
Tako i ove godine Županija dodjeljuje potpore za ulaganje u povećanje smještajnih kapaciteta na području Županije za što je osiguran iznos u proračunu od 300.000 kuna. Svrha Programa poticanja ulaganja u povećanje smještajnih kapaciteta je poticanje na bavljenje turističkom djelatnošću u cilju povećanja broja smještajnih kapaciteta, povećanje kategorije/kvalitete smještajne ponude i povećanje turističkog prometa radi stvaranja preduvjeta za kontinuirani razvoj turizma na području Požeško-slavonske županije.
Požeško-slavonska županija objavila je i nedavno javni poziv za potpore poduzetnicima radi ublažavanja posljedica epidemije COVID-19 na poslovanje. Najveći iznos potpore koji se može ostvariti je 20.000 kuna. Lani je također imala mjeru potpore za mikro i male poduzetnike radi ublažavanja posljedica epidemije bolesti COVID-19 za što je odvojila pola milijuna kuna.
‘Potencijali ulaganja nalaze se u bogatim prirodnim resursima, tradiciji poljoprivredne proizvodnje, mogućnostima razvoja ruralnog turizma te brendiranju županije kao vinske destinacije. Također, županija može ponuditi devet poduzetničkih zona, koje se prostiru na površini većoj od 349 ha. Zone su u potpunosti opremljene adekvatnom infrastrukturom te nude povoljne uvjete ulaska investitora, od povoljne cijene zemljišta, izgradnje objekata, manjih
troškova komunalne infrastrukture, izuzeća plaćanja komunalne usluge, uz državne i lokalne poticaje. Razvojni potencijal i dobra podrška investicijama prepoznaju se u izravnim stranim investicijama koje bilježe kontinuirani rast u posljednje tri godine. Županiji je potrebna bolja prometna povezanost s ostatkom RH, a kao u cijeloj Hrvatskoj, problem je nedostatak radne snage, što je posljedica loših demografskih kretanja i emigracije, te nedostatak radnika s potrebnim vještinama i kompetencijama koje su potrebne poduzetnicima. Županija ima veliko kulturno-povijesno nasljeđe i obrazovno središte s osam samostalnih srednjih škola (Gimnazija, Katolička gimnazija, Ekonomska škola, Tehnička škola, Obrtnička škola, Poljoprivredno-prehrambena škola, Glazbena škola u Požegi i Srednja škola Pakrac) te svojim sustavom visokog obrazovanja koje se sastoji od Veleučilišta u Požegi (Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo, Prehrambena tehnologija, Računovodstvo, Trgovinsko poslovanje, Upravni studij) i Zdravstvenog veleučilišta – dislociranog studija u Pakracu, gospodarstvu pruža preduvjet za razvoj županije i može zaustaviti negativne demografske trendove koji su prisutni posljednja dva desetljeća.’ – nedavni je komentar je tamošnje Gospodarske komore, objavljen u publikaciji HGK.
Požeško-slavonska županija je godinama bila opterećena obvezama, da bi na kraju 2018. godini, nakon punih 15 godina županija podmirila sve obveze, osim kreditnih. U 2009. godini dugovi su bili 15 milijuna kuna i oko 106 milijuna kuna obveze. Krajem 2018. godine Županija je imala i višak prihoda.
U lanjskom istraživanju transparentnosti proračuna Instituta za javne financije, Požeško-slavonska županija dobila je ocjenu odličan za proračunsku transparentnost. (Lidija Kiseljak)
