Prema konačnim podacima o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada u 2019. godini koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, donedavno Ministarstvo zaštite okoliša, najbolja županija po odvojenom sakupljanja otpada je Međimurska županija, a slijede Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Primorsko-goranska županija. Rezultat je dobiven zbrajanjem rezultata za gradove i općine u pojedinim županijama, koje podatke je i Ministarstvo prikazalo. Po glavi stanovnika također vodeću poziciju drži Međimurska županija, a slijede Primorsko-goranska, Istarska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija. U odnosu na 2018. godinu najveći porast udjela odvajanja otpada imale su Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija.
Niti jedna županija nije još prešla razinu od 50 posto odvojenog sakupljanja otpada, kako je zacrtano planom gospodarenja otpadom i što se je RH obvezala učiniti do kraja ove godine. Daljnji cilj je bio da se do kraja 2022. taj udjel poveća na 60 posto. Najveći dio gradova i općina, čak njih 11 u Međimurskoj županiji stopu od 50 posto je premašio, u Primorsko-goranskoj županiji 7 gradova i općina te u Koprivničko-križevačkoj jedan grad i jedna općina u Varaždinskoj županiji.
Ukupno je lani prikupljeno 1.264.216,15 tona komunalnog otpada, od čega je odvojeno 177.344 tona, odnosno oko 14 posto, pokazuje naš zbroj u tablici gradova i općina i tona prikupljenog i odvojenog otpada. Ministarstvo je pak u sažetku objavilo da je lani nastalo 1.811.617 t komunalnog otpada odnosno 444 kg po stanovniku, što je povećanje od 2% u odnosu na ukupnu količinu iz 2018. godine. Odvojeno je sakupljeno 670.769 t komunalnog otpada, a stopa odvojenog skupljanja iznosi 37%, što je povećanje od 6% u odnosu na 2018. godinu. Kako se navodi, oporabljeno je 547.716 t komunalnog otpada. Stopa oporabe iznosi 30%. Reciklirano je 547.004 t komunalnog otpada. Stopa oporabe iznosi 30%, što je povećanje za 5% u odnosu na 2018. godinu.
Odloženo je 1.072.727 t komunalnog otpada, odnosno 59% nastalog komunalnog otpada, što je smanjenje od 7% u odnosu na 2018. godinu.
Od ukupnog broja aktivnih odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad do kraja 2019. (107 odlagališta) pripremu sanacije prijavilo je 35 odlagališta, postupci sanacije u tijeku su bili na 32 odlagališta, a status saniranih ima ukupno 39 odlagališta.
Do kraja 2019. godine u rad su puštena dva Centra za gospodarenje otpadom: Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina i Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Kaštijun. U srpnju je u Slanom potpisan Ugovora o sufinanciranju projekta „Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje“ sa 81 milijuna kuna kapitalne pomoći. Ukupna je vrijednost čitavog projekta 494 milijuna kuna, a EU sredstvima se sufinancira 70 % prihvatljivih troškova, odnosno 286 milijuna kuna, a trebao bi se završiti kroz dvije godine.
Osim izgradnje CGO-a, projektom će se izgraditi šest pretovarnih stanica, od kojih su tri na otocima Korčuli, Mljetu i Lastovu, jedna na poluotoku Pelješcu, dok će se na području Dubrovnika i Metkovića graditi preostale dvije. Također, gradit će se i postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada kapaciteta 40 tisuća tona godišnje.
Opći ciljevi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. jesu smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta i smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš i štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. Mjere iz Plana čiji su nositelji jedinice područne (regionalne) samouprave su izgradnja centara za gospodarenje otpadom, izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad i izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest, dok su mjere čiji su nositelji jedinice lokalne samouprave uključivanje mjera sprječavanja nastanka otpada u planove gospodarenja otpadom JLS, kućno kompostiranje, nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno sakupljanje papira, kartona, metala, plastike, stakla i tekstila, izgradnja sortirnica, izgradnja reciklažnih dvorišta, obračun naplate prikupljanja komunalnog otpada po količini, nabava opreme i vozila za odvojeno sakupljanje biootpada, izgradnja postrojenja za biološku obradu otpada, praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu, izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad, sanacija odlagališta neopasnog otpada, sanacija lokacija onečišćenih otpadom, edukacije…
Međimurska županija je i u 2019. vodeća po odvajanju sakupljenog otpada, sa stopom od 46,1 posto, a iz te Županije 12 gradova i općina prešlo stopu odvajanja od 50 posto. Međimurska županija vodeća je i po stopi odvajanja otpada u odnosu na broj stanovnika – 103 kg po stanovniku.
Njih deset, gradova i općina, vezano je za PRE_KOM – komunalno poduzeće iz Preloga, gradu u kojem se je lani odvojilo 66,69 posto otpada, preko šezdeset posto odvojeno je u općinama Belici i Goričanu, iznad pedeset posto u općinama Domašinec, Donja Dubrava, Sveta Marija, Dekanovac, Donji Kraljevec i Podturen. Visoko na top ljestvici najboljih u gospodarenju otpadom još su Kotoriba, Strahoninec i Šenkovec.
Unutar PRE-KOM je i općina Martijanec iz Varaždinske županije, a upravo se je tih 12 jedinica lokalne samouprave pridružilo međunarodnoj Zero Waste strategiji što znači da se obvezale do ove 2020. godine stvoriti uvjete da se odvojenim prikupljanjem otpada izdvoji do 70 posto korisnog otpada i smanjiti količinu odloženog glomaznog i miješanog komunalnog otpada na 50 kilograma godišnje po stanovniku do 2020. godine.
‘U 2020. godini raspisani su javni pozivi za dostavu projektnih prijedloga koji se prijavljuju putem aplikacije efondovi vezani za gospodarenje otpadom. Zaposlenici GKP PRE-KOM d.o.o. samostalno su odradili prijavu 3 projekta: Opremanje i modernizacija Kompostane Prelog, Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada za GKP PRE-KOM d.o.o. i Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Prelog ukupne vrijednosti 10.442.874,41 kuna od čega je 6.046.374,48 bespovratnih sredstva. Također u 2019. godini naši vlasnici 12 JLS javili su se na dva javna poziva Ministarstva zaštite okoliša i to projekt edukacije vrijedan 1,2 milijuna kuna i drugi projekt nabava spremnika za odvojeno sakupljanje otpada vrijedan 3,5 milijuna kuna.
Ako to zbrojimo u sustav gospodarenja otpadom na području 12 JLS (38500 stanovnika i oko 700 pravnih osoba) uložiti će se cca 15 milijuna kuna od toga oko 10 milijuna kuna su bespovratna sredstva.’ – kaže direktor komunalne tvrtke PRE-KOM Siniša Radiković.
Inače, u provedbi su projekti izgradnje i opremanja kompostane u Murskom Središću i Prelogu. Oba su ova projekta odobrena u okviru poziva za Izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog otpada, a koji je objavljen krajem 2019. godine.
Od 4,9 milijuna kuna koliko je vrijedan ovaj projekt, pola sredstava financira se iz europskog Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, a drugu polovicu financira korisnik projekta, tvrtka Murs-ekom d.o.o.
Predmetnim ugovorom će se u razdoblju od 25 mjeseci izgraditi i opremiti novo postrojenje za biološku obradu biootpada kapaciteta 1.700 tona godišnje, čime će se proizvoditi kompost za proizvodnju različitih supstrata i za korištenje u poljoprivredi. Pritom će se biootpad zaprimati s područja Grada Mursko Središće te općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec, a prikupljat će se biorazgradivi komunalni otpad i od drugih zainteresiranih osoba (pravne i fizičke osobe-obrtnici, OPG-ovi), do popunjenja kapaciteta.
Završetkom projekta, uz osiguranje novih kapaciteta za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada, doći će i do smanjenja odlaganja biootpada na odlagališta.
Nakon spomenute Međimurske županije s izdvojenih 103 kg po stanovniku, slijede Primorsko-goranska sa 94 kg po stanovniku, Istarska sa 71 kg, Koprivničko-križevačka 67 kg i Virovitičko podravska županija sa 54 kg po stanovniku.
Nakon Međimurske, sa 35,8 posto odvajanja sakupljenog otpada u 2019. slijedi Koprivničko-križevačka županija, pa Varaždinska sa 33,8 posto, Virovitičko-podravska 23,3 posto i Primorsko-goranska 22,3 posto.
Gradovi i općine unutar Virovitičko-podravske županije odvojile su 23,3 posto otpada, odnosno 54 kg po stanovniku.
– Jedinice lokalne samouprave na području Virovitičko-podravske županije donijele su odluke o načinu pružanja usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te su osigurale odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te krupnog (glomaznog) otpada. Kontinuiranom provedbom Planova gospodarenja otpadom na svom području postignuti su značajni rezultati u pogledu sustava održivog gospodarenja otpadom. Građani se višekratno i na sve dostupne načine obavještavaju o svim pojedinostima pružanja usluga, a sve u cilju još veće stope odvojenog sakupljanja. U okviru navedenog, u pojedinim jedinicama lokalne samouprave u provedbi su i aktivnosti oko nabave tri nova spremnika za odvojeno sakupljanje biootpada, papira i plastike (smeđi, plavi i žuti) za svako domaćinstvo.
Trenutno se odvojeno organizirano od strane komunalnih tvrtki sakuplja miješani komunalni otpad, zeleni otpad te papir i plastika, dok za preostali otpad omogućeno je preuzimanje u okviru reciklažnih dvorišta. Građani se kontinuirano educiraju i informiraju o odgovornom gospodarenju otpadom, i to od vrtićke i školske dobi, višekratno i na sve dostupne načine (web stranice, lokalna televizija, lokalne tiskovine, društvene mreže, internet stranice JLS, javne tribine, plakati, letci, edukativne brošure).
Uz navedeno, na području županije se kontinuirano ulažu značajna sredstva u projekte radi poboljšanja sustava održivog gospodarenja otpadom, a sve u svrhu ispunjenja ciljeva predviđenih Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske – komentira pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove Virovitičko-podravske županije Zorica Hegedušić.
Gradovi i općine unutar Primorsko-goranske županije odvojile su lani 22,3 posto otpada, odnosno 94 kg po stanovniku. Primorsko-goranska županija je i četvrta županija koja je popravila trend odvajanja otpada u odnosu na podatke iz 2018. godine – za 4,7 posto su lani gradovi i općine iz Županije povećali odvajanje sakupljenog otpada.
‘Što se tiče provedbe mjera iz Plana gospodarenja otpadom, naglašavamo da je Primorsko-goranska županija prva županija u Republici Hrvatskoj koja ima izgrađen centar za gospodarenje otpadom i to daleko prije roka za gradnju takvih centara koji je propisan državnim Planom gospodarenja otpadom. CGO Marišćina je službeno započeo s radom u travnju 2017., a koji predstavlja središnji dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Županiji. Uz Centar, primarni dio sustava čine i pretovarne stanice na Cresu, Krku, Rabu, Novom Vinodolskom i Delnicama, dok se otpad s riječkog i opatijskog područja direktno prevozi na Centar.
Miješani komunalni otpad (otpad iz kućanstva i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, a iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali kao npr. papir, staklo i dr.) na području Primorsko-goranske županije sakuplja 12 komunalnih društva čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave.
Govoreći o odvojenom sakupljenom otpadu, u tablici na kraju teksta podaci su o sakupljenom otpadu u 2019. godini po jedinicama lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. Iz tablice je razvidno da je u 2019. godini na području Županije odvojeno sakupljeno 39,31% otpada (na otoku Krku preko 66%). Navedeni podatak pokazuje da se postotak odvojeno sakupljenog otpada povećao za 14,01% u odnosu na 2018. godinu. Iako sve jedinice lokalne samouprave s područja Županije, preko svojih komunalnih društava, ulažu sredstva u nabavu opreme i vozila za odvojeno sakupljanje otpada, kao i u edukativno – informativne aktivnosti, trebat će još dosta napora kako bi se dostigao cilj iz Plana RH.
Daljnji razvoj sustava odvojenog sakupljanja otpada trebat će usmjeriti ka dodatnoj selekciji odvojeno sakupljenog otpada i odvojenom sakupljanju biootpada.
U skladu s tim sve jedinice lokalne samouprave su svojim planovima gospodarenja otpadom, samostalno ili u suradnji s drugim JLS, planirale izgradnju sortirnica i kompostana. Pored toga, a u cilju podizanja efikasnosti odvojenog sakupljanja otpada, trebat će osigurati dodatna ulaganja, osobito u informatičke sustave za praćenje tokova otpada.’ – kaže pročelnica Koraljka Vahtar-Jurković.
S obzirom na to da su podaci iz PGŽ nešto drugačiji od onih objavljenih od Ministarstva, u Županiji objašnjavaju da su kod njih podaci preuzeti iz službenoga Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom RH na području Primorsko-goranske županije za 2019. godinu.
‘Sukladno odredbi članka 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, izvršna tijela jedinica lokalne samouprave dužna su dostaviti godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. za prethodnu kalendarsku godinu jedinici područne (regionalne) samouprave i objaviti ga u svom službenom glasilu do 31. ožujka tekuće godine, a izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave dužno je godišnje izvješće o provedbi Plana i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave dostaviti Ministarstvu i objaviti ih u svom službenom glasilu i na svojim mrežnim stranicama do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Naglašavamo da je predmetno Izvješće pripremljeno je i u suradnji s komunalnim društvima s područja Županije koja se bave gospodarenjem otpadom. Tako su podaci za otok Krk dani na temelju izvješća o gospodarenju otpadom jedinica lokalne samouprave, a one su svoje podatke dale na osnovu podataka o količinama sakupljenog otpada trgovačkog društva Ponikve eko otok d.o.o. Krk. Također, Grad Rijeka je u svome izvješću o gospodarenju otpadom, osim podataka od KD Čistoća d.o.o. dao i podatke od ostalih sakupljača kao što su Metis d.d., Dezinsekcija d.o.o., IND-EKO d.o.o. Nadalje, u Izvješće o provedbi Plana RH za područje naše Županije uvrštene su i količine otpada koje su odvojeno sakupljene (kao npr. glomazni otpad, ostaci od čišćenja ulica …), a koje nisu sadržane u izvješću Ministarstva. Zbog toga količine odvojeno sakupljenog otpada nisu jednake u Izvješću i u tablici Ministarstva, dok su podaci o sakupljenim količinama miješanog komunalnog otpada gotovo jednaki.’ – pojašnjavaju u PGŽ.
Tako se prema njihovim podacima sva mjesta na otoku Krku imaju stopu od 66,98 posto odvojenog otpada, a preko 50 posto i Grad Cres i Općina Jelenje.
Inače, početkom ove godine potpisan je Ugovor o financiranju izgradnje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnice) u Mihačevoj Dragi. Ukupna vrijednost projekta je 37.301.045,00 kuna od čega 85 % prihvatljivih troškova, odnosno 31.284.318,09 kuna čine bespovratna europska sredstva. Preostalih 6.016.726,91 kuna osigurat će Grad Rijeka i jedinice lokalne samouprave – gradovi Kastav, Kraljevica i Bakar te općine Viškovo, Klana, Čavle, Jelenje i Kostrena.
Postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada u okviru reciklažnog dvorišta Mihačeva Draga gradit će se na ukupnoj površini od 5 636 m2, a završetak projekta očekuje se do kraja 2021. godine.
U sortirnici se planira izdvajanje plastike, kartona, papira, PET ambalaže, MET ambalaže, tekstila, stakla i metala.
Vodeća je sa 10,3 posto po povećanju odvajanja sakupljenog otpada u 2019. u odnosu na 2018. godinu Koprivničko-križevačka županija, među vodećima je po odvajanju otpada sa stopom od 35,8 posto i odvajanju po glavi stanovnika – 67 kg po stanovniku.
Na povećanje sakupljanja odvojeno izdvojenog komunalnog otpada na kućnom pragu, kako nam je rekao pročelnik Marijan Štimac, utjecala je izgrađena i u funkciji prikupljanja sekundarnih sirovina iz otpada reciklažna dvorišta u gradovima i mjestima Koprivnica, Đurđevac, Križevci,Molve, Virje,Novigrad Podravski, dok će do kraja godine u funkciji biti dodatna u Legradu i Kloštru Podravskom. Nadalje, izgrađena je i u funkciju stavljena kompostana za biološki otpad u Koprivnici. Kažu da se je i svijest građana o razvrstavanju otpada na kućnom pragu povećala, da se kontinuirano educiraju djeca i odrasli o potrebi upravljanja vrijednim sirovinama iz otpada i sa svrhom očuvanja i zaštite okoliša. Izvori sredstava za gradnju infrastrukure u gospodarenju otpadom su, napominje, bespovratna sredstva FZOEU-po natječaju, sredstva MRR I EU za pomoć JLS pri kapitalnim investicijama ,sredstva pomoći JLS iz Županijskog proračuna i sredstva proračuna JLS
S povećanjem od 9,9 posto u odvajanju otpada slijedi Varaždinska županija, sa 8,7 posto Virovitičko-podravska županija, pa spomenuta Primorsko-goranska 4,7 posto i Ličko-senjska sa 2,5 posto povećanja u odvajanju sakupljenog otpada. (Lidija Kiseljak)
