U tri ovogodišnja mjeseca su sve županije, osim Brodsko-posavske, imale pad zaposlenosti na godišnjoj razini. Stopa nezaposlenosti je u ožujku najmanja bila u Istarskoj, Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji.
U ožujku 2026. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 698 257, objavio je neki dan Državni zavod za statistiku, što je u odnosu na veljaču porast od 0,3%, ali u odnosu na isti mjesec prethodne godine pad za 1,4%. Za razdoblje od siječnja do ožujka 2026. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih pao je za 1,3%. U ožujku 2026. broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1 468 415, što je 0,1% na mjesečnoj razini, a za 1,8%, pad na godišnjoj razini. Za razdoblje od siječnja do ožujka 2026. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj zaposlenih u pravnim osobama pao je za 1,7%.
Danas objavljeni podaci pokazuju da su sve županije, osim Brodsko-posavske, imale u tri ovogodišnja mjeseca pad zaposlenih u pravnim osobama na godišnjoj razini. U Brodsko-posavskoj rast je bio 0,5 posto. Najmanji pad zaposlenosti imale su u tri mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani: Zagrebačka županija, za 0,3 posto, Ličko-senjska za 0,5 posto, Dubrovačko-neretvanska za 0,8 posto i Šibensko-kninska za 1,1 posto.
Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u ožujku 2026. u odnosu na prethodni mjesec porastao je za 1,1%, broj zaposlenih osiguranika poljoprivrednika pao je za 0,4%, a broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednica za 0,5%.
Istodobno, broj nezaposlenih u ožujku 2026. u odnosu na veljaču 2026. pao je za 9,6%, a stopa registrirane nezaposlenosti u ožujku je iznosila 4,3%. Vodećih pet županija ima stopu manju od prosjeka. Stopa registrirane nezaposlenosti u ožujku je bila najmanja u Istarskoj županiji i iznosila je svega 1,9 posto, slijedi Krapinsko-zagorska sa stopom od 2,2 posto, u Gradu Zagrebu je bila 2,4 posto, Varaždinskoj županiji 2,5 posto, Zagrebačkoj i Koprivničko-križevačkoj 2,6 posto i Karlovačkoj 3 posto.
‘Objavljeni podaci o zaposlenosti hladno podsjećaju na to da je tržište rada zagazilo u fazu kontrakcije zapošljavanja u privatnom sektoru. Još od sredine prošle godine očito je da se tržište rada hladi. Zasad možemo biti sigurni da se radi o prirodnoj reakciji poduzeća na relativno sve skuplji rad. Ekonomski pritisak djeluje u pravcu organizacijskih poboljšanja i implementacije tehnološkog napretka kako bi se relativno skuplji faktor proizvodnje zamijenio (radno-štedni tehnološki napredak). Drugim riječima, od sredine prošle godine opet raste ukupna produktivnost rada koja „lovi“ plaće na višim razinama. Mali dio promjena može se objasniti i prijelazom iz nesamostalnih u samostalne oblike rada, no te su promjene marginalne i ne utječu na glavne trendove i zaključke. U ovom trenutku teško je reći radi li se samo o tranziciji režima tržišta rada koja neće imati teže makroekonomske posljedice, ili gledamo u početak ozbiljnijeg i trajnog usporavanja ili pada. Puno toga narednih mjeseci neće zavisiti samo o tržištu rada i fundamentima, nego i o cijenama energenata, inflaciji, trajanju šoka i reakciji naših glavnih izvoznih (i turističkih emitivnih) tržišta.’, komentira ekonomski analitičar Velimir Šonje. (L.K.)
