Kako smo pisali nedavno, a nakon objavljenih podataka DZS-a, Primorsko-goranska županija imala je i u 2023. godini, nakon Grada Zagreba, najveći BDP po stanovniku (23.499 eura). S 22.910 eura po stanovniku slijedi Istarska županija, pa Dubrovačko-neretvanska koja je imala BDP po stanovniku u visini od 19.900 eura, Zagrebačka s 18.507 eura i Varaždinska s BDP-om po stanovniku od 18.104 eura.
Prosjek za RH je 20.526 eura, što znači da iznad toga veći BDP po stanovniku imaju samo dvije županije plus Grad Zagreb.
Kako pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta, najbrži realni rast BDP-a po stanovniku od 2015. do 2023. zabilježila je Zagrebačka županija (prosječno godišnje 6,5 posto), iza koje slijede Brodsko-posavska (prosječno godišnje 6,4 posto), Ličko-senjska (prosječno godišnje 5,4 posto) te Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija (prosječno godišnje 5,3 posto). Najsporiji prosječni godišnji rast bilježe Istarska (2,9 posto), Primorsko-goranska (3,2 posto) te Grad Zagreb, Dubrovačko-neretvanska i Osječko-baranjska županija (3,6 posto).
Prosječni godišnji realni rast BDP-a po stanovniku za cijelu Hrvatsku u promatranom razdoblju iznosio je 4,3 posto.
Osnovni pokretači rasta gospodarstva Zagrebačke županije (2015. – 2023.), mjereno porastom bruto dodane vrijednosti (BDV), bili su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, građevinarstvo te uslužne djelatnosti poput trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast bilježi i financijski sektor te stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Brodsko-posavska županija gospodarski rast temelji na snažnom rastu BDV-a u prerađivačkoj industriji i uslužnim djelatnostima, koje su upravo nositelji razvoja.
Najvažniji generatori gospodarskog rasta Ličko-senjske županije bile su djelatnosti informacija i komunikacija, građevinarstvo te uslužne djelatnosti, poput trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Snažnom gospodarskom rastu Varaždinske županije najveći doprinos daju poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, građevinarstvo, prerađivačka industrija te djelatnosti informacija i komunikacija.
Na velike međužupanijske razlike u razvijenosti ukazuje i omjer između županije s najvećim i županije s najmanjim BDP-om po stanovniku. Tako je Grad Zagreb 2023. godine bio 3,1 puta razvijeniji od najmanje razvijene Virovitičko-podravske županije. Za usporedbu, omjer je 2000. godine iznosio 2,9, a 2015. godine 3,3. Na temelju ovih kretanja ne može se sa sigurnošću zaključiti da se međužupanijske razlike značajno smanjuju, iako najvećim dijelom na njih utječe ekstremno visoki BDP Grada Zagreba.
Gledano na razini NUTS2 regija (Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska, Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska), najniži BDP po stanovniku u 2023. bilježi Panonska Hrvatska (13.861 euro, 32,5 posto ispod nacionalnog prosjeka). Slijedi Sjeverna Hrvatska s BDP-om od 17.332 eura po stanovniku (15,6 posto ispod prosjeka). Prosječni stanovnik Jadranske Hrvatske ostvaruje BDP od 19.204 eura (6,4 posto ispod prosjeka), dok je iznadprosječni BDP po stanovniku ostvaren jedino u Gradu Zagrebu (34.518 eura).
Gotovo dvije trećine (65,5 posto) nacionalnog BDP-a ostvaruju Grad Zagreb i Jadranska Hrvatska, dok Panonska i Sjeverna Hrvatska sudjeluju s po 17 posto. (L.K.)
