Od 246 izgrađenih POS zgrada s gotovo 8 tisuća stanova, najveći broj zgrada nalazi se, nakon Zagreba, u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, izgrađenih stanova i neto korisne površine u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, koja uz Šibensko-kninsku ima i najveći broj POS stanova na 1.000 stanovnika. Najveća vrijednost investicija novih POS zgrada bile su u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, koje su imale i najveći udjel vlastitih sredstva u gradnji. Najniža cijena gradnje POS stanova po m2 bila je u slavonskim županijama. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka APN-a.
Do sada je izgrađeno 246 POS zgrada, pretežito u gradovima, ali i u 15 općina. Od tog broja 58 zgrada se nalazi u Zagrebu. Ukupno je riječ o 7.993 stana koje čine gotovo 563 tisuće m2 neto korisne površine.
Ove godine položeni su kameni temeljci za još tri zgrade, u Omišlju, Kostreni i Kumrovcu.
U sklopu programa POS-a, ANP trenutačno u fazi gradnje ima 345 stanova – 206 u Osijeku, 50 u Karlovcu, 35 u Trogiru, 17 u Novalji, 10 u Kumrovcu, 12 u Omišlju i 16 u Kostreni. U različitim fazama pripreme još je oko 515 stanova, a postupak nabave u tijeku je za oko 200 stanova, u Puli, Vrliki, Vrsaru, Bujama, Ivanić-Gradu i Našicama.
Izgradnja stanova po Programu društveno poticane stanogradnje (POS) dugo je bio mjera potpore zbrinjavanja mladih obitelji, koji su za manju cijenu kvadrata od tržišne kupovali nove stanove. No, kako se iz više razloga nije pokazala najučinkovitijom, država je krenula u nove modele priuštivog stanovanja. Pa tako POS stanovi više neće biti isključivo namijenjeni prodaji, nego će se u većim zgradama 50 posto stanova i iznajmljivati, a niti se neće moći prodavati 35 godina, osim u iznimnim slučajevima poput bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja. Trošak stanovanja pritom ne bi smio prelaziti 30 posto kućnog prihoda. Pravo na priuštivo stanovanje imat će hrvatski državljani do 45 godina, obitelji s djecom, osobe u deficitarnim zanimanjima, radnici u nesigurnim oblicima rada te posebno ranjive skupine.
Novim Zakonom, koji zamjenjuje dosadašnji Zakon o državnoj stanogradnji, država u sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a 9000 tisuća stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.
Plan je do 2030. godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijarde do 2034. godine, a sredstva za gradnju osiguravaju država, jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS), APN i financijske institucije.
Prema procjeni Ekonomskog instituta, Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 236 tisuća stambenih jedinica za priuštivo stanovanje. Istodobno, velik broj postojećih stanova ne koristi se za stalno stanovanje. Čak 958 tisuća ne služi za stanovanje. 595 tisuća stanova je prazno, a 363 tisuće se koristi za kratkoročni najam.
Spomenimo da i velik broj županija imaju svoje programe za priuštivo stanovanje. Kroz projekt Tu je tvoj dom već nekoliko godina provodi ga Splitsko-dalmatinska županija, a kroz nove modele kreće u gradnju novog naselja Vučevica koja će imati priuštive stanove. Već u prvoj fazi kreće se u gradnju 200 kuća i nekoliko zgrada. Na Visu je nekoliko APN stanova prešlo u vlasništvo lokalne jedinice, a tamo je smješten deficitarni kadar. O deficitarnom kadru brine i Istarska županija koja gradi za njih stanove, kao i Primorsko-goranska županija. Osječko-baranjska županija je ušla u velik projekt „Naša Slavonija i Baranja – naš dom“, koji obuhvaća izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih zgrada za mlade obitelji, kao i dodjelu financijskih potpora u iznosu od 3.000 do 10.000 eura, za rješavanje stambenog pitanja. U prvoj fazi provedbe obuhvaćeno je 19 jedinica lokalne samouprave, 20 naselja i 46 lokacija, na kojima će se graditi 43 obiteljske kuće i tri stambene zgrade s ukupno 52 stambene jedinice. Velik broj županija pomaže mladima u kupnji ili gradnji stambene jedinice.
– Plan za priuštivo stanovanje nudi zaokret u modelu financiranja, kroz mobilizaciju privatnog kapitala uz kredite razvojnih banaka, uz financiranje iz novog Višegodišnjeg financijskog plana. Hrvatskoj je osigurano već sada 65 milijuna eura za stambeno zbrinjavanje iz prethodnog Višegodišnjeg plana. Za EK ova tema ostaje naš prioritet. Ono što je sada potrebno su partneri, projekti i volja da se ovo pretoči u stvarnost – rekla je na nedavnom skupu Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Kako je pokazala naša analiza, od ukupno 246 izgrađenih POS zgrada, nakon Zagreba na koji se odnosi četvrtina izgrađenih zgrada, najveći broj je u Primorsko-goranskoj županiji (39), Istarskoj (28), Zadarskoj (25), Splitsko-dalmatinskoj (18) i Varaždinskoj županiji (14). U njima se nalazi 7.993 stana, a najveći broj u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.227), Zadarskoj (652), Primorsko-goranskoj (646), Istarskoj (505) i Šibensko-kninskoj (374). U odnosu na broj stanovnika, najveći broj POS stanova izgrađeno je u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, 3,9 na 1000 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj 2,9 na 1000 stanovnika, Ličko-senjskoj i Istarskoj 2,5, Primorsko-goranskoj 2,4 i Dubrovačko-neretvanskoj 2 stana na 1.000 stanovnika.
Ukupno je riječ o gotovo 563 tisuće m2 neto korisne površine, a najveća je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (92.011 m2), Zadarskoj (44.140 m2), Primorsko-goranskoj (43.310 m2), Istarskoj (31.029 m2) i Šibensko-kninskoj (24.430 m2). Na svakih 1.000 stanovnika najveći broj kvadrata unutar POS stanova dobila je Zadarska županija (266,3 m2), Šibensko-kninska (254,7 m2), Splitsko-dalmatinska (213,7 m2), Primorsko-goranska (162,8 m2) i Ličko-senjska županija (155,4 m2).
Ukupna vrijednost investicije izgrađenih POS stanova je 562,4 milijuna eura. Najveća je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (103,5 milijuna eura), Primorsko-goranskoj (41,5 milijuna eura), Zadarskoj (40,1 milijun eura), Istarskoj (32,7 milijuna eura) i Šibensko-kninskoj (27,2 milijuna eura). U odnosu na broj stanovnika najveća vrijednost izgrađenih stanova bila je u Šibensko-kninskoj županiji (283,9 eura), Zadarskoj (241,8), Splitsko-dalmatinskoj (240,4), Istarskoj (159,8 eura) i Primorsko-goranskoj (156,1 euro)
Gleda li se udjel pojedinih gradova i općina unutar pojedine županije u investiciji gradnje POS stanova, poredak je isti kao i sama njihova vrijednost. Tako su gradovi i općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji izdvojili za gradnju POS stanova 73 milijuna eura, u Primorsko-goranskoj 33,1 milijun, Zadarskoj 30,5 milijuna eura, Istarskoj 25,8 milijuna te gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji 18,7 milijuna eura. Najveći udjel u investiciji gradnje POS stanova u odnosu na broj stanovnika imali su gradovi i općine u Šibensko-kninskoj županiji (195,4 eura), Zadarskoj (184,3 eura), Splitsko-dalmatinskoj (169,6 eura), Istarskoj (126,1 euro) i Primorsko-goranskoj (124,6 eura).
Na kraju smo analizirali i trošak gradnje po kvadratu. Najniža je bila cijena po m2 u POS zgradama u Požeško-slavonskoj županiji (577,6 eura po m2), Brodsko-posavskoj (650 eura po m2), Vukovarsko-srijemskoj (725 eura za m2), Virovitičko-podravskoj (765 eura za m2) i Bjelovarsko-bilogorskoj (788 eura za m2). Najveća cijena bila je u Sisačko-moslavačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. (L. Kiseljak)
